Crna Gora je prema ocjenama koje se daju za 33 otvorena poglavlja zaista ostvarila najbolju ocjenu napretka do sada – 3.63. Da se od Crne Gore očekuju konkretni rezultati, pokazuje i naša analiza preporuka za klaster temeljnih prava, koje su ove godine u većini poglavlja konkretnije date u odnosu na prethodne izvještaje, saopšteno je iz Institua Alternativa.
"Naš detaljni presjek ocjena spremnosti i napretka po poglavljima i godinama, koji radimo od 2015. godine, pokazuje da je u ovom izvještajnom periodu Crna Gora ostvarila najbolji rezultat: prosječna ocjena napretka, koja mjeri ključne aktivnosti u poglavljima od prošlog izvještaja, je 3.63. Na drugoj strani, prosječna ocjena spremnosti, koja podrazumijeva ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja iznosi 3,45 - pokazujući najveći stepen spremnosti do sada.
Izvještaj je ponovio brojne ocjene i preporuke iz ranijeg perioda, pa čak i slične onima iz Izvještaja za 2018. godinu, pogotovo kada su u pitanju pravosudni sistem, reforma javne uprave ili saradnja sa civilnim društvom. Posmatrano u dužem periodu, izdvaja se napredak u određenim oblastima. Između ostalog, Evropska komisija (EK) ga prepoznaje u procesuiranju ratnih zločina, nagovještaju bolje kaznene politike za korupciju i organizovani kriminal, kao i bolji bilans rezultata u procesuiranju visoke korupcije i organizovanog kriminala", navodi se u saopštenju.
Izbor sudija i tužilaca, zasnovan na zaslugama, je, kako navode, posebno naglašen i u ovogodišnjem izvještaju.
"To ne čudi, jer je riječ i o jednom od završnih mjerila za poglavlje 23, ali činjenica je da za sedam godina nismo mnogo odmakli upravo u onim oblastima, od kojih zavisi opipljivi napredak u vladavini prava. U dijelu pravosuđa, vidimo konkretnije preporuke koje se tiču popunjavanja pozicija u pravosuđu kroz transparentne procedure, gdje su pored Ustavnog suda iz prošlogodišnje preporuke, sada nabrojani i Sudski i Tužilački savjet. Takođe, u dijelu unapređenja efikasnog funkcionisanja pravosuđa, EK ovog puta kao preporuku izdvaja smanjenje zaostalih predmeta u cijelom pravosuđu i sprovođenje ciljnih mjera, ali i posebno izdvaja smanjenje predmeta u Višem sudu u Podgorici, Upravnom sudu Crne Gore i Specijalnom državnom tužilaštvu, što znači da su to rezultati koje će posebno pratiti do narednog izvještaja", navodi se.
Konkretnije preporuke date su, kako kažu, i za oblast borbe protiv korupcije, gdje se osim neophodnosti da popravimo bilans stanja u istragama i presudama za visoku korupciju, tačno navodi koje je zakone neophodno dodatno mijenjati kojim bi se zakonski onemogućila neopravdana odugovlačenja krivičnih postupaka.
"EK posebno apostrofira i važnost unapređenja praćenja sprovođenja preporuka iz izvještaja Državne revizorske institucije. Evropska komisija je prepoznala i izazove koji se tiču praćenja sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije, a na šta smo i mi ukazivali.
U oblasti reforme javne uprave, većina preporuka iz prethodnog perioda je i dalje neispunjena, s tim što su nešto generalnije preporuke u odnosu na prošle izvještaje dodatno konkretizovane. EK je za profesionalizaciju uprave i zapošljavanje na osnovu zasluga, kao i za usklađenost između srednjoročnog i godišnjeg budžetskog okvira i fiskalnog upravljanja, dala konkretne korake kako bi se ove opšte preporuke ispunile. Ovogodišnji izvještaj čak otvoreno kritikuje činjenicu što zakonske izmjene nisu obuvatile vršioce dužnosti, već je time ostavljena mogućnost prevelikog upliva kandidata/-kinja koji nijesu prošli proceduru provjere kompetencija, a na šta smo takođe ukazivali kroz naš osvrt na Zakon o državnim službenicima i namještenicima", dodaju u saopštenju.
Među preporukama se, ističu, još uvijek nalazi i usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, budući da iako usvojen od strane Vlade i razmatran pred poslanicima, do njegovog izglasavanja još uvijek nije došlo.
"Da privremeno zatvaranje poglavalja ne znači i završen rad u toj oblasti potvrđuju i tri nove preporuke u oblasti javnih nabavki, a koje se tiču daljih izmjena zakona u cilju proširivanja definicije korupcije u javnim nabavkama, uvođenje direktne prekršajne odgovornosti i kontrola od strane budžetske inspekcije, kao i dalje unapređenje elektronskog sistema javnih nabavki kako bi se uveo sistem upozorenja za različite nepravilnosti u postupcima javnih nabavki. Posebnu pažnju treba obratiti na to da je kao posebna preporuka izdvojeno da je neophodno osigurati da međudržavni sporazumi sa UAE i drugim zemljama ne zaobilaze EU standarde u oblasti javnih nabavki.
Brojne preporuke koje se tiču unapređenja reforme upravljanja javnim preduzećima, i procjene rizika u odnosu na javna preduzeća se ponavljaju, dok su date nove preporuke za oblast statistike.
Ono na šta se u izvještaju EK posebno osvrnula jeste upravljanje ljudskim resursima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. Iz EK su ponovili preporuku da je neophodna reorganizacija za potrebe jačanja prevencije u borbi protiv korupcije i internih kontrola u ovom resoru. Posebno se naglašava preporuka da treba obezbijediti stabilnost u svim policijskim sektorima, tako što će se direktori i načelnici birati na osnovu procedura zasnovanim na zaslugama, umjesto rukovođenja kroz v.d. stanja, kao što je to do sada bio slučaj", kažu iz Instituta.
Podsjećaju, da je Savjet Evropske unije je u decembru 2024. godine pokazao spremnost da u dogledno vrijeme započne „pripreme za izradu ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom“.
"Strategija proširenja, koja je predstavljena uz pojedinačne izvještaje o zemljama aspirantima za članstvo u EU, ponovila je ovu važnu ponudu, ukazavši da se u Crnoj Gori uspostavlja balans između napretka u vladavini prava i generalnog napretka u svim pregovaračkim poglavljima. Strategija dalje naglašava da će dalji „ritam“ reformi u slobodi izražavanja, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, nezavisnosti pravosuđa i viznoj politici umnogome odrediti mogućnost da se pregovori završe do kraja 2026. godine.
Vladajuća većina ne smije dozvoliti da se u narednom izvještaju ponovi ocjena koja kaže da je „zbog unutrašnjih političkih izazova proces usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u određenim pregovaračkim poglavljima usporio početkom 2025. godine, naročito u poglavljima 23 i 24“. Svi akteri u društvu se moraju fokusirati na sprovođenje koraka navedenih u izvještaju, a kako bi se zaista sprovele reforme koje se od nas očekuju u veoma kratkom roku.
Uz optimizam da je pristupanje konačno dosežan cilj, nadamo se i da će donosioci odluka u Crnoj Gori shvatiti da, i pored ubrzanja pregovora, do vladavine prava nema prečica", zaključuju u saopštenju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR