Danijel Server, viši saradnik Instituta za vanjsku politiku i profesor u Školi naprednih međunarodnih studija Univerziteta “Johns Hopkins”, analizirao je posjetu višeg savjetnika američkog Stejt Departmenta Dereka Šolea Beogradu i Prištini prošle sedmice te pokušao da ponudi odgovor na pitanje – šta bi se moglo zaključiti iz tvitova koje je tom prilikom objavljivao?
Američki profesor i ekspert za Balkan obratio je pažnju na termine kojima se služio Šole na različitim sastancima.
Sa sastanka s premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem, Šole je objavio tvit: “Važan razgovor s Aljbinom Kurtijem o dijalogu. Cijenimo konstruktivan i fleksibilan angažman. Radujemo se nastavku partnerstva na unaprjeđenju postojećih napora prema normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije.“
“Ovo je prilično prijateljski prema Kurtiju“, konstatuje Server.
“Čini se da se ne samo priznaje određena fleksibilnost i konstruktivnost s njegove strane, već se, takođe, navodi da je cilj dijaloga normalizacija odnosa između Kosova i Srbije. To je manje od međusobnog priznavanja, što je ono što Kurti želi. Ali, to odgovara ciljevima Evropske unije i ide mnogo dalje od onoga na šta je Srbija do sada bila spremna. ‘Važan’ razgovor na diplomatskom jeziku znači razgovor koji je išao u pravom smjeru“, dodaje.
Nejasna poruka o stvaranju ZSO-a u skladu s Ustavom Kosova
Poruku Šolea nakon sastanka s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani: “Dobro je sastati se s Vjosom Osmani. Naše partnerstvo je čvrsto. Pohvaljujemo Kosovo za solidarost s Ukrajinom u vezi sankcija, podrške izbjeglicama i novinarima i osude [predsjednik Rusije Vladimir] Putinovog rata. Zahvalan Kosovu za velikodušnost u prijemu afganistanskih izbjeglica.“
Good to meet with @VjosaOsmaniPRKS. Our 🇺🇸- 🇽🇰 partnership is steadfast. We commend Kosovo for solidarity with Ukraine in enacting sanctions, supporting refugees and journalists, and condemning Putin’s war. Grateful for Kosovo’s generosity in hosting Afghan evacuees & refugees. pic.twitter.com/4qO8frykMW
— Derek Chollet (@CounselorDOS) January 11, 2023
“To nam daje do znanja solidarnost Kosova u vezi dvije ključne teme Zapada, i to izgleda dobro po Kosovo“, piše Server.
No, nakon sastanka Šolea s predstavnicima “političkih partija Srba sa Kosova koje sponzoriše Beograd, a koji su se povukli iz institucija Kosova,“ i Šoleove poruke “Informativni sastanak s članovima Srpske liste. Vrijedno je čuti zabrinutosti svih zajednica na Kosovu. Potrebni su kosovski Srbi u institucijama Kosova. Nastavljamo da naglašavamo važnost zajednice srpskih opština [ZSO] u skladu s Ustavom Kosova“, Server piše da pojašnjavanje poruka postaje komplikovanije.
“Ovim se naglašava važnost povratka Srba na službena radna mjesta i nudi ZSO u skladu s Ustavom Kosova, kao neki podsticaj. No, ta tačka u Ustavu nije uvijek bila jasno definisana u američkim izjavama, ali naravno, smanjuje podsticaj, jer Srpska lista nema interesa za ZSO koji neće biti pod kontrolom Beograda“, konstatuje.
Dok su poruke nakon sastanka s opozicijom i predstavnicima građanskog društva, kaže Server, bile pro forme, što je “standardna praksa američkim diplomata kada se sastaju s opozicionarima i liderima građanskog društva”.
“Više nam se kaže kada takvog saopćenja ne bude, kao što se desilo poslije u Beogradu“, kaže.
‘Glavni rusofil Dačić možda citirao State Department’
U Beogradu, nastavlja Server, Šoleova poruka “tražimo jak odnos sa Srbijom temeljen na poštovanju i zajedničkoj predanosti demokratskim načelima. Hvala predsjedniku [Srbije Aleksandru] Vučiću na dobrom razgovoru o partnerstvu SAD-a i Srbije“, ne odiše entuzijazmom.
“Naglašava američke ciljeve, ali bez naznake dijeli li ih i Vučić, te spominje ‘dobre razgovore’, koji u diplomatskom žargonu aludiraju na nesporazume“, piše.
Kontrast je, dodaje, vidljiv na Šoleovom sastanku s ministrom spoljnih poslova Srbije Ivicom Dačićem: “Sjajan razgovor s Dačićem. Cijenimo posvećenost Srbije miru i stabilnosti i posvećeni smo pomoći Srbiji da ostvari evropsku budućnost“, napisao je tada Šole.
“To je ipak čudno, budući da je Dačić glavni rusofil, koji je možda bio dovoljno pametan da citira izjavu Stejt Departmenta o Šoleovom putovanju, u kojoj se navode mir i stabilnost. Ali, njegove političke obaveze daleko su bliže Moskvi nego Briselu“, kaže Server.
Na sljedećem sastanku, s premijerkom Srbije Anom Brnabić, stvari su se, piše Server, pogoršale. Tada je Šole napisao: “Drago mi je zbog susreta s Anom Brnabić i ministrom odbrane [Miloš] Vučevićem i razgovoru o ključnim pitanjima od energetske stalnosti do ekonomske integracije, odnosima koji se tiču odbrane i osiguranju mira i stabilnosti.“
Pleased to meet PM @AnaBrnabic and DPM/Minister of Defense @VucevicM to talk key issues from energy security to economic integration, to U.S.-Serbia defense relations and ensuring peace and stability. pic.twitter.com/IcoPvzdZ75
— Derek Chollet (@CounselorDOS) January 12, 2023
“Ana Brnabić je bila posebno antagonistična prema Evropi i SAD-u tokom prošlomjesečne blokade sjevernog Kosova, koju je potaknuo Beograd, dok je Vučević mobilizirao srpske snage na granici. Pretpostavljam da ta meka referenca na osiguravanje mira i stabilnosti privatno odaje malo tvrđu liniju, ali njih dvoje su glavni pokretači protivljenja Beograda sankcioniranju Rusije zbog invazije na Ukrajinu i mnogih drugih antizapadnih stavova Vlade Srbije. Zašto nema naznake toga?“, pita Server.
‘Srbijanski mediji pumpaju lažni strah od Albanaca’
O razgovoru s predstavnicima medija, kada je Šole spomenuo “važnost slobodnih i nezavisnih medija za procvat demokratije“ i “dinamične srbijanske medije“, Server je konstatovao da su “mediji u Srbiji daleko od slobodnih i nezavisnih“.
“Njihova dinamika se manifestuje u svakodnevnom pronalaženju načina da pumpaju lažni strah od kosovskih Albanaca i izvršavaju naloge Vlade [Srbije] na sve druge načine“, kaže Server.
Šoleov sastanak s predstavnicima građanskog društva, Server je prokomentarisao riječima da “nije bilo fotografije, jer bi možda nekome bilo nezgodno da bude viđen na njoj“.
No, Server je uočio jednu veliku razliku u posjetama Beogradu i Prištini.
“Nije bilo sastanka s opozicijom u Beogradu. Ona je slaba, ali postoji i čine je neki ultranacionlisti, kao i liberalniji ljudi. No, izostanak sastanka s opozicijom je primjetan odmak od normalne američke diplomatske prakse. Zašto ga nije bilo?“, pita se Server.
“Možda se desio na prijatniji način. No, i to nam govori ono što trebamo znati. Za razliku od Kosova, Srbija više nije demokratija, ali je na dobrom putu da postane autokratija. To bi trebala shvatiti i američka politika“, poručuje.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR