Paket proširenja za 2025: Posebno se izdvajaju Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija

Evropska komisija danas je usvojila godišnji Paket proširenja, kojim se daje sveobuhvatna procjena napretka koji su partneri u procesu proširenja ostvarili tokom proteklih dvanaest mjeseci. Ovogodišnji paket potvrđuje da je proširenje i dalje visoko na listi prioriteta Evropske unije, kao i da je pristupanje novih država članica sve ostvarivije.

Dosljednost i pristup zasnovan na zaslugama ključ su uspješnog procesa pristupanja Evropskoj uniji. Crna Gora, Albanija, Ukrajina, Republika Moldavija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska i Gruzija nastavljaju put ka Evropskoj uniji. Brzina njihovih reformi, posebno u oblasti demokratije, vladavine prava i osnovnih prava, direktno utiče na dinamiku pristupanja. 

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je: „Posvećeniji smo nego ikad da proširenje EU pretvorimo u stvarnost. Jer veća Unija znači snažniju i uticajniju Evropu na svjetskoj sceni. Ali taj proces mora da ostane i ostaće zasnovan na zaslugama. Naš paket donosi konkretne preporuke svim partnerima. A njima poručujemo: pristupanje EU je jedinstvena ponuda. To je obećanje mira, prosperiteta i solidarnosti. Uz prave reforme i snažnu političku volju, svi vi možete iskoristiti ovu priliku“.

Postepena integracija država kandidatkinja u Jedinstveno tržište dodatno jača veze sa Unijom i prije punopravnog članstva. Tokom protekle godine ostvaren je značajan napredak. S proširenjem kao jasnim političkim ciljem ovog mandata, Komisija je odlučna da obezbijedi spremnost i država kandidatkinja i same Evropske unije da ih primi. U tom smislu, uskoro će biti predstavljena Komunikacija o detaljnim procjenama politika i reformama.

„Sve u svemu, 2025. je bila godina značajnog napretka u procesu proširenja EU. Posebno se izdvajaju Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija. Tokom protekle godine najviše su napredovale u reformama. Ako se ovakav tempo i kvalitet reformi održe, mogli bismo u narednim godinama zaključiti pristupne pregovore. Ako se proces sprovede kako treba, veća Unija učiniće Evropu snažnijom. Komisija će insistirati na najvišem kvalitetu reformi, posebno u oblastima vladavine prava, demokratskih institucija i osnovnih sloboda. Neće biti prečica. Ujedinjen kontinent je najsnažniji odgovor onima koji pokušavaju da podijele i destabilizuju Evropu.“ — Marta Kos, komesarka za proširenje

Kako bi se obezbijedilo da nove države članice nastave da štite i održavaju bilans rezultata u oblasti vladavine prava, demokratije i osnovnih prava, budući Ugovori o pristupanju treba da sadrže snažnije zaštitne mehanizme protiv odstupanja od obaveza preuzetih tokom pristupnih pregovora.

Evropska komisija je takođe spremna da podrži napore država članica u jačanju povjerenja javnosti u proces i da pomogne da se proširenje odvija s punim legitimitetom koji mu je potreban.

Glavni zaključci

Albanija je ostvarila značajan napredak, otvorivši četiri klastera tokom protekle godine, dok su pripreme za otvaranje posljednjeg klastera ove godine u poodmakloj fazi. Napredak je postignut u temeljnim oblastima, posebno u reformi pravosuđa i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Potrebno je nastaviti napore kako bi se ispunila privremena mjerila u oblasti temeljnih oblasti, što će otvoriti put ka zatvaranju pregovaračkih poglavlja kada se sprovedu potrebne sektorske reforme. Ostvarenje cilja Albanije da zaključi pregovore do 2027. zavisi od održavanja reformskog zamaha i podsticanja inkluzivnog političkog dijaloga. Ako se tempo reformi održi, Albanija je na dobrom putu da ispuni ovaj ambiciozni cilj.

Uprkos neprekidnom ruskom agresorskom ratu, Ukrajina ostaje snažno posvećena putu ka članstvu u EU, uspješno završivši proces skrininga i napredujući u ključnim reformama. Ukrajina je usvojila je mape puta za vladavinu prava, javnu upravu i funkcionisanje demokratskih institucija, kao i akcioni plan o nacionalnim manjinama, koje je Komisija pozitivno ocijenila. Ukrajina je ispunila uslove za otvaranje klastera: jedan (temeljne oblasti), šest (vanjski odnosi) i dva (unutrašnje tržište). Komisija očekuje da Ukrajina ispuni uslove i za otvaranje preostala tri klastera i radi na tome da Savjet bude u mogućnosti da inicira njihovo otvaranje do kraja godine. Vlada Ukrajine izrazila je cilj da privremeno zatvori pristupne pregovore do kraja 2028. Komisija podržava ovaj ambiciozni cilj, ali smatra da je za njegovo ostvarenje potrebno ubrzati tempo reformi, naročito u oblasti temeljnih oblasti, a posebno vladavine prava.

Uprkos kontinuiranim hibridnim prijetnjama i pokušajima destabilizacije zemlje, Moldavija je značajno napredovala na svom putu ka članstvu, uspješno završivši proces skrininga. Prvi samit EU–Moldavija, održan u julu 2025, označio je novu fazu saradnje i integracije. Moldavija je usvojila mape puta za vladavinu prava, javnu upravu i funkcionisanje demokratskih institucija, koje je Komisija pozitivno ocijenila. Komisija procjenjuje da je Moldavija ispunila uslove za otvaranje klastera: jedan (temeljne oblasti), šest (vanjski odnosi) i dva (unutrašnje tržište). Komisija očekuje da Moldavija uskoro ispuni uslove i za otvaranje preostala tri klastera, te radi na tome da Savjet omogući otvaranje svih klastera do kraja godine. Vlada Moldavije postavila je cilj da privremeno zatvori pregovore o pristupanju početkom 2028. Komisija podržava ovaj cilj — ambiciozan, ali ostvariv — pod uslovom da Moldavija ubrza tempo reformi. Održavanje reformskog zamaha je ključno, uz snažnu parlamentarnu podršku evropskom putu zemlje nakon izbora u septembru.

Polarizacija u srpskom društvu dodatno se produbila u kontekstu masovnih protesta koji traju od novembra 2024, a koji izražavaju nezadovoljstvo građana, između ostalog zbog korupcije i doživljenog nedostatka odgovornosti i transparentnosti, kao i zbog slučajeva prekomjerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritisaka na civilno društvo. To je dovelo do sve težeg okruženja u kojem polarizujuća retorika ozbiljno podriva povjerenje među akterima, što zauzvrat utiče na proces pristupanja. Reforme su se značajno usporile. Iako treba priznati određene nedavne pomake, poput ponovnog pokretanja postupka za izbor novog Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) i napretka u zakonodavnom procesu donošenja Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, koji sada treba završiti i sprovesti, te skorašnjeg povećanja usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU — potrebno je učiniti više. Od Srbije se očekuje da prevaziđe zastoj u oblasti pravosuđa i temeljnih prava, te da hitno preokrene nazadovanje u slobodi izražavanja i urušavanje akademskih sloboda. Procjena Komisije iz 2021. da je Srbija ispunila uslove za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast), i dalje ostaje na snazi.

Sjeverna Makedonija nastavila je s radom na mapama puta za vladavinu prava, reformu javne uprave i funkcionisanje demokratskih institucija, kao i na akcionom planu za zaštitu manjina. Potrebno je dodatno brzo i odlučno djelovanje na ispunjavanju uslova za otvaranje pregovora, u skladu s pregovaračkim okvirom, kako bi se prvi klaster mogao otvoriti što je prije moguće, kada se ispune relevantni uslovi. Sjeverna Makedonija treba da pojača napore u osiguravanju vladavine prava, kroz čuvanje nezavisnosti i integriteta pravosuđa i jačanja borbe protiv korupcije. Zemlja takođe treba da usvoji neophodne ustavne amandmane kojima bi se u Ustav uključili građani koji žive unutar granica države, a koji pripadaju drugim narodima, poput Bugara, u skladu sa Zaključcima Savjeta iz jula 2022, na čiju se realizaciju država obavezala.

U Bosni i Hercegovini, politička kriza u entitetu Republika Srpska i raspad vladajuće koalicije oslabili su napredak ka članstvu u EU, što je rezultiralo ograničenim reformama, konkretno u oblastima zaštite podataka i granične kontrole, kao i potpisivanjem statusnog sporazuma o Fronteksa. Pozitivno je to što je Bosna i Hercegovina u septembru 2025. dostavila Evropskoj komisiji svoju Reforms­ku agendu. Nakon nedavnih institucionalnih promjena u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ima priliku da nastavi s reformama na evropskom putu. Kako bi efektivno započela pregovore o pristupanju, vlasti moraju prije svega finalizovati i usvojiti zakone o reformi pravosuđa, u potpunosti usklađene s evropskim standardima, i imenovati glavnog pregovarača.

Kosovo je ostalo posvećeno evropskom putu, uz visok nivo javne podrške. Kašnjenje u formiranju institucija nakon februarskih parlamentarnih izbora usporilo je napredak u reformama povezanim s EU. Za Kosovo je sada ključno da obnovi međupartijsku saradnju i ponovo da prioritet evropskim reformama kako bi se vratilo na pravi kolosjek. Normalizacija odnosa sa Srbijom i sprovođenje obaveza iz Dijaloga ostaju sastavni dio evropske perspektive Kosova. Evropska komisija je spremna da pripremi Mišljenje o zahtjevu Kosova za članstvo, ukoliko to zatraži Savjet. Komisija je preduzela prve korake ka postepenom ukidanju mjera protiv Kosova uvedenih u maju 2025. Dalji koraci zavisiće od održivog smirivanja situacije na sjeveru. Komisija namjerava da dodatno ukine ove mjere ako se obezbijedi uredan prenos lokalne vlasti na sjeveru nakon drugog kruga lokalnih izbora i održi deeskalacija.

Turska ostaje zemlja kandidatkinja i ključni partner Evropske unije. U skladu sa zaključcima Evropskog savjeta iz aprila 2024, EU je unaprijedila odnose s Turskom na postepen, proporcionalan i reverzibilan način, kroz angažman na zajedničkim prioritetima. Obnavljanje pregovora o rješenju kiparskog pitanja predstavlja ključni element saradnje. Istovremeno, sve brojniji sudski postupci protiv opozicionih ličnosti i partija, uz brojna druga hapšenja, izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu poštovanja demokratskih vrijednosti u Turskoj. Iako dijalog o vladavini prava ostaje u središtu odnosa između EU i Turske, pogoršanje demokratskih standarda, nezavisnosti pravosuđa i stanja osnovnih prava i dalje nije adresirano. Pregovori o pristupanju Turske i dalje su u zastoju od 2018.

Evropski savjet je 2024. godine zaključio da je proces pristupanja Gruzije EU faktički zaustavljen. Od tada je došlo do naglog pogoršanja situacije, obilježenog ozbiljnim nazadovanjem u oblasti demokratije, urušavanjem vladavine prava i ozbiljnim ograničenjima osnovnih prava. To uključuje donošenje zakona koji drastično ograničavaju djelovanje civilnog društva, podrivaju slobodu izražavanja i okupljanja te krše princip zabrane diskriminacije. Gruzijske vlasti moraju hitno da preokrenu ovaj trend demokratskog nazadovanja i da preduzmu sveobuhvatne i konkretne mjere za rješavanje postojećih problema i sprovođenje ključnih reformi, uz podršku međupartijske saradnje i učešća civilnog društva, u skladu s vrijednostima EU. Nakon zaključaka Evropskog savjeta iz decembra 2024. i u svjetlu nastavka nazadovanja, Komisija smatra da je Gruzija „zemlja kandidatkinja samo nominalno“. Gruzijske vlasti moraju pokazati odlučnu posvećenost da promijene kurs i vrate se na evropski put.