Krajem januara na novozelandskom ostrvu Mana pronađena je mrtva ptica pored svoje betonske replike. Zašto je ova smrt privukla pažnju velikog broja svjetskih medija?
U pitanju je Najdžel, među konzervatorima poznat kao najusamljenija ptica na svijetu, a tragičnom tonu priče doprinosi i njegova neuzvraćena ljubav prema betonskoj ptici. Nekoliko godina proveo je na ovom ostrvu bez ijednog pripadnika svoje vrste, ali sa 80 vještačkih ptica napravljenih od betona od kojih je jedna za njega imala poseban značaj. Najdžel je bio australijski ganet, velika morska bijela ptica sa žućkastom glavom. Ove ptice uglavnom žive u kolonijama i uz okeane i dijele se na tri podvrste koje žive na sjeveru Atlantika, oko južne Afrike i oko južne Australije i Novog Zelanda.
Kao i mnoge druge novozelandske vrste ptica, ugrožene su, a tome u velikoj mjeri doprinose predatori poput pacova. Država preduzima različite mjere kako bi smanjila broj štetnih predatora i uspostavila stanje što sličnije onom prije naseljavanja Novog Zelanda za koje se pretpostavlja da je bilo raj za ptice.
Ostrvo Mana je svojevrsni naučni rezervat i veoma pogodno za obnavljanje vrsta jer na njemu nema štetočina, a posljednjih godina posađeno je oko 500.000 stabala. Mnoge ugrožene vrste ptica, ali i gmizavaca i biljaka prešle su na ovo ostrvo koje su u 14. vijeku naselili Maori, ali na kome su šume uglavnom krčene u 19. vijeku nakon dolaska Evropljana.
Najveće konzervatorske napore preuzima novozelandski Departman za konzervaciju, kao i brojna udruženja poput Prijatelja Mane.
Jedan od poduhvata krajem devedesetih godina bilo je i postavljanje 80 betonskih ganeta i zvučnika na solarni pogon kroz koji se čuju zvuci ovih ptica kako bi privukli što veći broj jedinki na ostrvo. Plan je bio da jedinke privučene ovim mamcima stvore održivu koloniju, ali bilo je jako teško prevariti ih. Rijetki su bili slučajevi ptica koje bi navraćale i ubrzo odlazile ne obraćajući pažnju na betonske imitacije, sve dok prije nekoliko godina nije stigao Najdžel, prvi ganet koji se doselio na ovo ostrvo u posljednjih 40 godina.
Ne samo da je Najdžel pomislio da je ovo zaista kolonija ptica, već je posebnu njegovu pažnju privukla jedna betonska ptica koju je izabrao za svoju partnerku. Istraživači su često putem interneta dijelili snimke njegovih beznadežnih pokušaja udvaranja i primjećivali karakteristično dotjerivanje pa čak i pravljenje gnijezda. Godinama je živio kao jedini ganet na ostrvu, provodeći većinu vremena pokraj svoje zamišljene partnerke sve dok nije pronađen mrtav pored nje.
Međutim, život nije završio kao jedini pripadnik svoje vrste na ovom malom ostrvu, jer su nekoliko nedjelja ranije stigle još tri ptice. Pretpostavlja se da je pored usavršenih zvučnika, najveću ulogu u njihovom dozivanju imao upravo Najdžel koji nije ostavrio nikakav odnos sa ovim pticama. Sa druge strane, ove tri ptice međusobno komuniciraju i konezrvatori polažu nade da bi u budućnosti one mogle da stvore koloniju, u čemu bi bio značajan doprinos i najusamljenije ptice koja je znala samo za prijateljstvo sa betonom.
Kolonije ganeta žive na ostvrima i obalama, a parovi najčešće imaju jedno plavo jaje koje griju svojim stopalima. Dvije trećine svjetske populacije ovih ptica živi u Velikoj Britaniji, a najveća kolonija se nalazi u Škotskoj i 2014. je imala 75.000 parova.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR