16 °

max 21 ° / min 8 °

Subota

31.10.

21° / 8°

Nedjelja

01.11.

21° / 9°

Ponedjeljak

02.11.

20° / 8°

Utorak

03.11.

21° / 10°

Srijeda

04.11.

21° / 10°

Četvrtak

05.11.

22° / 11°

Petak

06.11.

20° / 10°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Carigrad opoziva dio tomosa za SPC: Makedonija sve bliže priznanju autokefalnosti svoje Crkve

Stav

Tag Video
Comments 7

Autor: Antena M

  • Viber

Carigrad opoziva dio tomosa za SPC: Makedonija sve bliže priznanju autokefalnosti svoje Crkve

Piše: Vladimir Jovanović

 Crkveno pitanje u Śevernoj Makedoniji, nakon više decenija blokade, približava se raspletu – vaseljenskome priznanju tamošnje Crkve.

Vaseljenska patijaršija razmatra, najprije, stupanje u liturgijsko opštenje (evharistijsko jedinstvo) sa jerarhijom Makedonske pravoslavne ckve - Ohridske aarhiepiskopije (MPC-OA), potom i priznanje njezine autokefalnosti; ali ne pod tim nazivom, nego isključivo pod ovim: Ohridska arhiepiskopija.

Kako smo na „Anteni M” najavili prije dvije godine, na taj način Vaseljenska patrijaršija ide ka opozvanju dijela svoga tomosa, koji je 1922. odobrila za dvije godine ranije (1920) formiranu Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC).

 

To će, nolens-volens, imati dugoročne pozitivne implikacije i na rješavanje crkvenoga pitanja u Crnoj Gori.

 Tomosom iz 1922. je novoformirana SPC dobila priznatu jurisdikciju za područje ondašnje Kraljevine SHS (Jugoslavije), koja je i danas važeća, a uključuje i Crnu Goru i teritorije ostalih nezavisnih postjugoslovenskih država: Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Kosova, Śeverne Makedonije.

U tomosu Vaseljenske patrijaršije iz 1922. na dva mjesta se pominje autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva i njezino „ujedinjenje” sa autokefalnim crkvama Kraljevine Srbije i Karlovačkom.

Što se tiče teritorije Śeverne Makedonije, Vaseljenska patrijaršija je tomosom iz 1922. prepuštila SPC sljedeće eparhije koje su se, do balkanskih ratova 1912-13, nalazile u okviru Otomanske carevine pod njezinom jurisdikcijom: Skopske, Veleško-debarske, Pelagonijske, Prespansko-ohridske, kao i dijelove Vodenske i Polijanske eparhije.

MPC-OA je samoproglasila autokefalnost 1967, otcjepljujući se od SPC – što u Beogradu nikada nijesu priznali, a ni u Vaseljeni.

Rasplet makedonskoga crkvenoga pitanja se nazire nakon nedavnih odvojenih pisama Vaseljenskoj patrijaršiji Steva Pendarovskog i Zorana Zaeva, makedonskoga predśednika i premijera. Pisma su očigledan dio već dogovorene agende.

Ovim povodom oglasila se Vaseljenska patrijaršija, posebnom izjavom grčkoj agenciji „Εθνικοσ Κηρυξ”:

„Činjenica je da ovaj problem postoji nekoliko decenija, za čije rješenje je Vaseljenska patrijaršija, kao matična Crkva (Majka Crkva) svih balkanskih crkava - ali i drugih - do danas uložila mnogo napora, vodeći računa o jedinstvu pravoslavlja. U ovome trenutku pitanje je ušlo u novu fazu. Predśednik i premijer Śeverne Makedonije, nadovezujući se na slične zahtijeve tamošnje jerarhije, traže od Vaseljenske patrijaršije da im pomogne da stupe u zajednicu sa ostatkom pravoslavnoga svijeta, a njihova Crkva će se zvati ‘Ohridska arhiepiskopija'”.

„Samo se đavo ne raduje iscjeljenju raskolâ, jer podstiče i želi njihovo ovjekovječenje. Uvjereni smo da će, blagodarnošću Boga, naši koraci biti prosvijetljeni na putu za dobro Crkve”, zaključuje Vaseljenska patrijaršija u izjavi za „Εθνικοσ Κηρυξ”.

 ***

Makedonski vjerski portal „Religija” komentariše razvoj događaja:

„Vaseljenska patrijaršija nema namjeru da odstupa od procesa rješavanja crkvenoga pitanja u Makedoniji, već upravo suprotno, uprkos svim pritiscima i prijetnjama Ruske crkve i njezinih pristalica u Grčkoj i Srbiji, spremna je da riješi višedecenijski spor u Makedoniji”.

„Proces ne samo da nije zaustavljen, već je do sada preduzeto nekoliko koraka i Vaseljenska patrijaršija ide ka konačnome rješenju problema naše Crkve”.

„Odgovor agenciji ‘Εθνικοσ Κηρυξ’ otkriva: da će Vaseljenska patrijaršija primjeniti isti model kao što je bio u Ukrajini; i to, prvo će ukloniti žig raskola iz MPC-OA, kako bi naši episkopi mogli da služe sa episkopima Vaseljenske patrijaršije, a zatim slijedi postupak potpisivanja tomosa za autokefalnu Crkvu.

To praktično znači da će, tokom uspostavljanja crkvenoga jedinstva s Vaseljenskom patrijaršijom, jerarsi MPC-OA biti primljeni u liturgijsko opštenje. Odnosno, Vaseljenska patrijaršija će faktički priznati pomjesnu Crkvu onakvu kakva jeste.

Iako konačni status naše pomjesne Crkve neće biti odmah definisan, to neće imati nikakva uticaja na Sveti arhijerejski sinod (MPC-OA), koji će zadržati svoju nezavisnost i pravo da odlučuje i upravlja, tako da će uspostavljeni status i pravno, unutrašnje funkcionisanje MPC-OA, ostati nepromijenjeni. Isti metod je implementiran u Ukrajini, a takav je period trajao nekoliko mjeseci - prije nego je odobrena autokefalija”.

 

 

***

Mitropolit Nea Jonije Gavrilo iz Grčke pravoslavne crkve (GPC) bio je 2. oktobra kod vaseljenskoga patrijarha Vartolomeja.

Prema ekskluzivnim informacijama koje objavljuje „Romfea”, grčki portal pod rafiniranim uticajem Moskve, „mitropolit Gavrilo je očigledno boravio na Fanaru po nalogu atinskoga arhiepiskopa Jeromima (predstojatelja GPC - prim)”.

Na sastanku je pokrenuto pitanje autokefalije Crkve u Republici Śeverna Makedonija. Vaseljenski Patrijarh razmijenio je stavove o ovome pitanju sa mitropolitom Gavrilom, obavijestivši ga o naporima Majke Crkve (Vaseljenske patrijaršije).

„Romfea” tvrdi da se „ne čini da Vaseljenski Patrijarh želi da dodijeli autokefaliju Crkvi Republike Śeverne Makedonije, koja je u raskolu”.

Međutim, „ovaj dio informacije je vrlo sumnjiv”, navodi portal „Doxologia info news”, „imajući u vidu da ‘Romfea’ ispunjava naloge Moskve, kako zbog manipulisanja pitanjem autokefalne Pravoslavne crkve u Ukrajini, tako i zbog crkvenoga problema u Republici Śevernoj Makedoniji.”

„Doxologia info news” dalje piše:

„Prema našim izvorima, jedini problem jerarhije Grčke crkve je u vezi sa imenom buduće autokefalne Crkve u Śevernoj Makedoniji. Oni nijesu protiv davanja autokefalije. Ovo je važno pojašnjenje”.

„U vezi sa onim što će učiniti Vaseljenski Patrijarh, on je ranije ove godine rekao da bi ‘Srpska crkva i Crkva u Śevernoj Makedoniji trebalo da postignu obostrano prihvatljivo rešenje crkvenoga problema’. Sljedeći korak, tomos za autokefaliju, je najlakši; ali to je rješenje koje će donijeti Njegova Svesvetost i tačno je da se niko ne može miješati u njegove odluke”.

„Naš savjet arhijerejima iz MPC-OA je da uspostave kontakt sa arhijerejima Srpske crkve u vezi sa raskolom”, navodi „Doxologia info news”, „kao i kontakt sa Vaseljenskom patrijaršijom u vezi sa davanjem tomosa o autokefaliji. U tim pregovorima ne bi trebalo dozvoliti miješanje trećih strana, jer će to dovesti do kraha svih ovih napora. Svakako da Moskovska patrijaršija nije zainteresovana za rješavanje problema raskola Crkve u Śevernoj Makedoniji, kao ni za davanje tomosa o autokefaliji od strane Majke Crkve (Vaseljenske patrijaršije)”.

„Drugo pitanje koje treba da riješe arhijereji Crkve s nametnutim raskolom u Śevernoj Makedoniji je u vezi naziva. Po ovome pitanju trebalo bi da uspostave kontakt sa arhijerejima Grčke crkve. Problemi se rješavaju ljubavlju, razumijevanjem i uzajamnim poštovanjem, ali ustupci ne smiju biti na posljednjem mjestu. U rješavanju crkvenoga problema, prije svega, neophodno je crkveno znanje, a mnogo manje patriotski ili nacionalistički stav. Rješenje ovoga problema treba da se zasniva na svetim kanonima Istočno-pravoslavne crkve”.

 

                                                          ***

Ljupčo Zlatev, urednik makedonskoga portala „Lider”, piše:

„Iako Crkva u normalnim okolnostima ne bi trebalo da bude povezana sa državom, međutim, imati priznatu i autokefalnu crkvu važan je element državnosti bilo koje pravoslavne zemlje. Zapravo, upravo zbog toga su čak i tokom komunističke ere ovdašnje vlasti po svaku cijenu pokušavale da stvore Crkvu nezavisnu od Beograda i tako definisale državnost tadašnje federalne jedinice u SFRJ.

Od tada je i težnja naše Crkve za priznavanjem i ulaskom u veliku porodicu pravoslavnih crkava. Konačno, nekoliko decenija nakon početka ove borbe, nazire se rješenje koje bi praktično značilo betoniranje naše državnosti.

Nažalost, ovo rješenje nije moglo da se nađe na balkanskim sudovima (misli na Srpsku, ali i Bugarsku crkvu - prim), pa je inicijativu morao da preuzme prvi među jednakima u pravoslavnome svijetu, patrijarh Vartolomej.

Ako on ne preuzme inicijativu, vjerujte mi, poznavajući crkvene strukture na Balkanu, odgovorno tvrdim da se stvari u sljedećih sto godina neće pomjeriti sa mrtve tačke. Zašto?

Odgovor je jednostavan: jer sve okolne crkve vode državnu politiku; a prirodno je, prije svega, da i Rusija, preko svoje Crkve, želi da se nametne kao hegemon u pravoslavnome svijetu.

Upravo je rušenje hegemonije u pravoslavnome svijetu razlog što ćemo konačno dobiti priznatu Crkvu. Ruska crkva je motor autoritarnoga režima Vladimira Putina. On nastoji da preko Crkve nametne masivan geopolitički uticaj na sve pravoslavne zemlje, koje režim u Moskvi zatim koristi kao geopolitičko ‘topovsko meso’ za ostvarivanje sopstvenih interesa…


Ključnu ulogu, dragi čitaoci, nesumnjivo igra američka diplomatija. U natojanju da suzbije ruski uticaj u regionu, Amerika je bila pokrovitelj Prespanskoga sporazuma (između Grčke i Makedonije iz 2018. o ustavnoj pomjeni naziva makedonske države - prim), a takođe je pokrovitelj i naredne Vartolomejeve odluke.

Koliko god mnogi to ne željeli da priznaju, ove dvije odluke, prva svjetovna i druga crkvena, predstavljaju konkretizaciju naše državnosti. Iako su oba procesa, koja su zapravo dio istoga procesa, zasnovana na ogromnim kompromisima, ipak u njima postoji nešto mnogo značajnije od dnevnopolitičkih prilika. Model rješavanja crkvenoga pitanja u Makedoniji biće sličan onome u Ukrajini.

Kompromis koji će naši jerarsi morati da prihvate je da vanjska upotreba bude samo naziv ‘Ohridska arhiepiskopija’, što u pravoslavnome svijetu nije rijetkost, posebno ako se zna da sve crkve imaju pridjev.

Kao nikada ranije, Fanar stoji iza naše zemlje. Poznavaoci crkvenih prilika ovo će protumačiti kao ispravljanje nepravde iz 1767. godine (ukidanje Ohridske arhiepikopije - prim), koja je opjevana u čuvenoj makedonskoj pjesmi.

Rješavanje ovoga problema istovremeno će značiti jasnu geopolitičku definiciju Makedonije u zapadnome svijetu i poništava posljednje pokušaje autoritarnih istočnih sila da utiču na naš život.

Zbog toga, mislim da bi konzervativna javnost u našoj zemlji trebalo nedvosmisleno da stoji iza odluke patrijarha Vartolomeja, koja će doći sa pratećim kompromisima. Svaka druga opcija će odgovarati samo onima koji ne misle dobro našoj zemlji i još žele da slabe našu krhku državnost”.

 

***

Vjerski analitičar iz Skoplja Branko Đorđevski takođe vjeruje da se približava rasplet makedonskoga crkvenoga pitanja…

 

 

 

Komentari (7)

POŠALJI KOMENTAR

Ime nase

@Katunjanin vjerujem da je lobiranje presudno.

Nikola

@Katunjanin Samo manipulacijom o Crnogorcima kao srpskim Soartancima i danas se drži identitetski nesvjesnim i porobljenim značajan broj Crnogoraca.Ne znam da li je bilo moguće ovo pitanje(crkve)pokrenuti ranije,već 28 g.neke ljude ne uspijevam da osvijestim(samo nacionalno),bez obzira na činjenice!

Katunjanin

Da smo imali koga u vladi ka sto nijesmo ovih 14 godina i mi bi to brzo rijesili .I dalje gajim neku tihu nadu u Vaseljensku Patrijarsiju , da to rijesi u jednom potezu povlacenjem tomosa za Juggoslaviju .