32 °

max 32 ° / min 20 °

Nedjelja

13.07.

32° / 20°

Ponedjeljak

14.07.

36° / 19°

Utorak

15.07.

37° / 23°

Srijeda

16.07.

38° / 23°

Četvrtak

17.07.

37° / 21°

Petak

18.07.

34° / 21°

Subota

19.07.

37° / 21°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Nano plastika i u lizalicama: Od savršenog rješenja za svašta do ozbiljne opasnosti za zdravlje

Izvor: Pixabay

Mozaik

Comments 0

Nano plastika i u lizalicama: Od savršenog rješenja za svašta do ozbiljne opasnosti za zdravlje

Izvor: N1

Autor: Antena M

  • Viber

Šta zajedničko imaju vegetarijanac, vegan, zakleti mesožder, zdrav, bolestan, mlad ili star, a da nijesu dijelovi ljudskog tijela? Tačan odgovor je – plastika.

Ona se ne nalazi samo u svakome od nas, već i u svakom dijelu tijela – od organa za varenje, preko reproduktivnih, pa sve do mozga. Plastike ima svuda.

Kako sada stvari stoje, izvjesno je da će svi koji trenutno žive na planeti, na onaj svijet poći sa plastikom – neko sa više, neko sa manje, a nekog će plastika i ubiti.

Ono što još nije poznato jeste kakav sve uticaj mikro, nano i slične minijaturne plastike imaju na životnu sredinu, kao i na koji način ih je moguće držati pod kontrolom, odnosno ukloniti.

A da je ima – ima je. I previše.

Udio proizvodnje plastike u ukupnoj emisiji štetnih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte iznosi između 4 i 4,5%, što ovu industriju čini jednim od najvećih zagađivača. Svake godine čovječanstvo proizvede između 380 i 460 miliona tona plastike, od čega ogromna većina završi na deponijama i u okeanima.

Primjera radi, taloženjem odbačenih ribarskih mreža, bova i flaša u Pacifiku se formirao ogroman tepih smeća – 18 puta veći od površine Crne Gore. Za poređenje, na početku "ere plastike", 1950. proizvedeno je 8,3 milijarde metričkih tona plastike, a 2021. godine čak 390 milijardi.
Od toga je 90% plastike dobijeno iz fosilnih goriva, a ukoliko se ovaj trend nastavi, očekuje se da će se do 2050. godine proizvodnja plastike povećati 2,5 puta.

Voda u plastičnim flašama je skladište minijaturne plastike

Mikro i nanoplastika pronađena je na svakom dijelu planete: od evropskih gradova, preko Sibira i Antarktika, od mora pa sve do planina viših od 2.000 metara… Može se naći i u najnevjerovatnijim proizvodima – žvakama, kesicama čaja, soli, šećeru, pirinču… Prisutna je u svim organizmima, a najviše u vodozemcima i ribama.

Popularna flaširana voda je pravo skladište minijaturne plastike. Dvije flaširane vode od po pola litra sadrže u prosjeku 240.000 plastičnih čestica iz sedam vrsta plastike, uključujući i nanoplastiku, navodi se u studiji iz 2024.

Druga studija pokazuje da je 90% uzoraka životinjskog i biljnog proteina bilo pozitivno na mikroplastiku – male fragmente polimera veličine od pet milimetara do jednog mikrometra.

Sve što je manje od 1 mikrometra naziva se nanoplastika i mjeri se u milijarditim dijelovima metra.

Od 50 do 250 grama po čovjeku – najviše u mozgu

Naučnici iznose različite pretpostavke o tome koliko plastike unosimo u organizam.

Procjene variraju – od 50 grama mikroplastike godišnje, pa do 4–5 grama sedmično – što je težina jedne platne kartice.

Postoje sve brojniji dokazi da mikroplastika predstavlja ozbiljan rizik za ljudsko zdravlje. U kraćem roku ne pravi problem, ali ako se unosi hronično, naročito kod djece, može izazvati poremećaje – njihov sistem za varenje je drugačiji, osjetljiviji i propustljiviji.

Prema nedavnoj studiji Univerziteta Novog Meksika u Albukerkiju, uzorci mozga sadržali su 7 do 30 puta više plastike nego bubrezi i jetra iz istih tijela.

„Koncentracije koje smo našli u moždanom tkivu ljudi prosječne starosti od oko 45 do 50 godina, iznosile su 4.800 mikrograma po gramu, ili 0,48% po težini.

U poređenju sa uzorcima iz 2016. godine, to je povećanje od oko 50%“, navodi se u studiji koju prenosi CNN.

Plastika se ne može u potpunosti ukloniti iz vode

Mikro i nanoplastika (MNP) se ne mogu u potpunosti ukloniti iz otpadnih voda u klasičnim postrojenjima za prečišćavanje.

Srećom, postoje ljudi koji misle kako da se izbore sa ovim problemom.

Naučnici sa Medicinskog univerziteta u Guangdžou i Univerziteta Jinan u Kini otkrili su da kuvanje i filtriranje vode može pomoći:

„Ključanjem tvrde vode (bogate kalcijumom i magnezijumom) nastaje kalcijum-karbonat koji zarobljava mikroplastiku.“ Uspješnost metode je od 25 do 85%, u zavisnosti od količine plastike.

Dalji koraci

Kako stvari stoje, plastika – nekada otkriće koje je zamijenilo drvo, staklo i metal – danas postaje prijetnja zdravlju, razvoju i životu.

Iako nauka pokušava da riješi problem, rješenje neće doći brzo, niti je izvjesno da će biti savršeno. Reciklaža je i dalje izuzetno niska – ispod 7%, a zahtijeva veliku energiju i stvara dodatno zagađenje.

Rješenje se nameće samo – smanjiti upotrebu plastike, koristiti dugotrajniju plastiku i izbaciti jednokratne proizvode.

Najbolje bi bilo potpuno odustati od plastike. Ali, osim pojedinaca, moraju se promijeniti i politike vlada i ponašanje kompanija – koje često stavljaju profit ispred zdravlja ljudi.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR