Otac istorije i grčki mislilac Herodot strastveno je istraživao, analizirao i propitivao istorijska događanja. Svoja saznanja je marljivo zapisivao, ali njegova "Istorija" (grč. Historiai) jedino je sačuvano djelo; ono predstavlja prvo istorijsko djelo zapadne književnosti.
Smatra se jednim od najvažnijih izvora podataka iz istorije starog vijeka i najuticajnijih djela istorije i književnosti. Iako su mnogi Herodota smatrali nedovoljno pouzdanim jer nije otkrivao izvore, ponekad se i ono što se činilo nevjerojatnim pokazalo istinitim. Takav je , na primjer, slučaj s Herodotovim indijskim mravima.
Te divovske životinje, koje su, kako piše, veće od lisice, pravile tunele u pijesku. Francuski stručnjak Mišel Pajsel prije 35 godina otkrio je kako se ne radi o mravima, nego o himalajskom svicu, a zabuna je nastala zbog netačnog prevoda.
No izgleda da su neki izvori Herodotu ipak lagali, kao što je na primjer slučaj s narodom Masageti, koji je živio istočno od Kaspijskog jezera.
Samo se srećnici kuvaju
Osim što su ubili persijskog kralja Kira Velikog, Masageti su prema Herodotu praktikovali ritualni kanibalizam za starce. Kad bi ljudi ostarjeli, pripremili bi im zabavu na kojoj bi ih skuvali i pojeli. Takva je smrt prema njihovu vjerovanju bila najbolja. Oni pak koji bi umrli od bolesti nisu bili na meniju, nego bi se pokopali. Najviše se žalilo ljude koji nisu mogli poživjeti toliko da budu žrtvovani na „tako plemenit način“.
Nakon smrti ljubimca – brijanje
Prema Herodotu, Egipćani su toliko voljeli mačke da bi u slučaju požara žrtvovali sve kako bi ih spasili. Kad bi njihove mezimice uginule, iz žalosti bi obrijali obrve. Ako bi pas otišao s ovog svijeta, obrijali bi cijelo tijelo.
Ko nudi više za mladu?
U drevnom Vavilonu kad bi djevojke postale spremne za udaju, skupilo bi ih se sve na jedno mjesto i zatim bi krenula aukcija. One najljepše postigle bi najbolju cijenu.
U "Istoriji" je zapisano i da su bolesnici trebalo da izađu na put kako bi im svako ko prođe mogao dati ljekarski savjet – bilo iz vlastitog ili nekog drugog iskustva.
I nilski konj ima grivu
Prema Herodotovu opisu, nilski konji imali su kopita poput vola, konjsku grivu i rep, upadljive kljove. Sušenjem kože koja je bila čvrsta i žilava dobijala su se koplja.
Koliko narukvica, toliko ljubavi
Libijske žene su, prema Herodotu, nosile po jednu kožnu narukvicu za svakog partnera s kojim su spavale. Veći broj narukvica ukazivao je na žene koje su omiljenije od ostalih.
Sreća na sahrani
Prema Herodotu, Tračani koji su živjeli na prostoru današnje Bugarske napravili bi zabavu svih zabava kad bi član porodice napustio ovaj svijet jer je pobjegao zemaljskim nedaćama. No kad bi stigla beba, okupili bi se u krugu i plakali za sve muke i probleme koji ju čekaju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR