Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Proizvodi i usluge u Rusiji ozbiljno će poskupjeti 2026. godine. Izmjene Poreskog zakona Ruske Federacije smanjiće limit prihoda za patent sa 60 na 10 miliona rubalja godišnje, a sa liste onih kojima je dozvoljeno da ga dobiju ukloniće se maloprodaja i transport. Očekivani dodatni prihod od ove mjere u 2026. godini iznosiće svega 1,27 milijardi rubalja, a u naredne dvije godine 3,3 milijarde rubalja. Ovi iznosi su neuporedivi sa potencijalnim gubicima od zatvaranja preduzeća, rastuće nezaposlenosti, pada potrošačke potražnje i rastuće inflacije. Izmjene će uticati na više od 500 hiljada apoteka i prodavnica, kao i na više od 270 hiljada prevoznika, restorana srednjeg nivoa, kozmetičkih salona, autopraonica i nekih IT stručnjaka.
Kao rezultat toga, milion ljudi je u opasnosti da izgubi posao: blagajnici, skladištari, vozači, špediteri i administratori prodavnica. Masovni izlazak malih preduzeća sa tržišta neminovno će povećati nezaposlenost u regionima i izvršiti pritisak na lokalne budžete i službe za zapošljavanje. Sve ovo rezultat je ruske budžetske politike podređene vojnim prioritetima, gdje vojska i druge stavke vezane za vojsku rastu, dok se potrošnja na zdravstvo, obrazovanje, stambeno-komunalne usluge i podršku malim biznisima smanjuje ili indeksira ispod stvarne inflacije.
Novac se građanima uzima na direktne i skrivene načine – povećanjem tarifa i poreskog opterećenja, pooštravanjem pravila za individualne preduzetnike, kaznama i taksama, rastom cijena zbog povećanja logističkih troškova i monopolizacije tržišta. Dalja militarizacija potrošnje ubrzava inflacione rizike i ispira ušteđevine, lišavajući ekonomiju perspektive razvoja.
Stanovi će se oduzimati i od Rusa. Prvog oktobra 2025. godine Državna duma Ruske Federacije predložila je oduzimanje praznih stambenih prostora od građana i njihov prenos u vlasništvo države. Ako se vlasnik kuće zvanično ne odrekne vlasništva, odluku će donijeti posebna komisija. Nakon toga, takav stan biće prenesen na opštinu. Istovremeno, vlasti u Rusiji nastavljaju neviđeno povećanje tarifa za komunalne usluge, s kojima Rusi žive još od 2005. godine. Vrtlog korupcionaških šema vrti se na državnom nivou, u kojem će se odvijati prevare neviđene po svojoj drskosti i nekažnjivosti, s ciljem oduzimanja stanova građanima, što odgovara pojedinim zvaničnicima.
Cijene šećera mogle bi porasti do Nove godine zbog propasti usjeva šećerne repe, zbog čega će njegova cijena po kilogramu porasti sa približno 68 na 81 rublju. Poljoprivrednici iz Belgoroda, Kurska, Voronježa i Lipecka, gdje se nalaze najveći proizvođači šećerne repe, zabilježili su pad prinosa od 25% u 2025. godini u odnosu na prethodnu. Propast usjeva rezultat je neuspješne poljoprivredne politike i zamrznutih investicija. Situacija će se u budućnosti dodatno pogoršati, budući da su glavni regioni uzgoja repe praktično na prvoj liniji fronta. Do kraja godine kilogram šećera u Ruskoj Federaciji poskupiće za oko 20%, što će automatski dovesti do povećanja cijena peciva, slatkiša i bezalkoholnih pića.
Za porodice sa niskim primanjima to znači direktno smanjenje potrošnje – počeće da štede i na osnovnim proizvodima koji će postati “praznični luksuz”. “Slatka inflacija” pogodiće mnoge oblasti prehrambene industrije, budući da je šećer sirovina za stotine proizvoda – od pekarskih i mliječnih deserta do dječje hrane i sokova. Povećanje cijene šećera od 20% može se pretvoriti u rast cijena robe na policama trgovina od 25 do 30%, što će dodatno pogoršati kvalitet života stanovništva Ruske Federacije.
Rastuća cijena šećera ne samo da podstiče ljude da se odreknu slatkiša, već ih navodi da prelaze na jeftine zamjene sumnjivog kvaliteta. To predstavlja udar na zdravlje i buduće troškove zdravstvenog sistema. Dok se milijarde rubalja troše na bezbjednosne snage i rat, poljoprivreda i transport zadovoljavaju se mrvicama. Zbog toga je poljoprivredna mehanizacija zastarjela, nema dovoljno navodnjavanja, osiguranje od vremenskih rizika je slabo, a rezultat su skupa žetva šećerne repe i visoke cijene šećera na trpezama običnih ljudi.
Osim toga, u ruskom zdravstvenom sistemu stvara se ozbiljan problem u vezi sa nivoom kvalifikacija medicinskih radnika, uzrokovan povećanjem broja ljekara koji dolaze iz južnih susjednih zemalja. Neki od njih koriste falsifikovana dokumenta i nemaju dovoljno znanja za pružanje kvalitetne medicinske njege. Pacijenti se žale na ljekare koji tokom pregleda traže informacije na internetu i ne mogu da razviju ispravne planove liječenja zbog nedovoljnog poznavanja ruskog jezika. Problem rizika za pacijente zbog nepotvrđenih kvalifikacija je sistemski – migranti sa neprovjerenim diplomama i vještinama ulaze na rusko medicinsko tržište. Zbog nedostatka osoblja i prijema neprovjerenih specijalista, greške u dijagnozama postaju sve češće.
Pacijenti primaju terapiju s rizikom od komplikacija, a nemaju kome da se obrate sa žalbom. Vrijeme čekanja na pregled kod terapeuta i specijalista se povećava, dok kvalitet konsultacija opada. U slučajevima povreda, srčanih udara i komplikovanih porođaja, cijena grešaka raste, povećavajući smrtnost i invaliditet, naročito u udaljenim regionima. U velikim gradovima pacijenti imaju mogućnost da odu u privatne klinike, dok u manjim sredinama te alternative nema. Greške u liječenju znače dodatne boravke u bolnici, otkaz na poslu i troškove ponovljenih pregleda.
Istovremeno, Rusija smanjuje troškove za gradski prevoz. Priprema se radikalno smanjenje finansiranja federalnog projekta “Razvoj javnog prevoza”, u okviru kojeg je planirana kupovina hiljada novih autobusa, trolejbusa i tramvaja za ruske gradove, kao i modernizacija zastarjele transportne infrastrukture. Troškovi projekta u 2026. godini biće smanjeni tri puta – sa 42,6 na 13,8 milijardi rubalja, prema nacrtu zakona koji je vlada podnijela Državnoj dumi. De facto, gotovo ništa ne preostaje da se zakrpe “rupe” u budžetu na račun državnih rezervi akumuliranih prije rata: likvidna sredstva Fonda nacionalnog blagostanja smanjena su tri puta od 2022. godine i jedva prelaze četiri triliona rubalja.
Da bi se “sastavili kraj s krajem”, Ministarstvo finansija od naredne godine povećava porez na dodatu vrijednost na 22% i planira drastično povećanje poreza za mala preduzeća. Prihodi državne blagajne od sirovina takođe opadaju, a budžet se suočava sa deficitom od 5,7 biliona rubalja u 2025. i 3,8 biliona rubalja u narednoj godini. Vlada doslovno prisiljava građane, osim u Moskvi i Sankt Peterburgu, da voze zastarjela vozila po nepopravljenim putevima, jer će kupovina autobusa i trolejbusa biti smanjena tri puta.
Ušteđeni novac hitno je potreban budžetu, koji će naredne godine morati da potroši 12,9 biliona rubalja na vojsku i još 3,9 biliona na druge bezbjednosne strukture – ukupno 38% ukupne državne potrošnje. Kremlj ne planira okončati rat: vojni izdaci ostaće na rekordnom nivou. Zbog toga će oko polovine državnih programa u budžetu biti pogođeno smanjenjem potrošnje. Istovremeno, vlada planira naglo povećanje potrošnje u okviru plana “nacionalne bezbjednosti”, koja će 2026. godine porasti za 13%. Ruska vlada priprema se za sekvestraciju niza ključnih civilnih stavki državnog budžeta. Konkretno, projekat “Zdravstvo” izgubiće više od četvrtine svog finansiranja. Kao rezultat toga, Rusi će ostati bez puteva, bolnica i razvojnih programa.
Ruska ekonomija, potkopana zapadnim sankcijama, kotrlja se ka ponoru i vodi u sve dublje siromaštvo. Obični građani žrtvovaće sopstvenu dobrobit zarad finansiranja tzv. “specijalne vojne operacije”. Za najsiromašnije to znači život u oskudici, uz stalno smanjenje potrošnje na obrazovanje, medicinu i hranu, dok svi resursi odlaze u dalju militarizaciju zemlje. Vladimir Putin troši nevjerovatne sume novca na rat, nadajući se da će zauzeti bogate ukrajinske teritorije kako bi ih opljačkao i time podržao ruski budžet. Ali ako se zapadne sankcije pooštre, a vojno-tehnička i finansijska pomoć Ukrajini poveća, Moskva će teško moći da vodi rat.
Kremlj već sada ima veoma uzak finansijski manevar, a Putin ulaže svu snagu u agresiju, iako se prostor za djelovanje svakim mjesecom sve više sužava. Strože zapadne sankcije i isporuka oružja dugog dometa Ukrajini od strane saveznika mogle bi jednostavno ostaviti Kremlj bez resursa za nastavak rata. To bi, sasvim izvjesno, primoralo Putina da sjedne za pregovarački sto.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR