Od priča oko logorskih vatri do digitalnih algoritama, narativi nastavljaju da oblikuju društva i politike, dok razvoj vještačke inteligencije istovremeno otvara nove prilike i rizike za bezbjednost, poručili su učesnici jubilarnog 2BS Foruma u Budvi.
Saša Blažeković, politički i komunikacijski konsultant, u okviru prezentacije Najstarije oružje u najnovijem ratu: Moć narativa od logorskih vatri do digitalnog doba, podsjetio je na nedavne izjave zvaničnog Pekinga, da ‘Živimo u vremenu promjena, a riječ je o promjenama koje se dešavaju jednom u otprilike sto godina.
“Zastanimo na trenutak nad tim. To je vrlo smjela izjava i intrigantna misao koju imamo pred sobom. Živimo u zanimljivim vremenima – to može biti blagoslov, a može biti i prokletstvo. Vidjećemo kako će se to odvijati“, rekao je Blažeković.
Prema njegovim riječima, borba za umove i srca ljudi traje hiljadama godina. „Od kad postoji ljudsko društvo, bilo je važno doprijeti do srca i umova ljudi – više do srca nego do umova. Ljudi su sjedjeli oko logorskih vatri i pričali priče, prenosili vrijednosti s generacije na generaciju, rješavali strahove i nudili rješenja, pružali utjehu. Mi smo bića koja žive u društvu i duboko smo uslovljeni da mu pripadamo. To je ono što je i danas isto – i dalje pamtimo priče i priče i dalje utiču na naše živote“, istakao je.
Govoreći iz perspektive svog rada u brendiranju i kampanjama, Blažeković je govorio o nekoliko vrsta kampanja:
„Postoje tri vrste kampanja. Imate kognitivne kampanje, u kojima pokušavate da utičete na ljudski razum. Onda imate emotivne kampanje. To su kampanje koje se zapravo odnose na određene emocije i pokušavaju da stimulišu ljude da nešto osjete. A onda imate i bihevioralne kampanje koje imaju tendenciju da podstaknu ljude da djeluju na određeni način.
Govoreći o narativima, Blažeković kaže da živimo u stalnoj borbi narativa.
“Oni nijesu apsolutne istine, niti su neporecive istorijske činjenice. Iracionalni faktor u politici i društvu, po mom mišljenju, suviše je potcijenjen. Ljudi često ne reaguju na racionalne razloge. Uglavnom reaguju na emocije, na svoje aspiracije, na svoje strahove.“
Blažeković je podsjetio da i u Crnoj Gori postoji više narativa koji su u stalnom sudaru. „Evo nekoliko njih koje ću samo pomenuti kao hranu za razmišljanje. Imate priču o Crnogorcima Ustašama iz davnih vremena. To je istorijski marginalna priča, ali postoji narativ kojim neko pokušava da je uveća i učini relevantnom. Koja je svrha takvih narativa? Da li u Crnoj Gori zaista ima Ustaša? Hajde da budemo realni – nema. Ali postoji ideja da se izgradi zid kojim se poručuje: ‘To su ti ljudi koji se identifikuju sa Ustašama, s njima nema razgovora.’ Dakle, ta priča ne omogućava dijalog, ona ga prekida.“
"Još jedan primjer je narativ da je Crna Gora ‘mafijaška država’. Kada vam to kaže neko iz Skandinavije – Danac ili Finac – možda ćete zaista razmisliti o problemima korupcije i mafije u svojoj zemlji. Ali kada taj narativ dolazi iz susjednog režima koji kontroliše medije i agresivno ga plasira, onda moraš reći stanimo malo.“
U okviru panela “Budućnost vještačke inteligencije: Tehnologija u središtu digitalne transformacije i informacionog okruženja”, ocijenjeno je da vještačka inteligencija ima dvostruku ulogu.
Žils Švoerer, rukovodilac Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) kazao je da svaka tehnološka revolucija donosi napredak, modernizaciju, ali i nove izazove i prijetnje.
On je naglasio da AI ima dvostruku ulogu – s jedne strane omogućava da radimo brže i efikasnije, a s druge strane otvara prostor za zloupotrebe.
"AI nam daje ogromnu efikasnost. Ona može da unaprijedi bezbjednosne sisteme, posebno kroz nadzor i rano otkrivanje prijetnji – daleko bolje nego što to može čovjek“, kazao je Schwoerer, dodajući da takve tehnologije značajno unapređuju zaštitu podataka i mreža.
Međutim, Schwoerer je upozorio da ista ta tehnologija stoji na raspolaganju i kriminalcima:
"Ako AI može da ubrza rad u pozitivnom smislu, isto tako može i da ubrza djelovanje kriminalnih grupa. Može da olakša širenje ransomware-a, olakša socijalni inženjering, doprinese širenju dezinformacija i lažnih vijesti“, rekao je.
Zaključio je da je ključno razvijati sposobnost prepoznavanja ovih prijetnji i ulagati u obrazovanje i svijest korisnika:
„Moramo znati s čime se suočavamo. AI nam može biti saveznik, ali i izazov, pa moramo biti spremni za obje strane ove tehnološke revolucije.“
Ivan Stanković, stručnjak za sajber bezbjednost i menadžer prodaje, Čikom, kaže da kada govorimo o sajber bezbjednosti, vještačka inteligencija mijenja čitav njen pejzaž. Pitanje nije kakav će oblik ona dobiti, već ko će ga oblikovati – hoće li ga koristiti napadači ili ćemo mi, kao branioci sistema, upotrijebiti AI da ojačamo otpornost i zaštitu.
On je upozorio da AI donosi nove izazove za zaštitu podataka i sistema, ističući posebno porast sofisticiranih oblika socijalnog inženjeringa.
„U prošlosti je fišing napade bilo relativno lako prepoznati – mejlovi su imali greške u slovima, loš prevod i često nisu zvučali uvjerljivo. Danas, uz pomoć AI, ti mejlovi su napisani u besprijekornom kontekstu, u jeziku primaoca i često prilagođeni konkretnim osobama, kao da dolaze od prijatelja, poslovnog partnera ili direktora kompanije. Zato su mnogo teži za prepoznavanje“, objasnio je Stanković.
On je dodao da će, zbog toga, odbrambena strana takođe morati da koristi AI u prepoznavanju ovakvih prijetnji.
„Na kraju, moraćemo koristiti AI alate iz domena sajber bezbjednosti da bismo otkrili da je mejl zapravo fišing“, istakao je.
Stanković je upozorio i na sve veću prijetnju deepfake tehnologije – lažnih audio i video snimaka:
„Već sada vidimo slučajeve u kojima napadači koriste deepfake glas ili video kako bi dobili odobrenje za lažne finansijske transakcije“, rekao je.
Kao treći značajan rizik naveo je iskorišćavanje AI u otkrivanju ranjivosti sistema:
„Napadači sada mogu da koriste AI modele da skeniraju veliki broj sistema, identifikuju ranjive tačke i generišu izvještaje sa gotovim eksploatacijama koje pokazuju kako iskoristiti te slabosti. To drastično skraćuje vrijeme potrebno za razvoj napada.“
Jelena Danilović i Draško Jabučanin, analitičari Digitalnog forenzičkog centra, predstavili su nalaze svojih istraživanja, ukazujući na to da dezinformacije mogu da potkopaju stremljena Crne Gore.
Izvršni direktor Atlantskog saveza Savo Kentera je na zatvaranju ovogodišnjeg Foruma, rekao da su imali poteškoće, opstrukcije , ali i uz veliku podršku međunarodnih partnera i javnosti napravili su da sve izgleda kako izgleda. Zahvalio se svima onima koji su učestovali, i najavio da će idući 2BS Forum biti održan u poslednjoj sedmici maja, ili prvoj juna iduće godine.
Podsjećamo, tokom dva dana ovogodišnjeg, jubilarnog 15. To Be Secure Foruma, zabilježeno je nikad veće interesovanje međunarodne javnosti, posjetilaca i medija.
Domaći i strani zvaničnici, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, biznismeni dali su svoje viđenje trenutne političke i bezbjednosne klime u Evropi i osvrnuli se na izazove sa kojima se region Zapadnog Balkana suočava.
Zaključeno je da je pred Crnom Gorom izazovan period ali i prilike koje bi zemlja trebala da iskoristi kako bi ispunila svoj najvažniji spoljnopolitički cilj, pristupanje EU. Pozvano je i na oprez od spoljnih uticaja koji mogu ometati taj put ali i ukazano na značajno partnerstvo koje Crna Gora ima sa NATO, kao glavnim garantom mira u regionu.
Tokom drugog dana Foruma, razgovarano je o odnosima Crne Gore i Hrvatske, bilateralnim pitanjima koja moraju biti riješena prije ulaska u EU. Dobar dio dana posvećen je i političkim narativima koji se plasiraju u zemlji i regionu a oblikuju umove i srca misli, ali i o vještačkoj inteligenciji kao važnom alatu današnjice.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR