Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastao se s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Vatikanu, gdje su obojica stigli na sahranu pape Franja. Bijela kuća saopštila je da su Tramp i Zelenski imali „produktivan sastanak“ prije papine sahrane. V. Zelenski je takođe sastanak s Trampom nazvao efikasnim, i napomenuo da su tokom razgovora razmatrana osjetljiva pitanja. Ovo je bio prvi lični susret između Zelenskog i Trampa nakon sukoba u Ovalnom kabinetu.
„Američki predsjednik tražio je lične razgovore s ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim u Rimu“, kazao je savjetnik Donalda Trampa za nacionalnu bezbjednost Majk Volc, prenosi The Telegraph. Prema Volcu, Tramp je bio odlučan da se sastane sa Zelenskim kako bi unaprijedili pregovore o mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Nakon sastanka s Volodimirom Zelenskim, D. Tramp je izjavio da Vladimir Putin treba da pokaže svoju posvećenost okončanju rata u Ukrajini. „Želim da prestane da puca, da sjedne i potpiše sporazum“, rekao je Tramp novinarima. Takođe je kazao da je razoćaran nedavnim ruskim raketnim napadima na Kijev i da ne može sa sigurnošću reći da li je Putin ozbiljan u namjeri da okonča rat. Tramp je sugerisao da ga Putin vara, pa bi možda prema njemu trebalo postupati drugačije – putem sankcija, izvještava CNN.
Američki senator iz Republikanske partije Lindzi Grejem govorio je o spremnosti zakonodavaca da se dogovore o dodatnim sankcijama protiv Rusije. Ograničenja bi mogla biti uvedena ako Kremlj odbije da postigne „pristojan i pravedan“ mir s Ukrajinom. Grejem je predstavio odgovarajući dvostranački zakon, koji već ima 60 supokrovitelja. Republikanski senator pojasnio je da se radi o uvođenju „sekundarnih carina za svaku državu koja kupuje rusku naftu, gas, uranijum ili drugu robu“. „Senat je spreman da krene u tom pravcu i učiniće to ogromnom većinom ako Rusija ne prihvati pošten, pravedan i trajan mir“, naglasio je Grejem.
U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin, navodno iz „humanitarnih razloga“, proglasio je privremeni prekid vatre u ratu protiv Ukrajine povodom 80. godišnjice „Dana pobjede“. Kremlj je saopštio da će „primirje“ navodno trajati od 7. do 11. maja. Za sada, Ruska Federacija obećava prekid svih neprijateljstava i poziva Ukrajinu da učini isto.
UN je naglasio da žele da vide kraj rata u Ukrajini, a ne trodnevno primirje. To je izjavio portparol generalnog sekretara UN-a, Stefan Dužarik. „Naš stav ostaje nepromijenjen: želimo da vidimo kraj rata… On mora biti principijelan i dosljedan, te čvrsto zasnovan na Povelji UN-a, međunarodnom pravu i svim relevantnim rezolucijama“, rekao je Dužarik. Predstavnik UN-a dodao je da mir mora biti održiv i da podrazumijeva priznanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Takođe je naglasio da UN cijeni sve napore za okončanje rata, koji su u skladu s dugogodišnjim i višestruko izraženim stavom Organizacije.
Američki institut za proučavanje rata (ISW) smatra da Putin ne vidi primirje na Dan pobjede kao ozbiljan korak ka trajnom miru. Prema riječima stručnjaka, prekidi vatre nakon energetskih udara i „uskršnjeg primirja“ pokazali su da detalji svakog budućeg prekida vatre ili mirovnog sporazuma moraju biti javno dostupni, formalno unaprijed dogovoreni od strane svih strana i uključivati pouzdane mehanizme nadzora. U tom kontekstu, ISW napominje da prekid vatre koji je predložio Vladimir Putin ne predviđa nikakve dodatne mehanizme nadgledanja. Putin koristi jednostrano primirje kako bi stekao informativnu i vojnu prednost u Ukrajini, dok američki predsjednik Donald Tramp pokušava da iskoristi opšte primirje kao korak ka postizanju dugoročnog i održivog mirovnog sporazuma.
Jednostrano proglašenje prekida vatre takođe omogućava lideru Kremlja da skrene pažnju sa svog odbijanja američko-ukrajinske inicijative za tridesetodnevni prekid vatre. ISW napominje da su ruske trupe iskoristile „uskršnje primirje“ za granatiranje i izviđanje naprednih ukrajinskih položaja, te oštećenje opreme duž linije fronta u pripremi za buduće ruske ofanzivne akcije. Putin vjerovatno smatra da je prekid vatre prilika za ruske trupe da se odmore prije budućih borbi na frontu, kao i način da se osigura da Ukrajina ne izvede značajne udare velikog dometa na teritoriju Rusije.
„Nema razloga da se primirje između Ukrajine i Rusije odloži do 8. maja samo da bi Vladimir Putin mogao obezbijediti tišinu tokom parade povodom Dana pobjede“, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, podsjetivši da su okupatori koristili udarne dronove „Šahed“ za napade na civilnu infrastrukturu u Čerkaskoj oblasti. To se desilo u trenutku kada se od Rusije zahtijevalo da prekine rat i započne primirje. Napomenuo je da je Ukrajina takođe spremna da što prije sarađuje sa svim partnerima koji mogu pomoći u uspostavljanju mira i garantovanju bezbjednosti.
Ukrajina je još 11. marta prihvatila američki prijedlog o potpunom prekidu vatre. Kijev je takođe predložio Moskvi da obustavi napade na civilne ciljeve ili produži uskršnje primirje za najmanje 30 dana. Ipak, Rusija je odbacila te prijedloge i sada pokušava da prevari SAD. „Cijenimo živote ljudi, a ne parade. Zato svijet smatra da nema razloga da se čeka 8. maj. "I vatra ne bi smjela da se prekine na nekoliko dana, da bi se potom moglo nastaviti ubijanje", primijetio je V. Zelenski. Rusija je, uprkos izjavama o spremnosti za mir, nastavila svoje uobičajene vojne aktivnosti nakon Uskrsa. Iako je sama inicirala primirje, Rusija ga je prekršila tri hiljade puta.
Predsjednica italijanske vlade Đorđa Meloni smatra trodnevni prekid vatre koji je najavio Putin nedovoljnim i zalaže se za pravedan i trajan mir uz pouzdane garancije bezbjednosti za Ukrajinu. Italija podržava američke mirovne inicijative i pozitivno ocjenjuje spremnost Ukrajine na bezuslovno primirje.
„Francuska planira da poveća pritisak na Rusiju u narednim danima. Sankcije od strane SAD-a su takođe moguće“, izjavio je predsjednik Francuske Emanuel Makron, prenosi Le Figaro. Prema njegovim riječima, u kontekstu okončanja ruskog rata protiv Ukrajine, potrebno je „ostati oprezan“ jer „dio jednačine“ zavisi od Moskve. „Moramo ostati ujedinjeni i očuvati faktor odvraćanja“, smatra francuski predsjednik, izražavajući nadu da će primirje između Ukrajine i Rusije ipak biti postignuto.
„U narednih osam do deset dana pojačaćemo pritisak na Kremlj. Nije bilo moguće dozvoliti da se pritisak vrši isključivo na Ukrajinu“, rekao je E. Makron, ne otkrivajući detalje svojih planova. Takođe smatra da je uspio „ubijediti Amerikance u mogućnost eskalacije prijetnji i, moguće, uvođenja novih sankcija protiv Moskve. Neprestano smo radili na stvaranju dinamike u kojoj bi predsjednik V. Zelenski pristao na bezuslovno primirje. Što je, uostalom, i učinio u Džedi. Takođe smo radili na tome da SAD obezbijede pristanak Rusije na primirje. Sada je naš zajednički zadatak da stvorimo uslove za snažan i dugoročan mir“, zaključio je francuski predsjednik.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR