Istraživači su otkrili da kod korisnika koji su pisali eseje uz pomoć ChatGPT-ja dolazi do značajnog pada moždane aktivnosti – konkretno, zabilježen je pad od čak 47% u međusobnoj povezanosti moždanih centara.
Takođe, čak 83% učesnika nije moglo da se prisjeti ključnih rečenica iz tekstova koje su, uz pomoć AI-ja, napisali samo nekoliko minuta ranije.
Skeniranje mozga pokazalo je smanjenje alfa i beta moždanih talasa – upravo onih koji su odgovorni za kreativno i kritičko razmišljanje.
Posebno zabrinjava što su ispitanici koji su nakon upotrebe vještačke inteligencije pokušali da pišu bez pomoći tehnologije, postizali lošije rezultate od onih koji nikada nijesu koristili AI.
Istraživači su to stanje nazvali „kognitivnim dugom“ – terminom koji opisuje smanjenje mentalnih sposobnosti zbog čestog prepuštanja razmišljanja tehnologiji.
Ipak, autori studije naglašavaju da rješenje nije u zabrani korišćenja AI-ja, već u razvoju svijesti o njegovoj pravilnoj upotrebi. ChatGPT i slični alati mogu biti izuzetno korisni ako se koriste kao podrška znanju, a ne kao zamjena za sopstveno mišljenje.
Preporuka je da korisnici najprije samostalno razmisle, analiziraju i pišu, a tek potom koriste AI za provjeru, dopunu ili dodatno istraživanje.
Zaključak studije je jasan: dok vještačka inteligencija sve više ulazi u naš svakodnevni život, naš mozak mora ostati glavni alat u procesu učenja, stvaranja i odlučivanja. Ako želimo da AI radi za nas – moramo ostati „glavni mozak u sobi“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR