Ne treba vam naučnik da vam kaže kako je Jupiter, koji ima više nego dvostruko veću masu od svih ostalih planeta Sunčevog sistema zajedno, najveći igrač u našem nebeskom sastavu (barem ako ne računamo Sunce).
Ali, vjerovali ili ne, taj je div možda nekad bio još i veći. Prema novom istraživanju koje su sproveli naučnici s Caltecha i Sveučilišta Michigan, Jupiter je nekada mogao biti dvostruko veći nego danas, dovoljno prostran da bi u njega stalo 2.000 Zemlji, i to s viškom prostora. Vremenom se taj napumpani svijet ohladio i smanjio na današnju, relativno skromniju veličinu.
"Ovo nas približava razumijevanju kako su nastali, ne samo Jupiter, nego i cijeli Sunčev sustav"
Otkrića su objavljena u novom radu u časopisu Nature Astronomy i nude pogled u ranu istoriju Sunčevog sistema, oko 3.8 miliona godina. Jupiter je, zahvaljujući svojoj golemoj gravitaciji, i statusu prve planete koja se formirala, odigrao ključnu ulogu u oblikovanju orbita mladih planeta.
"Naš krajnji cilj je razumjeti odakle dolazimo, a razumijevanje ranih faza formiranja planeta ključno je za rješavanje te zagonetke", rekao je Konstantin Batygin, profesor planetarne nauke na Caltechu i jedan od glavnih autora studije.
Ključ za rekonstruisanje ove rane epizode iz Jupiterove prošlosti nalazi se u dvjema njegovim malim mjesecima, Amaltei i Thebeu, čije su orbite neuobičajene i ne mogu se u potpunosti objasniti trenutnom veličinom planeta.
Imao radijus do 2.5 puta veći nego danas
Kako bi istražili tu nedosljednost, naučnici su zaobišli postojeće modele nastanka planeta i usredsredili se na aspekte Jupiterovog sastava koji se mogu direktno izmjeriti, uključujući dinamiku malih mjeseca i kutni moment samog planeta.
Njihovi su proračuni pokazali da je Jupiter prije oko 4.5 milijardi godina imao radijus do 2.5 puta veći nego danas. Ujedno bi i njegovo magnetsko polje, koje je već sada 20.000 puta jače od Zemljinog – tada bilo zastrašujućih 50 puta snažnije.
Ovi rezultati radikalno mijenjaju konstataciju o Jupiteru u presudnom trenutku evolucije Sunčevog sistema, kada je golemi disk materijala koji je okruživao Sunce, tzv. protoplanetarni disk, ispario, ostavivši prostor za formiranje planeta.
"Ovo su dosad najpreciznija mjerenja veličine do kojih smo došli"
Koliko god nevjerojatna bila, ta su otkrića, tvrde autori, u skladu s prevladavajućom teorijom formiranja divovskih planeta putem akrecije jezgre.
Tačni detalji o porijeklu planeta i dalje su predmet rasprava, no autori rada kažu da su došli do najpreciznijih dosad mjerenja veličine, brzine i magnetskih uslova ranog Jupitera što će biti od neprocjenjive važnosti za daljnje razumijevanje arhitekture Sunčevog sistema.
"Postavili smo vrijednu referentnu tačku", rekao je Batygin.
"To je polazište s kojeg možemo s većim povjerenjem rekonstruirati evoluciju našeg Sunčevog sistema".
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR