Pozadina vijesti o novoj krvnoj grupi zapravo vodi do priče o nerođenoj bebi koja je bila loše. Ljekari njene majke u bolnici u Velikoj Britaniji znali su da nešto nije u redu sa krvlju fetusa, pa su odlučili da urade hitan carski rez znatno prije termina porođaja. Ali uprkos tome i naknadnim transfuzijama krvi, beba je doživjela krvarenje u mozgu sa razornim posljedicama i, nažalost, preminula.
Ljekarima nakon toga nije bilo jasno zašto je došlo do krvarenja. Ali postojao je trag u krvi majke, gdje su ljekari primijetili neka čudna antitijela. Nešto kasnije uzorak krvi majke stigao je u laboratoriju u Bristolu i tamošnji naučnici su došli do zapanjujućeg otkrića: ženina krv je bila ultrarijetka, zbog čega krv njene bebe nije bila kompatibilna sa njenom. Moguće je da je to podstaklo njen imunosistem da proizvodi antitijela protiv krvi njene bebe – antitijela koja su prošla kroz placentu i povrijedila njeno dijete, što je na kraju dovelo do smrti.
Proučavanjem krvi majke naučnici su uspjeli da otkriju zašto je tačno njena krv bila drugačija i u tom procesu potvrdili su novi skup krvnih grupa – sistem „Er“, 44. po redu koji je opisan.
Er antigen je otkriven prije mnogo godina, ali nova studija je prva koja opisuje različite mutacije antigena. Stručnjaci su rekli da, iako je to rijetkost, može biti od velike važnosti da ljekari i medicinske sestre obrate pažnju ako imaju problema sa dijagnostikom pacijenta.
Sada, razotkrivanjem molekularnog identiteta relativno nove krvne grupe javila se nada da bi tragični događaji poput opisanog gubitka bebe mogli da se spriječe u budućnosti.
„Ovaj rad pokazuje da čak i nakon svih dosadašnjih istraživanja, crvena krvna zrnca i dalje mogu da nas iznenade“, kaže Eš Toje, biolog sa Univerziteta u Bristolu.
Krvna grupa opisuje prisustvo i odsustvo kombinacija proteina i šećera koji oblažu površinu naših crvenih krvnih zrnaca. Iako mogu da služe u različite svrhe, naše tijelo generalno koristi ove antigene na površini ćelije kao identifikacione markere pomoću kojih se odvaja od potencijalno štetnih napadača. Nama je najpoznatiji ABO sistem krvnih grupa i rezus faktor (Rh+ i Rh-), uglavnom zahvaljujući njihovoj primarnoj važnosti kod transfuzije krvi.
Ali zapravo postoji mnogo različitih sistema krvnih grupa zasnovanih na širokom spektru antigena na površini ćelije i njihovih varijanti. Većina glavnih identifikovana je početkom 20. vijeka. Er sistem se na radaru naučnika pojavio 1982. formirajući osnovu za 44. krvnu grupu. Šest godina kasnije identifikovana je verzija po imenu Erb. Šifra Er3 je korišćena da opiše odsustvo verzija Era i Erb.
Iako je već decenijama jasno da ovi antigeni krvnih zrnaca postoje, premalo se zna o njihovom kliničkom uticaju. Kada se krvna ćelija pojavi sa antigenom koji naše tijelo nije klasifikovalo kao jedan od naših, naš imunosistem se aktivira, šaljući antitijela kako bi označila sumnjive ćelije koje nose antigen za uništenje.
U nekim slučajevima neusklađenost između krvne grupe nerođene bebe i majke majke može izazvati probleme ako imunosistem majke postane osjetljiv na strane antigene. Antitijela stvorena kao odgovor mogu zatim da prođu kroz placentu, što dovodi do hemolitičke bolesti kod nerođene bebe.
Srećom, danas postoji nekoliko metoda za prevenciju, pa i liječenje hemolitičke bolesti kod novorođenčadi, uključujući injekcije za trudnice i transfuziju krvi za bebe, ali nažalost očigledno se dešava da ni to ne pomogne uvijek.
Nagovještaji ovih rijetkih antitijela su se pojavljivali tokom godina, ali zbog njihove rijetkosti nije bilo lako razumjeti ih. Tako su naučnici analizirali krv 13 pacijenata i identifikovali su pet varijacija u Er antigenima: poznate varijante Era, Erb, Er3 i dvije nove Er4 i Er5.
Pritom, podaci objavljeni u časopisu Blood su pokazali i da bi ova nova krvna grupa, osim kod neusklađenosti krvnih grupa majke i bebe, mogla da pomogne i u borbi s malarijom.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR