Naime, kao što je to činio i prethodnih puta, predsjednik Vlade predvodiće crnogorsku delegaciju na Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i Evropske unije, potvrđeno je "Danu" iz Vlade.
Prema nezvaničnim informacijama, pregovara se o novom terminu za posebnu sjednicu parlamenta i premijerski sat će se najvjerovatnije održati posljednjeg dana juna.
Da predsjednik Vlade Crne Gore neće odgovarati na pitanja poslanika onda kada je zakazano, nije iznenađujuće. Od početka mandata aktuelne Vlade održano je upola manje sjednica nego što je to predviđao Poslovnik Skupštine Crne Gore. Na putu premijera do govornice u parlamentu stajale su blokade opozicionih poslanika i neodložne međunaradne obaveze. Službeno putovanje i ovoga puta će spriječiti premijera da dođe u parlament i odgovara na poslanička pitanja. Naime, Spajić će, potvrđeno je Danu iz Vlade, u petak, za kada je zakazan premijerski sat, biti u Briselu i predvoditi crnogorsku delgaciju na Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i EU, na kojoj se očekuje zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja. O novom terminu premijerovog dolaska pred poslanike, uveliko se pregovara, a najvjerovatniji datum za održavanje posebne sjednice je 30. jun.
Da bi Vlada morala češće da polaže račune onima koji su je birali, te da bi se to moralo precizno definisati i skupštinskim poslovnikom, smatraju u opoziciji, ali i u dijelu vladajuće većine.
Prema ocjeni poslanika SNP-a Bogdana Božovića, optimalno rješenje za redovno odgovaranje premijera i ministara na pitanja poslanika bilo bi da se precizno kroz Poslovnik Vlada obaveže na jednomjesečno prisustvo. Time bi se, smatra poslanik, bolje uredio odnos Vlade i Skupštine.
"Što se tiče parlamenta, mi radimo naš dio posla, ostalo je pitanje za premijera i ministre. Mislim da je dovoljno da se u tom dijelu Poslovnika koji se odnosi na pitanja premijeru i ministrima samo precizno definišu obaveze. Predlog predsjednika parlamenta Andrije Mandića je bio da to bude poslednja nedjelja u mjesecu, da se tačno odredi datum i da se unaprijed zna da će toga dana biti premijerski sat. Razumijem i da Vlada ima svoju agendu u radu, ali to je određeno Poslovnikom Skupštine koja je i birala Vladu", kazao je Božović za "Dan".
Da je termin za održavanje premijerskog sata birala većina, kada je najvjerovatnije znala da Spajić neće biti tu, pokazuje o kakvoj se većini radi, kazao je poslanik SD Boris Mugoša.
"To što je premijerski sat zakazan istog dana kada je objavljen i datum održavanja Međuvladine konferencije pokazuje o kakvoj se većini radi. Kod njih ništa nije slučajno, svaka kriza se produkuje namjerno i sinhronizovano. Problem je što su osnovni principi demokratije dovedeni u pitanje, jer bi premijer trebalo da odgovara Skupštini, jer ga je ona i birala, a ne ona njemu. Odgovornost je i na šefu parlamenta, jer je njegova obaveza da zakaže premijerski sat. Spajić i Mandić ponašaju se kao da su Vlada i Skupština njihove privatne firme, a članovi Vlade rade kao da je to neka turistička platforma, ne zna se termin kada su ministri i premijer u zemlji. Zato smo prošle sedmice u parlamentu imali ministra finansija koji je odgovarao na pitanja poslanika koja su postavljena u martu", kazao je Mugoša za "Dan".
Premijerski sat, kao jedan od rijetkih preostalih instrumenata parlamentarne kontrole, danas je dobrim dijelom obesmišljen, smatra analitičar Srđan Perić. Napominje da se skoro dvije godine od formiranja ove vlade ne može znati ni da li će se premijerski sat održati, čak i kada je zakazan.
"Ova situacija nije pitanje tehničke greške, već političke poruke. Ako radi sjajan posao, zar ne bi premijer bio zapravo zadovoljan prilikom da u Skupštini brani svoje rezultate i da javno otkloni sumnje u svoj rad, promoviše resorne i ukupnu politiku. To bi bio promišljen i ozbiljan pristup od kojeg bi javnost imala više koristi – vlast bi češće `polagala račune` pred predstavnicima građana. Time bi prije bila u prilici da prepozna greške i da se koriguje. Umjesto toga, čak i kada se održi, premijerski sat obiluje improvizacijama, prenaglašenim izjavama i neozbiljnošću. Da ne bude prećutano, ovom oporom utisku dopinosi i dobar dio sastava parlamenta – od toga da toleriše ovakvo ponašanje premijera, pa do toga da se sama rasprava obesmisli i svede na stvaranje utiska kod ciljane grupe podržavalaca", istakao je Perić.
Opozicija bez kontrolnih mehanizama
Mugoša ističe da su opoziciji oduzeti razni kontrolni mehanizmi koji su im bili dozvoljeni Poslovnikom, među kojima i smanjenje broja kontrolnih saslušanja sa obaveznih dva na jedan u toku redovnog zasijedanja.
"Poenta i namjera je da se opoziciji kontrolna uloga svede na minimum, da se izbjegava kontakt sa opozicijom i da se izbjegnu javne diskusije o brojnim izazovima u funkcionisanju sistema. Moja očekivanja su da se premijer neće uopšte pojaviti u parlamentu. Ovo je toliko dregaridarajuće i ponižavajuće za instituciju kakva je Skupština Crne Gore", zaključio je Mugoša.
Premijeru procedure neobavezujuće
Perić podsjeća da premijer prilikom svog izbora u Skupštini, uprkos insistiranju poslanika, nije htio da pročita ekspoze.
"On procedure doživljava neobavezujućim, a one su neophodne da bi se sačuvao opšti interes i da bi ponašanje izvršne vlasti bilo predvidivo i pouzdano. Ovakav stav premijera se može doživjeti i kao stav parlamentarne većine, jer njega iz redova vladajuće koalicije očito niko neće da obaveže na poštovanje procedura. Stvar je u tome da sačuvamo makar minimum procedura, kako bismo njima snažili instrumente kontrole i provjerljivosti rada vlasti. Ako se i to sasvim uruši, ostaje nam samo gola moć bez kontrole", navodi Perić.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR