Rezultati IQ testova kontinuirano opadaju posljednjih nekoliko decenija što za naučnike i nije neka novost.
Novost je, međutim, uzrok zaglupljivanja čovječanstva pa tako nedavno objavljena studija sugeriše kako su za to krivi uzročnici iz naše okoline a ne, kako se dosada mislilo, genetika.
Analizom IQ testova Norvežana rođenih između 1962. i 1991. norveški naučnici su ustanovili kako su rezultati testova rasli za gotovo 3 postotna boda svake decenije za one rođene između 1962. i 1975. nakon čega dolazi do promjene trenda i otada bilježe neprekidan pad.
Jedan od autora najnovije studije, naučnik Ole Rogeberg iz norveškog Centra za ekonomska istraživanja Ragnar Frisch, podsjeća da su padajući trend rezultata IQ testova pokazale i slične studije provedene u Danskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj, Finskoj i Estoniji.
Uzroke nekadašnjeg poboljšanja rezultata IQ testova s vremenom, koji u posljednje vrijeme bilježe kontinuirani pad, prema Rogebergovom mišljenju treba tražiti među uzročnicima iz naše okoline, a ne u genetici kako se dosada mislilo.
'Ne radi se ovdje o glupim ljudima koji imaju više djece od pametnih ljudi, kako se to dosada grubo tumačilo, nego o nečemu vezanom uz okolinu', kaže Rogeberg i svoju tvrdnju potkrepljuje činjenicom da su razlike uočene i unutar istih porodica.
Kao moguće uzročnike izdvaja promjene u obrazovnom sastavu, medijskom okruženju i prehrani, te sve više vremena koje provodimo uz internet, nauštrb vremena koje smo provodili uz knjige.
'Ranije zabilježeni rast rezultata IQ testova u skladu je s Flynnovim efektom, komentirisao je za CNN-u Stuart Ritchie, doktor na Sveučilištu u Edinburgu koji za potrebe svog rada o kognitivnom starenju proučavao rezultate testova inteligencije. Pojam Flynnov efekt odnosi se na dugoročno povećanje razine inteligencije koje se dogodilo u industrijalizovanim zemljama tokom 21. vijeka, vjerovatno kao rezultat veće dostupnosti obrazovanja.
Naučnici su u posljednje vrijeme promjene u inteligenciji pripisivali genima, ignorišući okolne uzročnike, međutim, nova je studija njihove teorije okrenula naglavačke.
Inteligencija je nasljedna i naučnici su dugo pretpostavljali da će osobe s visokim koeficijentom inteligencije imati djecu koja takođe postižu iznad prosječne rezultate. Skladno tome, ljudi nižeg IQ-a trebalo bi imati djecu ispod prosječnog koeficijenta inteligencije, a kako su smatrali da će ljudi nižeg IQ-a imati više djece nego oni inteligentniji, pretpostavili su da će to s vremenom doprinijeti padu rezultata IQ testova, odnosno zaglupljivanju opšte populacije.
Ritchie napominje kako je ideja o zaglupljivanju ljudske populacije zbog neinteligentnih roditelja koji imaju više djece u zajednici poznata kao teorija disfinične plodnosti, a i šira publika mogla se s njom upoznati u naučno-fantastičnom filmu iz 2006 'Idioti budućnosti'.
Studija norveških naučnika pozabavila se rezultatima IQ testova braće rođene različitih godina i suprotno vjerovanju teorije o genima da će rezultati biti slični, bodovi su se značajno razlikovali u dosta slučajeva.
'Ne izaziva takvo uzbuđenje podatak da je došlo do pada IQ-a, koliko uzbuđuje otkriće da se razlike u inteligenciji pokazuju unutar istih porodica', kaže Ritchie.
No, studija je pokazala još jednu zanimljivu činjenicu. U istraživanju su obuhvaćeni i roditelji s različitim rezultatima IQ testova i pokazalo se da roditelji s višim koefcijentom inteligencije imaju više djece, što odbacuje teoriju disfinične plodnosti kao uzročnika pada IQ-a i u prvi plan stavlja ulogu uticaja iz okoline.
Koji konkretno uzročnici iz okoline uzrokuju ove negativne promjene u inteligenciji treba tek istražiti.
Ritchie kaže kako je trenutno najuvjerljiviji uzročnik kojim možemo objasniti razlike u inteligenciji pristup obrazovanju i potkrepljuje svoje mišljenje jednom drugom studijom koja još nije objavljena. U njoj je sa svojim kolegama analizirao dosadašnja istraživanja kako bi dokazali da je dalje školovanje povezano s boljim rezultatima IQ testova.
Profesor psihologije Robin Morris, s londonskog Kings Collegea, upozorava na moguću zamku u budućim istraživanjima koja će biti usmjerena na otkrivanje tih okolnih uzročnika. On smatra da tradicionalno mjerenje inteligencije IQ testovima može biti zastarjelo u današnjem svijetu u kojem se neprestano događaju brze tehnološke promjene.
'Moramo prepoznati da su s tim promjenama i ljudi izloženi različitim intelektualnim iskustvima. Kao što se događaju promjene u korištenju tehnologije, primjerice korištenjem društvenih medija, trebao bi se mijenjati i način na koji izražavamo inteligenciju', mišljenja je Morris.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR