20 °

max 21 ° / min 16 °

Petak

05.06.

21° / 16°

Subota

06.06.

24° / 16°

Nedjelja

07.06.

25° / 17°

Ponedjeljak

08.06.

26° / 17°

Utorak

09.06.

27° / 17°

Srijeda

10.06.

28° / 17°

Četvrtak

11.06.

27° / 18°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Šta bi se desilo da ne postoji prestupna godina?

Mozaik

Comments 0

Autor: Antena M

  • Viber

Šta bi se desilo da ne postoji prestupna godina?

Prošle su četiri godine od prethodne prijestupne, pa u 2020. ponovo imamo 29. februar. Ako se pitate zašto svake četiri godine imamo dan viška u kalendaru, postoji veoma dobro objašnjenje.

Našoj planeti je potrebno 365,2422 dana da obiđe oko Sunca, što znači da na kraju svake godine ostane četvrtina dana viška. Kako bi naš kalendar i dalje bio u toku s godišnjim dobima, svake četvrte godine februaru dodajemo jedan čitav dan.

Animacija planetarnog astronoma Džejmsa Odonohua dočarava ovaj ciklus, prenosi portal Index.hr.


Ovu nepodudarnost su zapazili još drijevni Egipćani, ali je današnja primjena prijestupne godine zasluga pape Grgura XIII, koji je reformisao julijanski u gregorijanski kalendar.

Kada se odstupa od obilježavanja prestupne godine?

Iako svaku četvrtu godinu smatramo prestupnom, moguće je i odstupanje od ovog pravila. Razlog za to je činjenica da će naš kalendar nakon dužeg vremena, usprkos obilježavanju prestupne godine, izgubiti na tačnosti.

Prestupne godine koje su djeljive sa 100, kao što je 1900, na primjer, se ne obilježavaju, osim ako nisu djeljive i s 400, kao što je to slučaj s 2000. To znači da će iduća prestupna godina bez svog 29. februara biti 2100, piše portal Vox.

Šta bi se dogodilo ako bismo počeli da zanemarujemo obilježavanje prestupne godine?

Bez obzira na to što je ovaj sistem star više od 500 godina, on i dalje funkcioniše. Ako bismo, pak, prestali dodavati 29. februar svake prestupne godine, do 2100. bi naš kalendar kasnio 20 dana, pa bismo Novu godinu slavili tokom kasne jeseni, a do 2400, i tokom jesenje ravnodnevice.

Ne postoji način kako izbjeći dodavanje dana po ovom sistemu, jer će u suprotnom doći do mimoilaženja godišnjih doba s našim kalendarom. Ipak, to ne znači da ne postoji i alternativa.

Godina od 13 mjeseci s 28 dana kao adekvatna zamjena?

Džordž Istman, osnivač multinacionalne korporacije Kodak, iznio je svojevremeno prijedlog da se uvede takozvani Međunarodni ustaljeni kalendar. Ovaj kalendar bi se sastojao od 13 mjeseci s 28 dana. Dodatni mjesec bio bi smješten između jula i avgusta, a nosio bi naziv sol. Osim ovih radikalnih promjena, postojao bi i jedan dan viška na kraju svake godine, a koji bi poslužio kao neka vrsta praznika.

Eastmanov kalendar takođe obilježava svaku četvrtu kao prestupnu godinu. Prema njegovoj zamisli, svaki mjesec bi se sastojao od četiri sedmice, ni više ni manje. Štoviše, zaposlenici u Kodaku su se pridržavali Međunarodnog ustaljenog kalendara sve do 1989, prenosi portal Index.hr.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR