18 °

max 23 ° / min 16 °

Petak

17.05.

23° / 16°

Subota

18.05.

24° / 16°

Nedjelja

19.05.

26° / 15°

Ponedjeljak

20.05.

27° / 18°

Utorak

21.05.

27° / 18°

Srijeda

22.05.

23° / 16°

Četvrtak

23.05.

24° / 14°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Krimski most mora biti srušen

Izvor: EPA

Stav

Comments 0

Krimski most mora biti srušen

Krimski most, napravljen bez nikakvih ekoloških i građevinskih ekspertiza, postaje prijetnja za ekologiju Crnog i Azovskog mora, i mora biti demontiran.

Autor: Antena M

  • Viber

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko 

Kontraofanziva ukrajinske vojske na jugu Ukrajine, a s desne stranje Dnjepra, gdje se nalazi grupacija od 20 hiljada ruskih vojnika, onemogućila je komunikaciju te jednice sa glavninom okupatorskih snaga sa lijeve strane velike ukrajinske rijeke. Kako naši ljudi govore oduvijek, a širom svijeta proslavio poznati pisac Gogolj - ne može svaka ptica letjeti čak ni do sredine Dnjepra. Uzgred rečeno, Ukrajinac Nikola Gogolj morao je u to doba pisati na ruskom jeziku zbog zabrane vlade u carskom Peterburgu publikovanja bilo kojih radova na ukrajinskom jeziku. To je sve trajalo do 1905, kada je Prva buržoaska revolucija u Rusiji 1905.-1907. srušila monarhiju Romanovih, a tada šovinistički Peterburg morao opet dozvoliti korišćenje ukrajinskog jezika poslije uvedene zabrane u 19. vijeku.

Glavna tačka ukrajinskog vojnog napada je grad Herson. Mostovi preko Dnjepra sada su na meti ukrajinske artiljerije i onesposobljeni su za prolaz teških naoružanja. Tako pješački ruski vojnici mogu izaći, ali bez tenkova, oklopnih vozila i teretnih vozila. Ruska vojska pokušala je napraviti pontonski prelaz, ali i on je bio srušen preciznom ukrajinskom vatrom. Čekamo da vidimo da li će ruski okupatori usuditi boriti do kraja svog istrebljenja ili će se povući. Još neke rezerve je ruski Generalni štab dovukao do obale Dnjepra, ali ih ne može prebaciti na drugu stranu. Polako nastaje nestašica granata i munucije, što će se prelomiti na liniji fronta. Rusi pokušavaju odvući ukrajinske snage napadima na Donbasu, ali zasad nemaju nekakvog uspjeha.

Eventualno oslobađanje Hersona odmah stavlja na kartu produžetak ukrajinske ofanzive u južnom pravcu, a to znači da meta postaje Krimsko poluostrvo. Krim je istorijski uvijek bio vezan za Dnjepar. Ako su u 12.-7. vijeku prije Hrista nomadska plemena Kimerijaca vladali jugom sadašnje Ukrajine, onda su naravno bili su prisutni i na Krimu. Od 7. vijeka prije Hrista njih su smijenila nomadske plemena Skita i opet je jug regije Dnjepra bio povezan sa Krimom u jednoj državnoj zajednici. Poslije dolaska nomada Sarmata u 2. vijeku prije Hrista bila gotovo ista situacija. U 3. vijeku naše ere, u Krim su upala germanska plemena Gota koji vladali istovremeno i jugom sadašnje Ukrajine. Njih smjenjuju nomadi Guni iz ravnica Azije, poslije su redom dolazili iz istoka Avari, Bugari, Hazari, Polovci i teritorija Krima uvijek je bila u jednoj zajednici sa jugom Ukrajine radi boljeg upravnog, trgovačkog i vojnog komuniciranja. Prva (od 482 g.) i Druga (od 882. g.) Kijevske države takođe su bile dobro povezane sa Krimskim poluostrvom. Na Krimu je primio učenje Hrista Veliki Kijevski knez Volodimir (988. g.), koji je odmah pokrstio čitavu zemlju Kijevsku Rus. Kijevski knez takođe je odmah osnovao malu kneževinu Tmutarakanj koja je kontrolisala istočni Krim i strateški prolaz brodova iz Crnog u Azovsko more.

RF počela je rat protiv Ukrajine upadom na Krimsko poluostrvo 20. februara 2014. Da bi mi stavili debelu tačku na rusku agresiju, koja ima za dalji cilj porobljavanje još najmanje 13 nezavisnih država, moramo vratiti Krim njegovom istinskom vlasniku – ukrajinskoj državi. Sada svaka avionska i morska luka Krima postaju meta za onesposobljivanje ruske okupatorske vojske. Nas interesuju ne samo mostovi preko Dnjepra. Takođe mora biti onesposobljen nezakonito izgrađeni Krimski most. Moskva mora osjetiti da se tuđa prigrabljena teritorija vraća!

Kremlj je smislio ideologiju ruskog fašizma – rusizam kao pokriće za pljačku ukrajinskih prirodnih resursa. Samo u vrijeme obnovljene nezavisne Ukrajinske države od 1991. i do početka 2014. Kijev je uložio u razvoj Krima više 100 milijardi dolara. Ako mislite da Kremlj gura ideju ruskog svijeta samo uz razlog humanitarnog povezivanja sa Rusima van Ruske Federacije, onda ste prevareni. Prije 2014, stručnjaci su pronašli ogromne naslage gasa oko Krimskog poluostrva (na morskom dnu) i Donbasu. I eto, igrom slučaja, pljačkaška ruska vojska odmah se stvorila tu. Jedan od glavnih motiva ruskog napada je primitivna krađa ukrajinskih prirodnih resursa.

Ako bi Ukrajina uspjela iskoristiti nova nalazišta gasa u Krimu i Donbasu, zaradila bi ogromne novce i bila slobodna od kupovanja ruskog gasa. Na takav način, Kijev bi postao potpuno nezavisan ekonomski i energentski igrač, kojem saradnja sa RF nema nikakvog posebnog političkog i ekonomskog smisla. I u drugim regijama ima resursa. Malo ko se sada toga sjeća, ali od 1950. do 1972. godina Moskva i cijeli evropski dio Ruske Federacije dobijao je plin isključivo iz Ukrajine – regija Harkiv, Poltava i djelimično Sumi. Tako je pravac ruskog vojnog napada na istok Ukrajine imao takođe za cilj okupaciju ovih teritorija da bi opet početi sa novima tehnologijama dobijanja ogromnih zaliha gasa.

Ukrajinski Krim mora biti oduzet od ruskih okupatora, koji su ga pretvorili u ogromnu vojnu bazu. Zato poluostrvo mora biti demilitarizovano. Ekonomija ruske ideologije fašizma – rusizma mora biti pometena, a to znači da mora biti sprovedena denacifikacija. Svih pridošlih 600 hiljada ruskih građana moraju biti vraćeni svojim kućama na Uralu i Sibiru odakle su uglavnom dovezeni. Krimski most, napravljen bez nikakvih ekoloških i građevinskih međunarodnih i ukrajinskih ekspertiza, postaje prijetnja za ekologiju Crnog i Azovskog mora, i mora biti demontiran. Sve se to samo po sebi neće desiti ako ukrajinska vojska uz pomoć zapadnih saveznika ne prinudi rusku stranu da se povuče sa nezakonito okupirane teritorije poluostrva. Oslobađanje Hersona biće prvi korak u ovom pravcu.  

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR