Badnjakom se naziva dan uoči Božića, a ime mu dolazi od riječi “bdjeti” jer se na Badnje veče bdije pobožno čekajući Hristovo rođenje.
Na Badnjak se čestita od jutra do večeri zavisno o dobu dana uz pozdrav: Na zdravlje vam Badnje jutro, … Badnji dan, … Badnje veče.
Neizostavne su još iz davnina uobičajene božićne svijeće, a pravilu je posebno za ovu priliku napravljena svijeća – svijeća voštanica. Badnji dan ili Badnjak je bogat božićnim običajima i folklornim sadržajima.
Badnjak je prema vjerovanju povezan sa dušama predaka, jer se vjerovalo da se duše predaka nastanjuju u cerovom ili hrastovom drvetu.
Osim toga, iz stare slovenske religije sačuvano je i vjerovanje da je badnjak povezan sa bogom Perunom, kao vrhovnim slovenskim bogom.
Na Badnjak,žene rano ustaju da na vrijeme, do zvuka večernjih zvona kako bi sve u kući i oko kuće počistile i pripremile obilje posne hrane za badnje veče i mrsne za sjutrašnji Božić. Naime, na Badnjak nema hrane, jer se posti do večere, kada se jede posna hrana.
Posebno priređena jela obilježena su hrišćanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno božićnim zdravicama.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR