Nevladina organizacija UZOR organizovala je forum pod nazivom „Građanska država sa huškačkom retorikom“, održan u hotelu Hilton, sa ciljem da skrene pažnju na prisutnu huškačku retoriku i njen razarajući uticaj na društvo, saopšteno je iz ove NVO.
Forum su otvorili izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i programska menadžerka SMART Balkans-a Dajana Cvijetković. Panelisti koji su govorili na ovu temu bili su poslanica Aleksandra Vuković, poslanik Vasilije Čarapić i sociolog Danilo Burzanović.
Jokanović je, kako navode, istakao da govor mržnje nije politička vještina, već opasan instrument koji produbljuje podjele u društvu. Naglasio je da različitost ne treba da predstavlja prijetnju, već da je građanska solidarnost jedini efikasan odgovor na huškačku retoriku koja svakodnevno potkopava temelje zajednice.
"Gospođa Cvijetković izrazila je nadu da je moguće živjeti u boljim uslovima i pohvalila dosadašnje rezultate koji su prepoznati kao korak ka ostvarenju političkih ciljeva građanske države. Istakla je da Bosna i Hercegovina predstavlja školski primjer destruktivnosti huškačke retorike koja može uništiti državu. Ukazala je da se takva retorika često pretvara u politički biznis model, s obzirom na trajnu polarizaciju društva, te da su ratno-huškački narativi iz devedesetih evoluirali u duboko ukorijenjene nacionalističke podjele.
Pored toga, naglasila je da je „diskriminacija postala normalizovana, a nasilje prihvatljivo, što pokazuje vidljive rane polarizovanog društva“. Projekat je donio značajan pomak, ali je, kako je dodala, neophodno vratiti se osnovnim vrijednostima i afirmisati identitet građana kakvi jesu", dodaje se u saopštenju.
Poslanik Čarapić govorio je o, kako kažu, potrebi usklađivanja zakonskih normi i novinarskih standarda u borbi protiv govora mržnje.
"Ukazao je na dualni mentalitet države, gdje se problemi iz prošlosti odražavaju i danas. Naglasio je da je obrazovanje, naročito građansko obrazovanje i uvođenje debata kao izbornih predmeta, ključ za prevazilaženje ovih izazova. Takođe je upozorio da sankcionisanje govora mržnje može dati rezultate samo ukoliko postoji širi društveni konsenzus, jer u suprotnom dodatno produbljuje polarizaciju.
Osim političara, značajan uticaj imaju i drugi društveni akteri, ali kada političari pribjegnu huškačkoj retorici, institucije često šute, što ukazuje na potrebu uspostavljanja efikasnih mehanizama za reagovanje", kaže se u saopštenju.
Poslanica Vuković podijelila je lični primjer koji osvjetljava duboke probleme crnogorskog društva, posebno u kontekstu patrijarhalnih struktura i nedovoljno osnaženog pravosuđa.
"Njen slučaj, koji je predstavljen i u Briselu, ilustruje koliko je važna borba za ženska prava i uključenost feminističke perspektive u političke procese. Naglasila je da društvene mreže oblikuju novi govor koji može dovesti do opasnih društvenih i političkih posljedica, uključujući i normalizaciju nasilja. Pritom je istakla odgovornost političara koji najviše šire šovinizam i mržnju, kao i neadekvatno sankcionisanje takvog ponašanja, što može dovesti do ponavljanja tragičnih događaja iz prošlosti.
Istraživač Danilo Burzanović upozorio je na destruktivne narative prisutne i među navodno umjerenim političarima, posebno na poruke koje negiraju crnogorski nacionalni identitet. Ukazao je da se ponavljanje takvih poruka vremenom prihvata kao normalno, što dodatno podriva društvenu koheziju. Takođe je predložio uvođenje kodeksa dobre komunikacije, razvoj medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja u obrazovnom sistemu, jer je trenutno nivo ovih vještina, naročito među mladima, izuzetno nizak", zaključeno je u saopštenju.
Forum je organizovan u sklopu projekta „Uzorno za stabilnu i sigurnu budućnost“, koji je realizovan uz podršku Kraljevine Norveške, kroz SMART Balkans inicijativu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR