Glad kao oružje Moskve

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Kremlj je odlučio da preko rata u Ukrajini isprovocira krizu hrane za zemlje u razvoju. Iz Ukrajine je puno država Azije i Afrike kupovalo hranu. Kijiv je jedan od najvećih izboznika žitarica i poljoprivrednih proizvoda u svijetu. Sada je ruska ratna mornarica blokirala ukrajinske teritorijalne vode u Azovskom i Crnom moru, šta onemogućava izvoz hrane na tržišta zemalja, gdje je nestašica hrane već hronični problem.

Moskva računa da bi stanovništvo slabo razvijenih zemalja Azije i Afrike usljed dramatičnog deficita namirnica i poskupljenja cijena hrane moglo krenuti u bogatu Evropu radi spašavanja vlastitih života. U jednom trenutku to bi mogli biti milioni ljudi, koji mogu preplaviti čitav kontinent. Svi evropske zemlje suočile bi sa humanitarnom krizom ogromnih razmjera.

Ovaj u Kremlju skovani plan već su prepoznali u evropskim prijestonicama. Evropske zemlje podržale su bojkot ukrajinskih žitarica, koje je ukrala ruska vojska sa okupirane teritorije moje zemlje. Čak je i Liban odbio rusku ponudu za kupovinu jeftinih dobara ukradenih u Ukrajini.

Oficijelni Kijiv zamolio je za podršku proboja humanitarnog koridora preko ukrajinskog teritorijalnog mora, koje je privremeno zauzela ruska ratna mornarica. Ukrajina ima mogućnost za izvoz 22 miliiona tona žitarica, a ukupno 90 miliona tona hrane koja bi spasila većinu zemalja od izgladnjivanja. Ovaj prijedlog već su podržale niz zemalja članica NATO. Ali za takvu bitnu humanitarnu akciju potrebna jaka podrška ratne mornarice zemalja Alijanse, prije svega Velike Britanije, Francuske, Turske. Ovaj koridor mogao bi ići duž obala Rumunije i Bugarske, do Istanbula, odakle bi dalja plovidba bila na sigurnom.

Šta je glad Ukrajina i Ukrajinci dobro znaju. U toku gladi, koja nastala u periodu 1921-22. od posljedica revolucije, borbe za nezavisnost i građanskog rata u Ukrajini je umrlo 1,5 miliona stanovnika. Ali najveća u povijesti bila je glad 1932.-33. Tada se boljševički Kremlj odlučio na odmazdu prema ukrajinskom narodu koji se u većini nije želio prikloniti Crvenoj Armiji, koja je bila krenula da sruši proglašenu obnovljenu Ukrajinsku Narodnu Republiku (1918-1921).

Moskva je oduzela od ukrajinskih seljaka, uz pomoć zloglasne vojske NKVD, sve zalihe hrane i ostavila ukrajinski narod na teško izumiranje. Da niko ne bi potražio spas van administrativnih granica Ukrajine pazila je Crvena Armija koja je blokirala mogućnost bijega Ukrajinaca iz izgladnjelih područja. U ovim neljudskim okolnostima, koje je nametnula Moskva, od gladi je umrlo sedam miliona Ukrajinaca na teritoriji pod kontrolom komunista.

U Zapadnoj Ukrajini, koja u to doba bila u sastavu Poljske, gladi uopšte nije bilo. Takve katastrofe sa hranom nije bilo ni u susjednoj sovjetskoj Bjelorusiji, ni u sa Ukrajinom graničnim regijama Ruske Sovjetske Socijalističke Federativne Republike. Glad je nametnuo stalijnistički režim, osmišljeno i varvarski. Na najplodnijoj zemlji na svijetu, na crnici ljudi su umirali u teškim mukama. Izbezumljene od gladi majke su jele svoju djecu. Nekakav spas imale su regije u blizini šuma. Tamo su, kao u prvobitnoj zajednici, ljudi tražili hranu, spasavale su ih i rijeke i jezera gdje se moglo uloviti nešto ribe.

Moskva uvijek govori da su tada od gladi stradale i druge regije, ne samo Ukrajina. I to je točno. U Ruskoj Federaciji takođe su nastradale regije, ali one u kojima su Ukrajinci bili u većini ili činili veliki postotak. Prije svega to su bile regije Kubanj i Stavropolj, takođe poljoprivredno vrlo bogate, koje su imale 70% ukrajinskog stanovništva (Kubanj) i 35% u Stavropoljskoj regiji. Tamo je umrlo 2,5 miliona stanovnika. Poslije ove gladi Staljin je uspio uništiti sve ukrajinsko u Kubanju – škole, pozorišta, biblioteke. Pa, ipak Kubanjski kozaci to su uglavnom iz Ukrajine preseljeni Zaporoški kozaci.

Čak je 1918. pripreman ugovor o ulasku Kubanja u obnovljenu Ukrajinsku državu, ali borba protiv lokalnih ukrajinskih patriota, sljedbenika boljševika sa jedne strane i pristaša Bijele garde, sa druge, koja je htjela restauraciju monarhije Romanovih sa druge, upropastila je ovaj plan.

Treća glad u Ukrajini bila je 1946. odmah poslije Drugog svjetskog rata i odnijela je više miliona ukrajinskih života. U toku Drugog svjetskog rata bilo je ubijeno 10 miliona Ukrajinaca, a isto toliko umrlo je od gladi u tri Gladomora, koje je osmislio Staljin i njegovi boljševici. Zato Ukrajinci vrlo dobro poznaju užasne posljedice gladi kao i neljudsku politiku Kremlja, koji je spreman ubiti glađu milione ljudi da bi postigao svoje političke ciljevi. Ukrajina je, stoga, u pripravnosti, spremna da pomogne čovječanstvu da izbjegne glad. No, međunarodna zajednica i NATO moraju hitno i čvrsto intervenisati kako bi spriječili zao naum Moskve.