Kako je urušavan Ispitni centar

Za Antenu M piše: Slobodan Backović

Ovih dana svjedočimo završnim scenama višegodišnjeg razaranja institucije, osnovane prije 18 godina,  pod nazivom Ispitni centar. Formiran kao nezavisna i prva institucija u istoriji crnogorskog obrazovanja s ciljem mjerenja kvaliteta obrazovanja, bio je odgovoran za realizaciju svih eksternih ispita, nacionalnih imeđunarodnih testiranja, uključujući i PISA testiranje itd. Zadaci Ispitnog  centra su da sprovodi ispite, nacionalna testiranja, pravi ispitne testove, pregleda i ocjenjuje testove, razmatra žalbe tesiranih učenika na rezultate testa itd. 

Rezultati testiranja i istraživanja, u svim zemljama sa sličnim institucijama, obezbjeđuju smjernice rukovodiocima obrazovne politike kako da stalno i na bazi relevantnih podataka unapređuju kvalitet obrazovanja.   

Da li se to zaista željelo i dešavalo i kod nas? Da li smo zaista analizirali podatke Ispitnog centra s iskrenom namjerom da uočavamo slabosti u obrazovanju i pronalazimo načine da se naši nastavnici sve bolje osposobljavaju, da programi budu sve napredniji, a djeca da sve kvalitetnije uče? Dovoljno je reći da je u mandatu jednog od ministara mijenjan Zakon čime su ukinuta nacionalna testitanje – iz čistog neznanja! Time se izgubio najbolji instrument za procjenu prilagođenosti predmetnih programa i kvaliteta rada nastavnika. Kardinalna greška pokušala se ispraviti nakon nekoliko godina, ali je nacionalno testiranje okrnjeno u svojoj cjelovitosti.  

Danas bi aktuelno Ministarstvo prosvjete za sva dešavanja u vezi sa eksternim ispitima, pa i ovom brukom sa maturskim, svoju odgovornost htjelo da prenese na Ispitni centar kojeg su njihovi prethodnici lišili odgovornosti - preuzimajući njihove važne nadležnosti u realizaciji eksternih ispita.

Da ilustrujemo gornji stav, obratimo pažnju na aktuelni maturski ispit. U Pravilniku o načinu, postupku i vremenu polaganja maturskog ispita u gimnaziji iz 2009. godine, član 33 (vrednovanje rezultata iz obaveznh predmeta) je bilo propisano: "Ispitni centar imenuje ocjenjivace i glavnog ocjenjivaca za pojedine predmete. Test vrednuju ocjenjivači, u skladu sa odgovarajućim uputstvom za ocjenjivanje, koga donosi Ispitni centar. Svaki test pregledaju i vrednuju dva ocjenjivača, nezavisno jedan od drugoga. U slučaju da dođe do razlike u vrednovanju testa od strane dva ocjenjivača odluku donosi glavni ocjenjivač. Dozvoljenu vrijednost odstupanja u vrednovanju testa određuje Ispitni centar." 

Osim toga bilo je propisano da Ispitni centar utvrđuje rezultate uspjeha kandidata iz obaveznih predmeta. Ukoliko kandidat nije zadovoljan ocjenom iz obaveznog predmeta, bilo je predviđeno, da može u pisanom obliku uložiti prigovor Ispitnom centru. 

U vremenu poslije 2009. gimnazijski maturski ispit (uvedena dva nivoa) izjednačen je sa stručnim ispitom u stručnim školama iako su to dvije različite škole – jedna je opšteobrazovna, a druga stručna. Rezultat stručnog ispita vrednuju se pri upisu na univerzitet kao i rezultati maturskog ispita!

Ministarstvo je promjenama zakona postepeno počelo da preuzima prethodno navedene nadležnosti Ispitnog centra od 2013. godine. Nekome nije odgovarala, ne ulazeći u razloge zbog čega, samostalnost Ispitnog centra i sprovođenju maturskog ispita, pa su u Zakonu o gimnaziji iz 2013. godine dodata dva nova člana. Članom 38a formirana je Dražavna komisija za maturski ispit (ministar, direktori: Zavoda za školstvo,  Centra za stručno obrazovanje i Ispitnog centra i drugi) zbog pripreme i izvođenja maturskog ispita!?

 I u sljedećem članu Zakona u nadležnosti Dražavne komisije za maturski ispit ovim zakonom prenijete se neke nadležnosti Ispitnog centra kao: "1) određuje granicu prelaznosti za nastavne predmete koji se polažu na maturskom ispitu, na predlog Ispitnog centra; 2) odlučuje o sprovođenju eksperimentalnog (probni ispit) maturskog ispita i obimu i načinu sprovođenja tog ispita; 3) razmatra izvještaj Ispitnog centra o rezultatima postignutim na maturskom ispitu."

Ove promjene nijesu bile dovoljne za aktuelnog ministra"reformatora" i njegove savjetnike iz 2017. godine, pa su dopunjene  Zakonom o gimnaziji iz 2017. sa Državna komisija: "1a) obrazuje predmetne komisije za nastavne predmete koji se polažu na maturskom ispitu, na predlog Ispitnog centra; 1b) odobrava sadržaj ispitnog materijala (test, esej, ispitna pitanja, ispitni listici i sl.), na predlog predmetne komisije; 1c) obrazuje komisije za ocjenjivanje ucenika po prigovoru na ocjenu na maturskom ispitu, i po potrebi i druge komisije;" 

Ove promjene su bile grubo i definitivno preuzimanje nadležnosti Ispitnog centra koji je postao servis Državne komisije za maturski ispit, a kojom rukovodi ministar. Ovakva centralizacija obrazovnog sistema dovela je u pitanje održivost maturskih eksternih ispita, samog Ispitnog centra i do sadašnjeg haosa u realizaciji eksternih ispita.

Ispitnom centru je na kraju ostalo da određuje test-administratore iz reda nastavnika druge škole, s tim da ne može biti određen nastavnik istog ili srodnog predmeta iz kojeg se polaže ispit. Zbog nedostatka sredstava ovo pravilo se nije poštovalo godinama. Nastavnici su ostajali u svojoj školi kao test-administratori. Ove godine su test-administratori na maturskom ispitu bili iz drugih škola. Osim toga, uočene nepravilnosti u radu test-administratora prethodnih godina nijesu bile sankcionisane, naprotiv - u nekim slučajevima su bile nagrađene. 

U saopštenjima za javnost, bez ikakvog razloga, Ministarstvo nastoji da okrivi Ispitni centar za dešavanja na eksternim ispitima. Tražiti sada da se ponovo ocijeni ono što je već ocijenjeno po proceduri, da se krši Pravilnik o načinu i postupku polaganja maturskog ispita i ponižavaju ljudi koji su profesionalno odradili svoj posao, vodi do jedinog realnog zaključka: ovo je ne samo završni udar na funkcije Ispitnog centra i njegovu ulogu u praćenju kvaliteta obrazovanja, nakon osamnaest godina rada, nego i dodatni udar na ionako urušeni sistem obrazovanja.

Izmjene koje su napravljene zakonskim promjenama o nadležnostima Ispitnog centra, nedostatak sredstava za rad test-administratora i tolerisanje njihovih očiglednih nedozvoljenih propusta kao i opšte stanje u društvu i njegovom sistemu vrijednosti, su doveli do masovnog prepisivanja na ispitima. 

Sve češći su prijedlozi da eksterne ispite treba ukinuti zbog prepisivanja. Tako je najlakše i najjednostavnije uraditi, nema ispita, nema prepisivanja na ispitu! Hoćemo li onda o kvalitetu obrazovanja odlučivati na ulicama i portalima? Nema namjere da se otklone propusti u realizaciji eksternih ispita da bi ispiti postali ono što treba da budu - da mjere postignuća učenika i kvalitet našeg obrazovanja. Zašto se vjeruje da bi se prijemni ispiti na univerzitetima i fakultetima kvalitetnije realizovali?