Koji trendovi stižu u 2021. godini? Zadnjih godina slušamo o tome kako tehnologija mijenja razne ekonomske sektore, a sve češće nakon pojma fintecha spominje se i foodtech. Fintech je promijenio način na koji raspolažemo novcem , a jesu li sada prehrambena industrija i ugostiteljstvo stigli na red za digitalnu transformaciju? Što je zapravo taj foodtech?
Značenje izraza foodtech, nastalog od engleskih riječi food i tech kao spoj hrane i tehnologije, je svaka tehnološka inovacija u prehrambenom lancu vrijednosti koja može disruptirati način na koji trenutno proizvodimo hranu, konzumiramo hranu i komuniciramo o hrani.
Ova definicija, preuzeta od Chrisa Funga, dijeli foodtech na tri kategorije; od farme do kuhinje, od kuhinje do viljuške i od viljuške do uspomene. Svakodnevno se razvijaju nove ideje u ovim kategorijama, a definicija foodtecha još traži mjesto u rječniku, zato ćemo ih približiti primjerima.
Od farme (ili laboratorija) do kuhinje
Put od farme do kuhinje odavno se mijenja poljoprivrednom mehanizacijom, no razvoj tu ne staje. Što se i kako proizvodi postaje izazov za inženjere, naučnike i kreativce čija rješenja optimiziraju procese proizvodnje hrane, ali i njene nutritivne karakteristike.
Najuspješnija domaća foodtech kompanija je Agrivi koja se uključila u rješavanje globalnog problema proizvodnje hrane. Razvili su softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, a u sedam godina izašli su na 100 tržišta te ušli u top 10 globalnih poljoprivrednih aplikacija.
„Lažno“ meso i virtuelni vrt
U Hrvatsku su prošle godine stigli Beyond Meat i Impossible Burger, pljeskavice na biljnoj bazi koje imaju nutrijente, ali i ukus kao meso. Proizvodnja „lažnog“ mesa rješenje je za uticaj koji mesna industrija ima na okolinu, koja u svijetu troši čak 30% ukupno proizvedene energije, životinje se vakcinišu kako se ne bi razvile bolesti, zagađuje se voda, a zatim se čak trećina hrane u svijetu baca. Zato se više start-up kompanija u svijetu bavi proizvodnjom „lažnog“ mesa. Neke to čine korištenjem soje i mahunarki , dok druge, kao što je singapurski Shiok Meats koji eksperimentišu laboratorijskim uzgojem mesa od stanica škampi, rakova i jastoga.
U ovu kategoriju foodtecha spada i inoviranje namirnica za borbu protiv hroničnih bolesti, kao što su Alchemy Foodtech. Još jedno singapursko rješenje, nastalo je kako bi omogućili osobama s dijabetesom da uživaju u hrani bogatoj ugljikohidratima. U svijetu 422 miliona ljudi ima dijabetes, a uz ovaj patentirani sastojak jelima kao što je riža, hljeb i pašta može se smanjiti glikemijski indeks.
Što nam znači ova kategorija foodtecha ako nemamo svoj vrt, a kamo li laboratoriju? I za to je stiglo rješenje u obliku Grunteka, domaće platforme za iznajmljivanje vrta, povezivanje s timom poljoprivrednika koji brinu o vrtu, uzgoj ekološki uzgojenog sezonskog povrća, i dostavu istog na vrata.
Od kuhinje do viljuške
Od kuhinje do viiljuške kategorija je foodtecha koja se odnosi na iskustvo od naručivanja hrane do početka konzumacije.
Lokalno najrasprostranjenija kategorija ukupnog foodtecha je dostava hrane. U jeku epidemioloških mjera mnogi su se okrenuli naručivanju namirnica, gotovih jela, ili čak jela koje sami trebaju skuvati uz recepte koji stižu uz namirnice.
Virtualne kuhinje
Uz rađanje novih vrsta namirnica, rodile su se i nove vrste restorana. Cloud kitchen (eng. kuhinja u oblaku) je koncept pripreme hrane isključivo za dostavu. Nazivaju se i „virtuelnim restoranima“, a radi se o centraliziovanim licenciranim jedinicama za proizvodnju hrane, gdje više restorana unajmljuje prostor i priprema hranu za dostavu. Jedan restoran tako može imati više različitih brendova u ponudi, a inženjerska rješenja optimiziraju kuvanje različitih vrsta jela istom kompleksu. Dok je ovo rješenje u skladu s popularnim dostavama, ovakve kuhinje ne kroje iskustvo konzumacije, već samo jelo.
Multimilionska investicije u dostavu hrane
U segmentu dostave jela su ostvarene i najveće investicije u foodtechu u Evropi, i to prije pandemije. U prethodne dvije godine najveće su investicije bile 2018. u španski Glovo u iznosu od 115 miliona eura, a među 10 najvećih investicija nalazi se i Finski Wolt koji djeluje u Hrvatskoj. Slične usluge dostave u većim gradovima više od 11 godina nudi Pauza.hr koja je dio Delivery Hero grupe. Ne radi se o domaćoj firmi , već o multinacionalnoj kompaniji s bazom u Berlinu, koja posluje u više od 40 država.
U 2020. zaživjeli su i jelovnici ugostiteljskih objekata kojima se pristupa skeniranjem QR koda, kao što je Justo. No foodtech ne staje na mogućnosti naručivanja hrane putem mobitlnih telefona . Budući da ova kategorija uključuje iskustvo od naručivanja jela do same konzumacije, u nju ulaze i digitalni jelovnici, ali i roboti konobari koji se pojavljuju u japanskim, ruskim i brojnim drugim restoranima još uvijek kao turističke atrakcije.
Od viljuške do uspomene
Nama, Gastronautima, ono što se događa u kuhinji je tek dio iskustva koje postaje uspomena. Je li jelo upareno uz piće? Je li muzika pojačala ugođaj? Kakva je tekstura? Hoćemo li ovo iskustvo podijeliti na društvenim mrežama? Sve su to pitanja na koja tehnologija može uticati na iskustvo.
Budućnost foodtecha
Vrijednost tržišta foodtecha će u 2022. godini iznositi 250 milijardi dolara, predviđa agencija Research and Markets. Kako će tehnologija inovirati načine na koje proizvodimo, konzumiramo i imamo interakciju s hranom? Budućnost stiže, a s njom i zdravije namirnice, novi ukusi i nova iskustva.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR