17 °

max 19 ° / min 12 °

Četvrtak

23.10.

19° / 12°

Petak

24.10.

20° / 13°

Subota

25.10.

17° / 12°

Nedjelja

26.10.

17° / 13°

Ponedjeljak

27.10.

16° / 11°

Utorak

28.10.

14° / 8°

Srijeda

29.10.

12° / 6°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Zašto na jesenju ravnodnevicu noć i dan zapravo ne traju isto?

Izvor: Pixabay/ELG21

Mozaik

Comments 0

Zašto na jesenju ravnodnevicu noć i dan zapravo ne traju isto?

Izvor: TimeAndDate/RTS

Autor: Antena M

  • Viber

Jesenja ravnodnevica stiže na sjevernu hemisferu večeras, ali moramo sačekati još nekoliko dana da se izjednače dužine dana i noći.

Današnji dan je obilježen jesenjom ravnodnevicom, što je trenutak kada sunce prelazi nebeski ekvator, krećući se ka jugu, a dani postaju kraći od noći. Tačan trenutak kada se ovo dešava je 20.19 po našem vremenu 22. septembra i uzrokovano je kretanjem Zemlje duž njene orbite, postepeno naginjući sjevernu hemisferu od Sunca.

Naziv ravnodnevica potiče od latinskog aequus, što znači jednako i nox, što znači noć. Otuda se kaže da je ravnodnevica kada su dan i noć iste dužine, što bi bilo tačno da Zemlja nema atmosferu.

Efekat vazduha koji udišemo jeste da savija svjetlost sa Sunca, tako da zapravo vidimo našu matičnu zvijezdu na horizontu prije nego što je zaista izašla, a zatim ponovo odmah nakon što zađe. Ovo daje nekoliko dodatnih minuta dnevne svjetlosti tokom ravnodnevice.

Nekoliko dana kasnije, dužina dana i noći se zaista izjednačuju. Ovo je poznato kao ekviluks i dešava se 25. ili 26. septembra, u zavisnosti od geografske širine na kojoj se nalazite. Za nas će biti 25. septembra. Lokacije na ili blizu ekvatora nikada nemaju jednak dan i noć.

„Ekviluks“ potiče od latinskih izraza za jednako (equi) i svjetlost (lux). Pa kako da saznamo koji datumi odgovaraju opisu i kvalifikuju se kao zaista jednaki dan i noć?

Da bi izmjerili podjelu dana/noći u rasponu od 24 sata, astronomi koriste uobičajene definicije izlaska i zalaska Sunca. Jednostavno rečeno, izlazak Sunca se definiše kao kada se pojavi prvi dio Sunčevog diska, a zalazak Sunca je kada posljednji dio diska nestane.

Izračunavanjem dužine dana između ta dva trenutka, otkrivamo da dva datuma svake godine dostižu ravnotežu u većini geografskih širina.

Na sjevernoj hemisferi, ovo se dešava nekoliko dana prije prolećne ravnodnevice (vernalne ravnoteže) i nekoliko dana posle jesenje ravnodnevice. Južno od ekvatora, obrnuto je.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR