Piše: Davor Gjenero
Kad se lokalni izbori održavaju usred mandata, za očekivati je da stranke koje su na nacionalnoj razini opozicijske, imaju više šansi na tim izborima, od onih koje sudjeluju u državnoj izvršnoj vlasti. Kad je, ključna stranka vladajuće većine na vlasti već treći mandat, kad bi joj se političko klatno trebalo naginjati prema najslabijoj točci, očekivanja u dominaciju opozicijskih stranaka dodatno rastu.
U takvim je okolnostima dio analitičara najavljivao kako će HDZ na lokalnim izborima u Hrvatskoj pretrpjeti težak poraz. To da ih čeka poraz najavljivala su i istraživanja javnog mnijenja na nacionalnoj razini, jer su pokazivala da se najveća opozicijska stranka, Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), po potpori birača izjednačila ili čak prestigla HDZ na nacionalnoj razini. Promjena u odnosima snaga u istraživanjima javnog mnijenja pojavila se nakon predsjedničkih izbora na kojima je dosadašnji predsjednik Zoran Milanović, tada još stvarni šef tog SDP-a (namjeravao je u proljeće prošle godine iz Ureda Predsjednika trčati utrku kao kandidat za premijera s potporom te stranke) na samom kraju prošle i početku ove godine i tada se tvrdilo kako će Milanović „svoj rejting prenijeti na stranku”.
Da bi, pogotovo na lokalnim izborima, stranka mogla ostvariti relevantan rezultat, ona mora imati razgranatu stranačku mrežu, mora svojim organizacijama pokrivati cijelu državu, a SDP se već cijeli politički mandat ne može pohvaliti da je nacionalna stranka u pravom smislu riječi. Izbori prije četiri godine bili su njihovo dno i tada im se prvi puta dogodilo da u važnoj županiji, Osječko-baranjskoj, nisu uopće uspjeli kandidirati svoju listu, a velik dio karte Hrvatske obilježen je „bijelim pjegama”, kad je riječ o njihovoj stranačkoj organizaciji.
SDP izgubio neke od važnih utvrda
U uvjetima kad su neki očekivali da će SDP zadati ozbiljne udarce ključnoj vladajućoj stranci, a novi stranački predsjednik Siniša Hajdaš Dončić čak je najavljivao da stranka HDZ-u namjerava oduzeti izvršnu vlast u pet (od ukupno 20) županija, a prije četiri godine je rezultat podjele izvršne vlasti između HDZ-a i SDP-a bio 15:2.
Umjesto najavljenog preokreta i približavanja u snazi, što bi s obzirom na to broj godina koliko je HDZ na vlasti u Hrvatskoj bilo za očekivati, dogodilo se da SPD na lokalnim izborima izgubi neke od svojih važnih utvrda. Najbolniji je, svakako, za njih poraz u Rijeci, u kojoj nikad od početka višestranačja nitko drugi nije imao izvršnu vlast. Doduše, njihov neuspješni dosadašnji gradonačelnik još je u prethodnom mandatu ostao bez većine u gradskoj skupštini, ali se mnogima činilo da je poraz SDP-a na izborima za riječkog gradonačelnika više znanstvena fantastika nego realni scenarij. Međutim, pojava ozbiljne liberalne kandidatkinje, u kombinaciji s nemuštim uplitanjem stranačke centrale, koja je insistirala na promjeni kandidata, dosadašnjeg gradonačelnika [Marka Filipovića], njegovom ne baš uspješnom i prepoznatljivom dosadašnjom zamjenicom, rezultirao je time da Iva Rinčić, profesorica sociologije s riječkog Medicinskog fakulteta, nakon najbolje kampanje u cijeloj Hrvatskoj, fokusirane, s jasno odabranim ciljanim skupinama (milenijci i X generacija) i razrađenim paketima javnih politika, u drugi krug gradonačelničkih izbora ulazi s golemom, vjerojatno nenadoknadivom prednošću pred dosadašnjim gradonačelnikom, koji je na ove izbore izašao kao neovisni kandidat.
Osim u Rijeci, SDP je pretrpio poraz i u Sisku, gdje je tri mandata držao lokalnu vlast, a HDZ je sada već u prvom izbornom krugu osigurao pobjedu. Doduše, postoje šanse da SDP osvoji izvršnu vlast u Istarskoj županiji, ali i u gradu Puli, gdje se natječe bivši stranački šef Peđa Grbin. Imaju šansi i u Varaždinskoj županiji, ali to teško može kompenzirati ozbiljne pretrpljene poraze.
Gorak poraz za HDZ u Zagrebu
HDZ vjerojatno neće samostalno osvojiti izvršnu vlast u 15 županija, kao što mu je to uspjelo prije četiri godine, ali rezultat im neće biti bitno lošiji. I poneki poraz bi mogli kompenzirati izglednom pobjedom u Šibensko-kninskoj županiji. Ipak, za HDZ je gorak poraz u gradu Zagrebu.
Jasno je bilo da će gradonačelnik Tomislav Tomašević pobijediti na ovim izborima u Zagrebu, ali su mnogi mislili da njegovoj platformi Možemo! i njihovom mlađem partneru iz SDP-a neće uspjeti samostalno osvojiti većinu u gradskoj skupštini. U tome su, međutim, uspjeli, i to bez nekih velikih zasluga SDP-a, koji je predizbornom koalicijom izbjegao „izvagati” koliko doista „teži” u glavnom gradu.
Međutim, HDZ je time što njihov kandidat Mislav Herman nije ušao u drugi krug s Tomaševićem, nego je to uspjelo Mariji Selak Raspudić, donedavnoj članici Mosta, sada nezavisnoj zastupnici koja osniva svoju stranku u prostoru desno od centra, pretrpio snažan udarac. HDZ već dugo ima problem sa zagrebačkom organizacijom, a činjenica da su na svake lokalni izbore izlazili s novim kandidatom, koji je bio strano tijelo za organizaciju, samo je zaoštravala krizu. Mislav Herman je, međutim, prije četiri godine „dobio odriješene ruke” i cijeli je mandat vodio stranački klub u gradskoj skupštini, ima na raspolaganju skupštinsku govornicu, nije imao opstrukcije u stranačkog organizaciji, niti je trpio diskvalifikacije od stranačkog vodstva, ali na kraju opet nije uspio. Za HDZ je to bolno, jer su prije godinu dana, na parlamentarnim izborima, po prvi puta pobijedili u sve tri zagrebačke izborne jedinice i taj uspjeh na parlamentarnim izborima stranka nije ni na koji način kapitalizirala na lokalnima.
Loše stanje u drugim strankama
Osim što su na površinu iznijeli činjenicu da kriza u SDP-u ni iz daleka nije riješena, lokalni su izbori pokazali i loše stanje u nekim drugim strankama. Most je s velikim ambicijama svoju dvojicu najvažnijih lidera, predsjednika stranke Božu Petrova i glavnog tajnika Nikolu Grmoju, poslao u borbu na lokalnoj razini, a ta je borba završila loše po njih. Grmoja je u Metkoviću „poražen do nogu”, jer je njegov protukandidat, Dalibor Milan iz HDZ-a, već u prvom krugu izabran za gradonačelnika. Petrovljev poraz na izborima za Dubrovačko-neretvanskog župana još nije konačan, ali je HDZ-ov Blaž Pezo u velikoj prednosti pred njim. Niti treći član stranke koji se natjecao na lokalnim izborima, dosadašnji gradonačelnik Sinja i kandidat stranke na nedavnim predsjedničkim izborima, Miro Bulj, nije osigurao pobjedu, iako za sada je vodeći kandidat na izborima u svom gradu.
Još gore od Mosta prošla je druga desno populistička stranka, HDZ-ov mlađi partner u izvršnoj vlasti, Domovinski pokret. Stranačka organizacija im se nastavlja rasipati, a unatoč pomoći i angažmanu HDZ-a, ne mogu biti sigurni da će očuvati jedinu stranačku utvrdu, izvršnu vlast u gradu Vukovaru. Od početka nepouzdani partner u vlasti, u ovakvim okolnostima postaje sve veći teret HDZ-u.
Kriza je na ovim izborima zatresla i IDS, koji je očuvao dobru poziciju u dijelu istarskih gradova i općina, ali je izgubio mogućnost da se vrati na izvršnu vlast u Istarskoj županiji i u glavnom gradu Iste, Puli. I na jednim, i na drugim izborima, IDS-ovi kandidati su ispali iz drugog kruga. O ponašanju IDS-ovih birača će, doduše, ovisiti hoće li u Istarskoj županiji izvršnu vlast osvojiti SDP ili će na vlasti ostati bivši član IDS-a Boris Miletić, odnosno hoće li u Puli izvršna vlast pripasti bivšem šefu SDP-a Peđi Grbinu ili neovisnom trenutnom gradonačelniku Filipu Zoričiću. Dosadanji predsjednik IDS-a Dalibor Paus u izbornoj je noći podnio ostavku i preuzeo odgovornost za stranački neuspjeh. Uskoro će se vidjeti tko će ga naslijediti i hoće li novo vodstvo stranke IDS voditi prema suradnji sa SDP-om, što je bio Pausov smjer, ili će prevladati zalaganje bivšeg predsjednika IDS-a Ivana Jakovčića, da ova regionalna stranka otvori mogućnost suradnje s vladom Andreja Plenkovića, kojem bi suradnja s liberalnom regionalnom opcijom otvorila mogućnost da se riješi nepouzdanih i kompromitantnih desnih populista iz raspadajućeg Domovinskog pokreta.
Oni koji su najavljivali da će iz lokalnih izbora premijer Plenković izaći dramatično oslabljen i da je samo pitanje vremena kad će ga desna struja njegove stranke eliminirati, nisu bili u pravu. Istina je, lider stranačke desne struje, Ivan Anušić, ministar obrane i šef slavonskog HDZ-a, na ovim je izborima pokazao da je organizacija koju on vodi unutar stranke najpotentnija, ali za sada nema naznaka da bi u kratkom vremenu on imao interesa niti mogućnosti pokušati eliminirati stranačkog šefa. Plenković je, pak, više „zraka” dobio prije mjesec-dva, kad je predsjednik Milanović uvidio da SDP ne funkcionira kao organizacija na koju se može osloniti u nekom projektu pokušaja novog udara na izvršnu vlast, pa se „utišao” i počeo koncilijantnije ponašati u odnosu na Vladu i premijera. Čini se da bi, upravo suprotno od najava nekih analitičara, lokalni izbori u trećem mandatu Plenkovićeve vlade, mogli utjecati na stabilizaciju, a ne destrukciju njegove administracije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR