Sve vijesti širom svijeta u potpunosti su fokusirane na koronavirus, ne samo vijesti već i analize o uzoricima i posljedicama na život kakav smo živjeli i nadamo se da ćemo opet, poslije ovog, "najvećeg testa za čovječanstvo nakon II Svjetskog rata", kako je iz Ujedinjenih nacija rečeno juče.
U sjenci toga, još pred kraj prošle sedmice počele su se probijati informacije koje sugerišu da bi administracija američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) mogla eskalirati situaciju sa Iranom.
Pisanja pojedinih američkih medija potvrdila su se razvojom situacije na terenu. Iran je juče poslao upozorenje SAD nakon raspoređivanja raketa i sistema Patriot u Iraku, dok je, Tramp istog dana ponovo zaprijetio Iranu – da će skupo platiti ako napadnu američke interese u Iraku.
Naime, 27. marta The New York Times (NYT) je objavio tekst pod naslovom “Naređenje Pentagona o planiranju eskalicije u Iraku naišlo na upozorenje od glavnog komandanta”.
“Tajna direktiva Pentagona naredila je planiranje pokušaja uništenja jedne milicije koje podržava Iran, ali je glavni američki general u Iraku upozorio na rizike” navodi se u tekstu koje potpisuju Mark Mazeti (Mazzetti) i Erik Šmit (Eric Schmitt).
Kako se tvrdi u njihovom tekstu, Pentagon je naredio vojnim komandantima da planiraju eskalaciju američkih borbi u Iraku, tako što su sedmicu ranije izdali direktivu da se pripreme za kampanju uništenja jedne grupe –milicije koju podržava Iran, a koja je prijetila napadima na američke trupe.
“Ali glavni komandant Sjedinjenih Država u Iraku je upozorio da bi takva kampanja bila krvava i kontraproduktivna i rizikovala rat sa Iranom.U neuvijenom memorandumu prošle sedmice, komandant, general-potpukovnik Robert P. Vajt (White), je napisao da bi nova vojna kampanja takođe zahtijevala slanje u Irak još hiljada novih američkih trupa i preusmjeravanje resursa sa onoga što je bila primarna američka vojna misija ovdje: obuka iračkih trupa za borbu sa takozvanom ‘Islamskom državom’”.
Iskoristi ometenost koronom za agresivnu akciju prema Iranu
Kako navode novinari NYT, i direktivu Pentagona i odgovor generala Vajta, obje povjerljive unutrašnje vojne komunikacije- su im potvrdili nekoliko američkih zvaničnika, direktno upoznati sa njihovom sadržinom. Navodi se i da ova prepiska stiže u momentu kada unutar Trampove administracije ključaju sukobi oko politike prema Iranu i pravca američkog rata u Iraku, koji je počeo prije više od 17 godina.
Neki od visokih američkih zvaničnika, među njima i državni sekretar Majk Pompeo (Mike) i savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert C. O’Brajan (O’Brien) “uporno zagovaraju novu agresivnu akciju prema Iranu i njihovim savezničkim snagama i vide šansu da pokušaju da unište miliciju koja podržava Iran, u trenutku kada je vođstvo te zemlje ometeno sa pandemijom koronavirusa”.
Podsjetimo na činjenice: prema raspoloživim podacima jedan Iranac umre od virusa COVID-19 svakih 10 minuta, dok 50 ljudi dobije infekciju u Islamskoj Republici svakog sata. U momentu pisanja ovog teskta broj mrtvih je premašio 3000. Mnogi su apelovali na SAD da zbog katastrofalnih posljedica koronavirusa, iz humanitarnih razloga, popuste sa obnovljenim sankcijama koje su već nanijele ogromnu štetu iranskoj ekonomiji i zbog čega je borba za zaustavljenje širenja korone još teža.
The Intercept-ov Mehdi Hasan, u tekstu na ovu temu ukazujući na užasnu stopu smrtnosti od koronavirusa u Iranu kaže: “Ipak za Trampa i njegove glavne savjetnike, ovo je ‘prilika’ da guraju svoje jastrebovski ogoljene jezive agende”.
The New York Times ukazuje da su, za razliku od Trampovih civilnih savjetnika, vojni lideri SAD uključujući i ministra odbrane, Marka Espera i načelnika Združenog štaba, generala Marka Majlija (Milley) pak obazrivi prema oštroj vojnoj esklaciji, upozoravajući da bi to dodatno moglo destabilizovati Bliski istok u vrijeme kada Tramp govori da se nada da će smanjiti broj američkig trupa u regionu.
No, američki zvaničnici su rekli NYT-su, da je ministar odbrane Esper na kraju odobrio planove za novu kampanju unutar Iraka-čak iako vojska redukuje svoje antiterorističko prisustvo u toj oblasti- uz obrazloženje da bi Trampu omogućio opciju, u slučaju da milicija, iza koje stoji Iran, eskalira napade na američke trupe.
Prema istim izvorima, dvojici visokih zvaničnika američke administracije, na sastanku u Ovalnoj sobi održanom 19. marta, Tramp nije donio odluku o tome hoće li ili ne odobriti novu vojnu kampanju u Iraku, ali je dozvolio da se planiranje nastavi.
Kako navodi američki dnevnik, portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost, odbio je da komentariše ove navode za potrebe njihove storije.
U svakom slučaju, američki zvaničnici sa kojima je taj medij razgovarao su naveli da su bili zatečeni neuvijenim tonom generala Vajta u memorandumu koji im je stigao dan nakon što je Pentagon izdao direktivu. U tom dokumentu su takođe naglašeni rizici i cijena akcije, čije je cilj uništavanje grupe poznate kao Kataib Hezbolah.
Napad na Kataib Hezbolah ogroman politički i bezbjednosti rizik
General Vajt je takođe opozorio da je plan u suprotnosti sa sporazumom koji SAD imaju sa iračkom vladom o njihovom angažmanu u toj zemlji, a Iračane bi doveo u poziciju da biraju između svojih američkih saveznika, čiji su lideri daleko, i Iranaca, koje visoki irački lideri ne vole, ali znaju da moraju da žive sa njima -jer su im susjedi.
Iran već dugo koristi šiitske milicije u Iraku kao svoje posredničke snage (proxy force) za borbu i sa američkim i sa iračkim snagama, kao i za širenje političkog uticaja unutar vlade. Kao i libanski Hezbolah i Kataib Hezbolah ima i političku i vojnu komponentu u djelovanju i veze sa iračkim političarima, biznismenima, humanitarnim organizacijima, web i drugim mrežama, tvrde stručnjaci za taj region.
“Oni su kao država u sjenci” rekao je Majkl Najts (Michael Knights) analitičar Instituta za blikoistočnu politiku iz Vašingtona (Washington), koji je grupu proučavao duže od decenije.
U svakom slučaju, bilo kakav veliki plan za uništenje Kataib Hezbolaha predstavljao bi ogroman politički i bezbjednosti rizik za Trampovu administraciju, i praktičan izazov za njenu vojsku, navodi NYT, dodajući da bi dodatno zategnuo njihove odnose sa ionako krhkom iračkom centralnom vladom, pogotovo nakon januarskog ubistva na bagdadskom aerodromu- komandanta Kuds snaga Iranske revolucionarne garde, generala Kasima Sulejmanija, a sa njim i de facto lidera svih iračkih milicija, Abu Mahdi a-Muhandisa.
Kataib Hezbolah je početkom marta u raketnom napadu ubila dva američka vojnika i jednog britanskog, u jednoj vojnoj bazi, na šta su američki ratni avioni odgovorili dan kasnije. No i pored toga američki zvaničnici kažu da nema čvrstih dokaza da je napad naredio Iran, ali su, kako navodi The New York Times, “državni sekretar Pompeo i drugi visoki zavničnici zagovarali agresivnu vojnu akciju, ne samo protiv Kataib Hezbolaha, već i protiv iranskih vojnih snaga”.
Američke vojne obavještajne službe su navele da su detektovale signale koji ukazuju da se možda planiraju veliki napadi, dok je Kataib Hezbolah, 25. marta upozorio svoje borce da se pripreme za mogući napad SAD, i istovremeno su zaprijetili odmazdom protiv Amerikanaca ili bio kojeg Iračanina, koji bi im pomogao.
Više od 5000 američkih trupa je trenutno stacionirano u Iraku, većina njih se nalazi u misiji obučavanja i savjetovanja iračkih snaga sigurnosti u borbi protiv takozvane “Islamske države”. Pentagon je planirao smanjenje tog broja na 2500 narednih meseci.
Svaka kampanja protiv Kataib Hezbolaha bi značila uključivanje oko 70.000 američkog vojnog personala koje je trenutno raspoređen širom Bliskog istoka, uključujući Saudijsku Arabiju i druge zemlje Persijskog zaliva. Više od 14. 000 američkih snaga je dovedeno u taj region od maja prošle godine zbog rasta tenzija sa Iranom.
Pentagon je takođe poslao Patriot zračne i raketne odbrambene baterije, bombardere B-52, nosača grupe za napade, noružane Reaper dronove i drugi inžinjerski i personal za podršku.
Američki komandanti još užurbano unose dodatne antiraketne baterije Patriot i drugo oružje u Irak, prema riječima jednog američkog vojnog zvaničnika, ali im treba još par sedmica da rasporede dodatni odbrambeni sistem.
Iran poziva na zaustavljanje huškanja na rat tokom pandemije
Iran je juče, u srijedu, upozorio SAD da vode Bliski istok u katastrofu zbog toga što usred pandemije koronavirusa raspoređuju odbrambni sistem Patrot u Iraku, prenosi Al Jazeera, dodajući da Vašington od januara pregovara sa Bagdadom o raspoređivanju ali da nije jasno da li su ili ne dobili saglasnost iračke vlade. Iran, koji ima veliki utacaj na svog zapadnog susjeda, kaže da nijesu.
Raspoređivanje američkih snaga je “u suprotnosti sa zvaničnim stavom iračke vlade, parlamenta i naroda”, navodi se u saopštenju iranskog Ministarstva vanjskih poslova u srijedu.
Oni su pozvali na zaustavljanje "huškanja na rat u momentu eskalacije krize koronavirusa", te su upozorili da bi vojne aktivnosti SAD-a u regiji mogle dovesti do "nestabilnosti i katastrofe".
Američki mediji su takođe u srijedu prenijeli, USA Today da je Donald Trump u srijedu ponovo prijetio Iranu “ako napadnu američke interese u Iraku”, dok je The Washington Post istako da je američki predsjednik rekao da “Iran ili njegovi saveznici planiraju ‘napad s leđa’, te ih je upozorio da će to skupo platiti”.
Trump je prijetnje iznio i na svom omiljenom sredstvu komunukacije -Twitteru:
Upon information and belief, Iran or its proxies are planning a sneak attack on U.S. troops and/or assets in Iraq. If this happens, Iran will pay a very heavy price, indeed!
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) April 1, 2020
"Na osnovu informacija i vjerovanja, Iran i njegovi saveznici planiraju napad s leđa na američke trupe i /ili imovinu u Iraku. Ako se to dogodi, Iran će platiti vema veliku cijenu, zaista", poručio je američki predsjednik.
Istovremeno dok se optužbe razmjenjuju, pojedini američki zvaničnici upozoravaju da su rizici mogućeg napada koje je predočio glavni komandant u Iraku, general Vajt u momorandumu stvarni, i da neki vojni planeri smatraju da bi bilo bilo suludo da američka administracija eskalira vojne operacije unutar Iraka, bilo kada u skorije vrijeme.
Mehdi Hasan u tekstu za The Intercept, takođe navodi da bi konflikt sa Iranom, kako je više puta ponavljao, bio strateška i humanitarna katastrofa.
“SAD bi završile ubijanjem hiljada nevinih Iranaca; Teheran bi se razgoropadio preko proxy grupa u regionu, kao i širom svijeta; američke trupe u Iraku bi imale metu na leđima: cijene nafte i gasa bi odletjele u nebo. Da citiram bivšeg šefa američke Centralne komande, generala Entoni Zinija (Anthony Zinni), ‘Kao što govorim mojim prijateljima, ako volite Irak i Avganistan, svidjeće vam se Iran’”.
Interceptov kolumnista se pita: "Kakav to manijak rizikuje takav rat usred globalne pandemije?" I istovremeno odgovara: "Predsjednik Donald Trump savjetovan i podstaknut državnim sekretarom Majkom Pompeom i savjetnikom za nacionalnu sigurnost, Robertom O’Brajanom".
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR