Roblox, šarena i zabavna igrica koju igra veliki broj današnje djece, krije čitav sistem koji podstiče interakciju s nepoznatim osobama, a takođe predstavlja "junk food" za dječiji mozak.
Sagovornici portala N1, ekspertkinja za bezbjednost djece na internetu Katarina Jonev i psihoterapeut dr Marko Jovašević, upozoravaju roditelje da obrate pažnju na to kako i koliko njihova djeca koriste popularnu igricu Roblox.
Iako na prvi pogled djeluje bezopasno, Roblox, prema riječima stručnjaka, krije niz opasnosti — od komunikacije sa nepoznatim osobama, preko neprikladnog sadržaja, do negativnog uticaja na razvoj pažnje i emocionalnu stabilnost djece.
„Iza šarenih igrica kriju se realni rizici“
Katarina Jonev, autorka knjiga „Bezbjednost dece na internetu“ i „Uticaj mobilnih telefona na razvoj djece“, ističe da mnoge igre poput Robloxa, iako izgledaju zabavno i dječje, imaju otvorene četove i mogućnost glasovne komunikacije.
„To znači da dijete može doći u kontakt s osobom koja se lažno predstavlja kao vršnjak, ali zapravo ima zle namjere. Osim toga, igrice često sadrže nasilje, uvredljive komentare ili seksualno sugestivan sadržaj, kao i mikrotransakcije koje podstiču djecu da troše novac bez razumijevanja posljedica“, upozorava Jonev.
Roblox kao „virus pažnje“
Psihoterapeut dr Marko Jovašević objašnjava da Roblox nije tipična igrica, već digitalni svijet bez početka i kraja, u kojem djeca stalno doživljavaju nove podražaje.
„Roblox ne uči djecu strpljenju i procesu, već ih navikava da stalno skaču sa jedne slike na drugu. To stvara mozak koji traži stalnu stimulaciju i gubi sposobnost fokusiranja“, kaže Jovašević.
On ovu pojavu naziva „virusom pažnje“, jer igrica funkcioniše po istom principu kao i algoritmi društvenih mreža – stalno nagrađuje pažnju sitnim, ali čestim stimulansima.
„Kada roditelji djetetu oduzmu ekran, ne reaguje samo ono emocionalno – već i njegov nervni sistem ulazi u stanje apstinencije“, dodaje Jovašević.
Opasnosti i zloupotrebe
Jonev upozorava da platforme poput Robloxa mogu postati sredstvo manipulacije i zlostavljanja djece.
„Pedofili često kreiraju lažne naloge sa dječjim imenima i slikama, pokušavajući da steknu povjerenje djece. Kada uspostave kontakt, prebacuju komunikaciju na manje kontrolisane aplikacije poput WhatsAppa ili Discorda, gdje mogu izložiti dijete neprikladnim sadržajima“, objašnjava ona.
Navodi i primjer iz 2020. godine kada je u Velikoj Britaniji uhapšen muškarac koji je putem Robloxa zlostavljao više djece.
„Ovaj slučaj pokazuje da ne postoji digitalno okruženje koje je 100 odsto bezbjedno. Roditelji moraju shvatiti da je digitalna bezbjednost dio stvarnog roditeljstva“, kaže Jonev.
„Sadržaji bez smisla osiromašuju djecu iznutra“
Dr Jovašević dodaje da Roblox i slične igre djecu izlažu stalnoj prekomjernoj stimulaciji, što utiče na njihov emocionalni i kognitivni razvoj.
„Takvo dijete ne uči da proces ima početak, sredinu i kraj, već da sve mora da bude brzo i zabavno. Gube sposobnost dubokog fokusa i postaju nestrpljiva. Mozak je preopterećen, a duhovni dio čovjeka pothranjen“, upozorava on.
Šta roditelji mogu da urade?
Prema riječima Jonev, Roblox nudi određene opcije roditeljske kontrole — ograničavanje komunikacije, pregled aktivnosti i blokiranje nepoznatih korisnika.
„Najvažnije je da roditelji ne oslanjaju kontrolu samo na tehnologiju, već da razgovaraju s djecom o tome s kim komuniciraju i zašto je važno biti oprezan. Otvoren razgovor i povjerenje su najbolja zaštita“, poručuje Jonev.
Na kraju, Jovašević Roblox i slične sadržaje upoređuje s „digitalnim brzim obrokom“:
„To su šareni, kratki, haotični podražaji koji pune mozak dopaminom, ali ga nutritivno prazne. Zanimljivi su – ali ne hrane dušu.“
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR