Tragedija koja se ne zaboravlja: Godišnjica najteže avionske nesreće na svijetu

Na današnji dan prije 36 godina desila se najteža avionska nesreća na svijetu u kojoj je učestvovala jedna letjelica - pad "džambo džeta" japanskog prevoznika "Džapan erlajnz" u kojem je živote izgubilo čak 520 ljudi.

Dvanaestog avgusta 1985. avion „Boing 747“, tada najvećeg japanskog avio prevoznika „Džapan erlajnza“ (skraćeno „Džal“) sa 509 putnika i 15 članova posade uputio se na kratki, rutinski let od tokijskog aerodroma Haneda do grada Osaka, piše RTS.

Let na toj liniji, koji traje nešto više od jednog časa, vršen je „džambo džetom“, umjesto letjelicom kapaciteta do 100 putnika kako je to uobičajeno jer ona povezuje dva najmnogoljudnija grada u Japanu.

Let broj 123, s polaskom u šest časova popodne, bio je peti tog dana za divovsku mašinu proizvedenu 1974. godine, koja je do tada na svojim metalnim plećima bila iznijela više od 18.000 letova i u vazduhu provela 25.000 sati.

Avion je bio krcat putnicima jer je sredina avgusta, doba godine kada se Japanci tradicionalno vraćaju u svoj zavičaj kako bi s porodicom učestvovali u ritualima posvećenim dušama preminulih predaka, za šta radnici obično dobijaju nedjelju dana odmora.

Vazduhoplovom je komandovao iskusni četrdesetdevetogodišnji kapetan Masami Takahama, koji je tog dana imao zadatak da instruira mlađeg kolegu, kandidata za isto zvanje.

Tragični rekord

Ta rutinska pokazna vežba, međutim, ubrzo se pretvorila u pakao, kada se na visini od oko 7.300 metara, svega 12 minuta nakon polaska letjelici iznenada urušio krov i otpao komad repa, prerezavši sve dovode ulja koje pokreće kormilo i zakrilce i učinivši je nemogućom za upravljanje.

Iznenađeni i, kako je vrijeme teklo i ozbiljnost kvara postajala sve jasnija, sve očajniji piloti s teškom mukom su se borili s neposlušnom, osakaćenom mašinom – čitavih trideset minuta prije nego što se ona bacila u posljednje od mnogo jezivih poniranja i razbila u šumskim njedrima planine Takamagahara u prefekturi Gunma, stotinak kilometara sjeverozapadno od Tokija.

Čak 520 ljudi je preminulo, od kojih neki zbog tragičnog višečasovnog kašnjenja u spasavanju – tužni ishod po kojem je let 123 ušao u crnu istoriju vazduhoplovstva i nesreća koje je prouzrokovao čovjek.

U sudaru dvije letjelice na pisti aerodroma Los Rodeos na Tenerifama 1977. život izgubile čak 583 osobe, ali je pad Džalovog „džambo džeta“ najteža nesreća koju je samostalno doživio jedan avion.

Kao i mnoge druge vazduhoplovne tragedije, i ova je mogla biti izbjegnuta da je šteta koju je letjelica pretrpjela sedam godina ranije bila ispravno sanirana.

Džalov „džambo džet“ je, naime, pri jednom slijetanju na aerodrom Itami u Osaki 1978. snažno udario zadnim dijelom u beton piste, zbog čega je smjesta morao na opravku, koju su izvršili radnici proizvođača, „Boinga“.

Nakon toga, nažalost, tehnički neadekvatnog zahvata letjelica je ipak obavila još čitavih 12.319 letova pijre nego što joj je konstrukcija repnog dijela popustila u vazduhu.

Nesreća koja se ne zaboravlja

Na 1.560 metara visine, na teško pristupačnom mjestu gde je avion udario u planinu, kasnije je podignut oltar domaće mnogobožačke religije šinto kako bi se umirile duše poginulih.

Put do njega prokrčen je o trošku avio-kompanije, kojoj su potom trebale godine da povrati povjerenje putnika.

I dan danas, da bi se pomolili za pokoj duše nastradalih rođaka, porodice nastradalih se svake godine penju na blizu 2.000 metara visoku planinu na administrativnoj granici prefektura Gunma i Nagano, koja nosi ime mitske nebeske zemlje Takamagahara s koje su po drevnom predanju na tlo japanskih ostrva sišla moćna božanstva, među kojima i predak carske porodice.

Nesreća iz 1985. godine, koju je preživjelo četiri osobe, sve žene, među kojima, kakve li sreće, i jedna majka i njena ćerka, urezana je u kolektivnu svijest japanskog stanovništva.

Ona je i dalje po broju nastradalih najveća katastrofa u istoriji Zemlje izlazećeg sunca koju je izazvao čovjek, zbog čega je ne samo predmet oplakivanja i istorijskog istraživanja, već i fascinacije i mašte, odnosno, brojnih religijski obojenih glasina i teorija zavjere.