11 °

max 14 ° / min 6 °

Subota

20.04.

14° / 6°

Nedjelja

21.04.

10° / 7°

Ponedjeljak

22.04.

16° / 8°

Utorak

23.04.

13° / 11°

Srijeda

24.04.

13° / 9°

Četvrtak

25.04.

11° / 7°

Petak

26.04.

15° / 9°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Vještačka kiša protiv smoga

Izvor: Pixabay

Mozaik

Comments 0

Vještačka kiša protiv smoga

Izvor: Dojče vele

Autor: Antena M

  • Viber

Skoro cjelokupna svjetska populacija (99%) udiše zagađen vazduh - odnosno disanjem unosi nezdrave količine sićušnih čestica, piše u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije za 2023. Udisanje smoga može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme kao što su respiratorne bolesti, rak pluća i bolesti srca. Procjenjuje se da je 2019. oko 6,7 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta uzrokovano zagađenjem vazduha iz okoline i domaćinstava.

Metropola Lahore, sa svojih 11 miliona stanovnika, smatra se jednim od gradova sa najvećom zagađenošću vazduha na svijetu. Nedavno je prema prema rang listi švajcarske kompanije za zaštitu životne sredine IQAir imao najgori kvalitet vazduha na svijetu među metropolama.
Pakistanske vlasti kao najveće uzroke zagađenja vazduha vide industriju, saobraćaj i spaljivanje otpada. Nadležna regionalna vlada je bila primorana da između ostalog, zatvara vrtiće, škole i druge institucije.

U pokušaju da očisti vazduh u Lahoreu, Pakistan je nedavno po prvi put koristio vještačku kišu koja nastaje zasijavanjem oblaka - cloud seeding. To je bio poklon Ujedinjenih Arapskih Emirata, zemlje koja već dugo koristi zasijavanje oblaka kako bi izazvala kišu u suvim djelovima zemlje.
Metoda zasijavanje oblaka nije nova, ali nije uvijek uspješna i ne samo zbog toga - kontroverzno se diskutuje u svijetu nauke i politike. Evo kako funkcioniše.

Ništa bez oblaka

Da bi pala kiša, prvo su potrebni oblaci. Ali, u mnogim sušnim regionima nema čak ni dovoljno oblaka. A - ljudi ne mogu da stvaraju oblake.
Stvaranje oblaka počinje kada se molekuli vodene pare u atmosferi ohlade, formirajući stabilne kapljice vode ili kristale. Tek kada se određena količina molekula vode za njih „zalijepi", kapi se spajaju u oblake.

Ako voda nastavi da se kondenzuje na kapima, više nego što ponovo ispari, prije ili kasnije će kapi postati tako velike i teške da će početi da padaju. Da li će padavina biti kiša, snijeg, grad ili u drugom obliku zavisi, između ostalog, i od temperature vazduha.

Zasijavanje oblaka - najčešće solju

Tokom zasijavanja oblaka, oblaci se „zasijavaju" određenim česticama, obično solima - koje ubrzavaju kondenzaciju vodene pare, koja zatim pada na zemlju kao padavina. Zasijavanje oblaka može se obaviti iz aviona, dronova ili sa zemlje.
Najčešće hemikalije koje se koriste za zasijavanje oblaka su srebrni jodid, kalijum jodid i suvi led (čvrsti ugljen-dioksid). Takođe je korišćen tečni propan koji se širi u gas. Nakon obećavajućih istraživanja, postaje sve popularnija upotreba i obične kuhinjske soli.

„Ta metoda omogućava da se vodena para unutar oblaka 'nadmudri' i da počne da formira kapljice oko čestica srebrnog jodida", objašnjava za DW Hoze Miguel Vinas, meteorolog iz španske firme „Meteored", koja upravlja veb-stranicama o vremenskoj prognozi u nekoliko zemalja.
Od 2021. Ujedinjeni Arapski Emirati koriste novu tehnologiju: bespilotne letjelice opremljene instrumentima za emitovanje električnog naboja i senzorima lete na malim visinama i isporučuju električno punjenje molekulima vazduha.

Ko je prvi počeo

Prve pokušaje „zasijjavanja oblaka" napravili su naučnici iz „General Electric Research Laboratory" 1946. u SAD. Danas se njihova metoda koristi u mnogim zemljama svijeta, uglavnom za izazivanje kiše tamo gdje je suša, ali i radi čišćenja vazduha.

Najveći sistem ij oblaka postoji u Kini, ali koristi se i u Indiji, Indoneziji, Iranu, Izraelu, Bugarskoj, Francuskoj, Španiji, Austriji, Sloveniji i u Njemačkoj.
Troškovi zasijavanja oblaka se kreću oko 330 000 eura - ta cifra je navedena kada je Indija prije par godina pokušala da se riješi smoga u nekim svojim metropolama, i to uspjela bar na nedjelju dana.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR