Piše: Srđan Čović
U tekstu ,,Da je UIP djelovala na vrijeme ne bi bilo sudskih procesa i lošeg Izvještaja EK“, objavljenom u crnogorskim medijima 27. novembra 2023, obratio sam se UIP sa zamjerkom da bježe od odgovornosti i ovlašćenja koji su im Zakonom o inspekcijskom nadzoru stavljeni na raspolaganje, sa mogućnošću da svojom inicijativom preduprijede komplikaciju događaja i očuvaju javni interes.
Dakle, inspekcija rada je mogla da pravovremeno interveniše povodom izbora za generalnog direktora RTCG 6. avgusta 2021 – izabran Boris Raonić, i izbora 1. juna 2023 – izabran Boris
Raonić i pored odluke Višeg suda da je njegov prvi izbor nezakonit.
Krajem januara 2024, od UIP sam dobio odgovor glavnog inspektora za rad.
,,Što se tiče slučaja izbora Borisa Raonića za poziciju generalnog direktora RTCG, nakon donošenja presude Višeg suda u Podgorici, prilikom odlučivanja o eventualnom pokretanju postupka inspekcijskog nadzora po službenoj dužnosti, prvenstveno smo se vodili činjenicom da je u predmetu tada postupajuće inspektorke Sonje Pejović već razmatran prvi izbor Raonića za generalnog direktora RTCG i da je tom prilikom ocijenjeno da ova inspekcija nema nadležnost da preduzima bilo koje mjere i radnje u dijelu izbora generalnog direktora , a ovakav stav je potvrđen i odlukom drugostepenog organa – Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Imajući ovo u vidu, kao i zakonom predviđenu obavezu jednakog postupanja u jednakim pravnim situacijama, inspekcija rada nije se po službenoj dužnosti bavila pitanjem ponovnog izbora Raonića na mjesto generalnog direktora RTCG.“
Ako nema nadležnost, zašto inspekcija rada ne daje odgovor o nenadležnosti u mojim obraćanjima UIP iz 2022. i 2023, već se pravda započetim sudskim procesima.
Inspektorka Sonja Pejović obavila je inspekcijski nadzor br. UP IN 0203-717-21-5488-9 i izvještaj napravila 13. avgusta 2021.
Upoznavanje istog (doktora) sa materijom
U uvodnom dijelu objašnjava da je djelovala kroz ponovni postupak, pri čemu je Ministarstvo ekonomskog razvoja insistiralo na preventivnom djelovanju inspekcije rada.
Zašto, kako, ako je nenadležna?
Ističe da je ,,obavila neposredni razgovor sa predsjednikom Savjeta pri čemu je isti upoznat sa odredbama Zakona o radu, koji reguliše radno iskustvo i uslove za zaključenje ugovora o radu“ i istovremeno konstatovala ,,da je u toku postupak intervjua sa prijavljenim kandidatima, te još nije završen izbor generalnog direktora“. Istog dana iz sredstava javnog informisanja inspektorka rada je došla do saznanja da je Savjet RTCG izvršio izbor generalnog direktora i da je na to mjesto imenovan Boris Raonić.
Daljim tumačenjem, inspektorka tretira član 25 Zakona o nacionalnom javnom emiteru koji
utvrđuje nadležnost Savjeta RTCG da imenuje i razrješava generalnog direktora RTCG, a potom i član 34 kojim je propisano da ,,članovi Savjeta ne predstavljaju institucije ili organizacije koje su ih predložile, već svoju dužnost obavljaju samostalno, nezavisno i po sopstvenom znanju i savjesti, radi ostvarivanja interesa javnosti, u skladu sa zakonom, Statutom RTCG i drugim opštim akatima RTCG.
Niko nema pravo da na bilo koji način utiče na rad Savjeta, niti je član Savjeta dužan da poštuje bilo čije instrukcije u vezi sa svojim radom, osim odluka nadležnog suda“.
Inspektorka rada je, zaključujemo pažljivim čitanjem, tog jutra upoznavala predsjednika Savjeta sa odredbama Zakona o radu. Upoznavala ga je, pod pretpostavkom da on te odredbe ne zna, što je, poznajući administrativnu konfuziju Veselina Drljevića koja se očitovala i u njegovom nesvjesno prepisanom doktoratu, bilo sasvim profesionalno. Kako član Savjeta može donijeti normalnu odluku ,,u skladu sa zakonom“, ako taj zakon ne poznaje. Ako uzmemo u obzir ,,sopstveno znanje i savjest“ većine ostalih članova Savjeta RTCG onda mogućnost ostvarivanja interesa javnosti ostaje u domenu apsurdnosti.
Jedan poziv mijenja sve
Dakle, 6. avgusta 2021, prilikom izbora generalnog direktora, Savjet je mogao da izabere i poslanika i zatvorenika, partnera od člana Savjeta, srednjoškolca ponavljača, člana klana ili biblioteke, inspekcija rada bi otišla kući i oglasila svoju nenadležnost. Možda je ova iznenadna nenadležnost posljedica telefonskog razgovora ili uputstva koje je Drljević dobio tokom intervjua jednog od kandidata. Bilo bi interesantno da se sazna ko je bio ,,vruća“ pomoć i kako se aktivnost od 6. avgusta 2021. pretočila u nenadležnost u zapisniku od 13. avgusta.
To što prilikom drugog izbora 1. juna 2023, članovi Savjeta nijesu ni poštovali odluke suda (citirani član 34), no su ih hladno i besprizorno okačili u arhivu sudstva i Javnog servisa, takođe nije mnogo zabrinulo UIP, tj. inspekciju rada.
Savjesno ubijanje razuma
U idealnoj varijanti nenadležnosti inspekcija i ponižavanja sudova, članovi Savjeta imaju licence to kill (razum), da odobravaju beskorisne tendere, da otpuštaju profesionalce, sve zbog njihove pretpostavljene (a nepokazane) svijesti, savjesti i poznavanja zakona.
Danas se u Osnovnom sudu, zbog nerada inspekcije, neznanja Savjeta RTCG i nezakonitog rada Raonića, vodi bar deset parničnih sporova. Kod tužilaštva su dvije krivične prijave...
SDT čeka Vrhovni sud da ocijeni odluku Višeg suda kojom je Savjet RTCG ,,pomeo prašinu s RTCG hodnika“.
UIP je nenadležna. Upravni sud se ovih dana, poslije 30 mjeseci, oglašava po žalbi Media centra na rješenje Ministarstva ekonomskog razvoja kao drugostepenog organa kojim potvrđuje nenadležnost inspekcije rada. (Koju je poslao da preventivno djeluje u punoj nenadležnosti?)
Institucionalna agonija se nastavlja. Poglavlja 23 i 24 beznadežno ,,plaču“ za ovim slučajem.
Evropska komisija je zabrinuta.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR