14 °

max 19 ° / min 9 °

Ponedjeljak

20.10.

19° / 9°

Utorak

21.10.

18° / 9°

Srijeda

22.10.

16° / 14°

Četvrtak

23.10.

20° / 14°

Petak

24.10.

18° / 14°

Subota

25.10.

18° / 12°

Nedjelja

26.10.

15° / 14°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Nećete vjerovati šta konstantno skrolovanje radi našem mozgu: Pet ozbiljnih posljedica

Izvor: Pixabay

Mozaik

Comments 0

Nećete vjerovati šta konstantno skrolovanje radi našem mozgu: Pet ozbiljnih posljedica

Izvor: Daily mail / B92

Autor: Antena M

  • Viber

Neurolog dr Baibing Cheng istakao je da moderan način života neprestano stimuliše nervni sistem i remeti prirodni ritam koncentracije i oporavka.

"Našem mozgu treba vrijeme bez nadražaja kako bi se oporavio i zadržao sposobnost dubokog fokusa", kazao je, prenosi Daily Express.

Dr Cheng je upozorio na negativne posljedice pretjeranog kucanja i „skrolovanja“ po mobilnom telefonu. Objasnio je da stalna upotreba telefona može dovesti do pet ozbiljnih problema u radu mozga. Prvi je takozvano dopaminsko preopterećenje.

"Svaki put kada prevučete prstom preko ekrana, mozak dobija malu dozu dopamina – hemikalije koja stvara osjećaj nagrade. Vremenom, mozak počinje da čezne za tim kratkim naletima novina umjesto za dugotrajnim, fokusiranim naporom", pojasnio je.

Našem mozgu nijesu stalno potrebni novi nadražaji

Kao posljedica toga, javlja se kraći raspon pažnje i osjećaj da je teško čitati knjigu ili se koncentristi na predavanje.

"Neprestane novine koje mozak prima skrolovanjem tjeraju prefrontalni korteks da stalno skače s jedne stvari na drugu, pa stvarni život počinje da djeluje presporo", navodi Čheng.

Istakao je i da stalna spoljašnja stimulacija smanjuje kreativnost, jer mozak nema priliku za mentalni odmor i duboko promišljanje. Kada se taj proces prekine, gubi se sposobnost refleksije i stvaranja novih ideja.

Osim toga, dolazi do emocionalne desenzibilizacije i povećane anksioznosti.

"Previše brzih i kontrastnih emocija – šokantnih, smješnih i tužnih sadržaja u kratkom vremenu – može da otupi našu osjetljivost i smanji empatiju", upozorio je.

Dodao je i da mozak nije stvoren za neprestanu novinu:

"Zato stalno prebacivanje između sadržaja iscrpljuje radnu memoriju, aktivira krugove stresa i ostavlja nas mentalno iscrpljenima."

Dakle, zaključak je jednostavan – našem mozgu nijesu stalno potrebni novi nadražaji, već trenuci tišine u kojima se ponovo povezuje sa samim sobom.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR