Jeste li to uopšte osjetili? Znate li šta se dogodilo 9. jula 2025. godine? To je bio jedan od najkraćih dana u našem životu. O tome se moglo pročitati svuda po društvenim mrežama, piše Dojče vele.
Zemljina rotacija se ubrzava
Profesor Florian Zajc, direktor Njemačkog geodetskog istraživačkog instituta na Tehničkom univerzitetu u Minhenu (TUM), ne razumije toliku uzbuđenost oko "najkraćeg dana": "To je potpuno besmislena izjava i jednostavno znači da Zemljina rotacija nije tačno mjerena milionima godina."
Tog 9. jula 2025. rotacija Zemlje bila je samo oko 1,3 milisekunde brža nego inače. Milisekunda je hiljaditi dio sekunde. Treptaj oka traje oko 150 milisekundi.
Brža Zemljina rotacija stoga nije primjetna, ali je mjerljiva: tri dana tokom ljeta 2025. – 9. i 22. jula te 5. avgusta 2025. – rotacija Zemlje će trajati između 1,3 i 1,51 milisekundi kraće nego inače. Dana 24. jula 2024. to odstupanje iznosilo je 1,66 milisekundi – što taj dan čini takozvanim "najkraćim ikad zabilježenim danom".
Zemljina rotacija se stalno mijenja
Vrijeme je ljudski izum. "Dan" definišemo kao nešto što traje 24 sata. To je ujedno i vremenski period koji koriste visoko precizni atomski satovi.
To znači da je Zemlji potrebno 86.400 sekundi, ili više od 86 miliona milisekundi, da se potpuno okrene oko svoje ose. Odgovarajuća mjerna jedinica, dužina dana (LOD), označava koliko Zemljina rotacija odstupa od 86.400 sekundi 24-časovnog dana. LOD od -1,3 ms znači da je dan bio 1,3 milisekunde kraći od "standardnih" 86.400 sekundi.
Fosilni dokazi, poput godova rasta u koralima i plavozelenim algama, pokazuju da je prije 850 miliona godina dan trajao oko 21 sat. „Prije 500 miliona godina jedna rotacija je trajala manje od 21 sat, što znači da je godina imala više od 420 dana. Prije 300 miliona godina trajala je 22 sata (400 dana), prije 100 miliona godina trajala je 23 sata (380 dana), a danas traje 24 sata (365 dana). To će se i dalje nastaviti“, objašnjava geofizičar Zajc.
Zašto se mijenja trajanje rotacije Zemlje?
Različiti faktori mogu uticati na Zemljinu rotaciju. „To je prvenstveno povezano sa geodinamikom, poput plime i oseke, vjetrova i okeanskih struja, ali i sa procesima u unutrašnjosti Zemlje koji još uvijek nijesu u potpunosti shvaćeni, kao što je relativno kretanje Zemljine jezgre i plašta“, kaže Zajc.
Mjesec se udaljava od Zemlje
Danas je gravitacioni uticaj Mjeseca mali, ali ipak mjerljiv. Na primjer, 24. jula 2024. Mjesec je bio posebno udaljen od Zemljinog ekvatora. To je izazvalo nešto bržu rotaciju Zemlje, s odstupanjem od 1,66 milisekundi.
Pomjeranje Zemljine mase takođe potencijalno može uticati na brzinu rotacije naše planete. Ako bi se, recimo, veliki glečeri ili dijelovi polarnih ledenih kapa otopili zbog klimatskih promjena, ogromne količine vode mogle bi se „preraspodijeliti“ po Zemljinoj površini i time potencijalno uticati na njenu rotaciju.
Hoće li uskoro biti potrebna „prestupna“ sekunda?
Za većinu ljudi ova minimalna odstupanja nijesu bitna. Iako se trajanje rotacije neznatno mijenja, vrijeme, naravno, ostaje stabilno. Ali za navigaciju, telekomunikacije i satelite ove male promjene nijesu beznačajne. Čak i mala odstupanja mogu uticati na preciznost.
Međunarodna služba za Zemljinu rotaciju i referentne sisteme (IERS) osigurava da koordinisano univerzalno vrijeme (UTC) ostane usklađeno sa Zemljinom rotacijom. Kada je to potrebno, uvodi se „prestupna“ sekunda – kao što je to bio slučaj 2016. godine – kako bi se atomski satovi prilagodili tim malim fluktuacijama u rotaciji.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR