Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je RF spremna stati u zaštitu stanovnika Moldavije koji govore ruski. To još jedno svjedočanstvo pripremljenosti Kremlja da produži svoj ratni pohod i na Moldaviju da bi vratiti ovu nezavisnu zemlju, bivšu sovjetsku republiku, direktno pod upravljanje Moskve. Samo što Lavrov nije uračunao da bi RF krenula na Moldaviju, mora pokoriti Kijev, a na jugu Ukrajine sprema se potpuni preokret opšte vojne situacije. Ako ruska vojska izgubi Herson, onda mora zauvijek zaboraviti na vojnu prijetnju Moldaviji. Čak će Ukrajina tada biti u stanju da pomogne Kišinjevu da vrati pobunjenu regiju Transdnjistriju – Pridnjestrovlje.
Moldavija je nevelika evropska zemlja sa 4 miliona stanovnika od kojih su 75,8% Moldavci, 8,4% Ukrajinci, 5,9% Rusi, 4.4% Gagauzi, 2,2% Rumuni i 1,9% Bugari. 12,3% teritorije sa 475 hiljada stanovnika nalazi se faktički van kontrole centralne vlade. Ona je sebe proglasila kao Pridnjestrovska Moldavska Republika još u doba SSSR, 1990. Ovo je teritorij na lijevoj obali rijeke Dnjestar i grad Benderi na desnoj obali. U etničkom sastavu te tvorevine Moldavci, Ukrajinci i Rusi - svako ima negdje po trećinu stanovništva Pridnjestrovlja.
Istorijski teritorija Moldavije bila je naseljena različitima plemenima. Ime je dobila po rijeci koja teče iz regije Karpata na sjevero-istoku sadašnje Rumunije. U Rimsko doba domaće stanovništvo činili su Geti i Daki, kao i u većini sadašnje teritorije Rumunije. U periodu 2- 4. vijeka tu dolaze germanska plemena Gota. Njih su kasnije potisnuli Huni na čelu sa Atilom i Slovenima koji su bili saveznici Huna. Huni su se utaborili u sadašnjoj Mađarskoj i rumunskoj Transilvaniji, a Sloveni su tu ostali živjeti duže vrijeme.
Kad je bila stvorena u Kijevu druga Kijevska država Rus teritorija sadašnje Moldavije, koju su tada naseljavala slovenska plemena Tiverci postao je dio velike države Rus. Poslije dolaska Mongolskih osvajača i uništenja Kijeva 1240. ova teritorija došla je pod upravu države Mongola i Tatara Zlatna Horda.
Polako je ova mega država počela slabiti. Sadašnja teritoria Moldavije bila je geografski najudaljeniji od njezinog centra Saraj Batu, koji je bio na rijeci Volga. To je doprinijelo formiranju, sredinom 14. vijeka, nezavisne kneževine Moldavije, koja je obuhvatila sadašnju Moldaviju i regiju Moldova u današnjoj Rumuniji kao i dio sadašnje ukrajinske regije Odesa, šta je dobila tada naziv Besarabija, koji se kasnije širio na čitavu teritoriju Moldavije.
Za pedeset godina, na početku 16. vijeka, kneževina Moldavija postala je vazal Otomanskog carstva sve do 1812. kad njezin istočni dio (sadašnja država Moldavija) od Turaka otima Rusko carstvo. Poslije pada Ruskog carstva 1917. formira se Moldavska Demokratska Republika, koja se nakon pola godine ujedinila sa Rumunijom (1918 g.). Teritorija gdje je sada Pridnjestrovlje nikad nije bila u sastavu kneževine Moldavija, ali je Kremlj odlučio 1924. da iz teritorije Ukrajine izdvoji opštine duž lijeve obale rijeke Dnjestar i nazvao ih je Moldavska autonomna republika u sastavu Ukrajine, s ciljem da u budućnosti pripojiti SSSR teritoriju koja je pripadala Ruskom carstvu od 1812 g.
Poslije sklapanja ugovora Ribentrop-Molotov, krajem avgusta 1939. između nacističkog Berlina i staljinističke Moskve, Njemačka i SSSR postali su saveznici i podijelili između sebe zone uticaja u Evropi. SSSR i Njemačka u septembru 1939. ulaze u Drugi svjetski rat kao savezničke snage, počevši dijeliti Poljsku na zone okupacije. 1940. SSSR uz podršku Berlina postavlja ultimatum Rumuniji koja se morala povući s teritorije sadašnje Moldavije. 1941. situacija se mijenja. Hitler je odlučio napasti svog bivšeg saveznika Moskvu i ovom napadu se pridružila Rumunija kao njemački satelit. Zauzvrat je dobila odobrenje Berlina na okupaciju sadašnje Moldavije i ukrajinskih regija Odesa i Černivci.
U avgustu 1944. Treća Ukrajinska armijs oslobodila je Moldaviju od rumunske i njemačke okupacije. Bila je stvorena Moldavska sovjetska socijalistička republika, kojoj je bio pripojen i ukrajinski teritorij koji od 1924. imao naziv Moldavska autonomija. Baš ovaj teritorij je 1990. proglasio svoje separatističke težnje od Moldavije, ako ona proglasi svoju nezavisnost, šta bilo urađeno 27. avgusta 1991.
Ukrajina se uvijek oprezno odnosila prema Pridnjestovlju u kojem je ostala sovjetska, a kasnije ruska vojska, koja je sama sebe nazvala mirotvorcima. Kijev nije prihvatio devedesetih godina prošlog vijeka prijedlog rukovodstva odmetnute regije da se ona opet vrati u sastav Ukrajine. To bi bilo narušavanje teritorijalnog integriteta Moldavije. Moskva se tada takođe uključila u igru da navodno „pomogne“ Ukrajini pripojiti Pridnjestrovlje, a zauzvrat dobije za sebe Krim. Takva kalkulacija uopšte nije dolazila u obzir. Da bi ojačala međunarodni položaj Moldavije Ukrajina je dala Kišinjevu na principima razmjene teritorija izlaz na rijeku Dunav, gdje je Moldavija odmah sagradila svoju malu luku i postala zemlja Dunavske regije.
Sa početkom ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, Moskva je željela probiti na jugu koridor do Odese i Pridnjestrovlja. Ali ovaj je plan zasad propao. Međutim, dio ruskog vojnog kontingenta na teritoriji ove međunarodno nepriznate tvorevine djeluje vrlo provokativno. Izjava Sergeja Lavrova samo svjedoči da će ruska vojska u Pridnjestrovlju biti upotrjebljena u slučaju eventualnog ruskog vojnog napada na Kišinjev. Zato je došlo vrijeme da se usuglase vojni stavovi Ukrajine i Moldavije povodom ilegalnog boravka na teritoriji Pridnjestovlja takozvanih ruskih mirotvoraca koji ne žele napustiti teritoriju Moldavije (Pridnjestrovlja), na čemu Kišinjev insistira već dvadeset godina. Ako ruska vojska bude izbačena iz Pridnjestovlja, odmetnuta regija brzo će se dogovoriti o konačnom povratku u državnopravni prostor Moldavije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR