Najvažnija sposobnost NATO saveza je da se prilagodi okolnostima, a to će značiti povećanje troškova za odbranu u državama članicama, ali i dalji razvoj odbrambene industrije, kazala je zamjenica generalnog sekretara Alijanse, Radmila Šekerinska.
Ona je u intervjuu agenciji MINA rekla da među saveznicima postoji doza zabrinutosti zbog obnovljenog talasa nacionalističke i secesionističke retorike na Zapadnom Balkanu, ističući da očekuju od lidera u regionu da izbjegavaju retoriku podjela i da rade na rješavanju postojećih problema.
Šekerinska je naglasila da su velika očekivanja od predstojećeg NATO samita u Hagu i da je glavni cilj da sa tog samita Alijansa izađe kao jača i pravednija.
Govoreći o situaciji u Ukrajini, Šekerinska je istakla da je Alijansa pozdravila učešće Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i želju da se stvori okvir za mirovne pregovore i da se okonča rat u Ukrajini.
“Mi ne učestvujemo u tim pregovorima, ali smo podržali Ukrajinu. Saveznici nastavljaju da podržavaju Ukrajinu, jer veruju da je vojno jaka Ukrajina važna za održavanje njihovog mira i njihove bezbjednosti, ali je važna i za bezbjednost cijelog evroatlantskog područja”, rekla je Šekerinska.
Ona je podsjetila da su saveznici tokom prvih mjeseci ove godine izdvojili više od 20 milijardi EUR vojne pomoći Ukrajini, ali i da su opredijeljeni da nastave sa podrškom.
“Saveznici su svjesni da je pomoć Ukrajini ne može biti jednoročna, već su spremni da podržavaju Ukrajinu dugoročno”, rekla je Šekerinska.
Jako opredijeljenje da se poveća potrošnja na odbranu u okviru Alijanse, kako je navela, takođe je u skladu sa ciljem da NATO bude ključni garant odbrane i zadržavanja za sve saveznike i partnere.
Prema njenim riječima, NATO će nastaviti da podržava Ukrajinu kroz svoje predstavništvo u Kijevu i bazu u Visbadenu, ali i zajednički centar koji Alijansa ima sa Ukrajinom i koji predstavlja važno partnerstvo i za Ukrajinu i za NATO savez.
“Dakle, podrška Ukrajini se nastavlja - mnogi saveznici su ih direktno podržali vojnom pomoći, a neki podrškom odbrambenoj industriji Ukrajine. Ta dva prioriteta vidimo kao važne i za Alijansu”, kazala je Šekerinska.
Upitana da li će, usljed okolnosti koje obilježavaju međunarodnu scenu, doći do reforme u okviru NATO-a, Šekerinska je rekla da je sposobnost da se prilagođava okolnostima jedna od najvažnijih karakteristika Alijanse.
“NATO i svi mi se nalazimo u potpuno promijenjenom bezbjednosnom pejzažu, svijet je postao nepredvidljiv, a bezbjednosna situacija opasnija”, kazala je Šekerinska.
Kako je navela, ključna snaga NATO saveza uvijek je bila njegova sposobnost da se prilagodi budućim izazovima.
“Zbog toga planiramo da naš sljedeći samit, koji se održava u junu u Hagu, bude zaista od ogromnog značaja za Alijansu. Naš cilj je da izađemo sa tog samita kao jači i pravedniji”, kazala je Šekerinska.
To, kako je navela, znači da će sve saveznice morati da doprinose više i da svoje sposobnosti razvijaju bolje.
“Ciljevi sposobnosti za ovaj period su zahtevniji i ambiciozniji nego ikada. To znači povećanu potrošnju na odbranu od strane svih saveznika, ali i jaču industrijsku bazu”, kazala je Šekerinska, ističući značaj razvoja odbrambene industrije.
Ona je objasnila da pravednija Alijansa znači da će teret troškova morati da bude više ujednačen i više balansiran među članicama.
“Zbog toga evropski saveznici i Kanada trenutno pokušavaju da učine još više kako bi ova ravnoteža između SAD-a, kao najjačeg saveznika, i ostatka saveza bila prikladnija”, kazala je Šekerinska.
Prema njenim riječima, partneri iz SAD-a su bili veoma jasni.
“Oni su posvećeni Alijansi, posvećeni su bezbjednosti svakog saveznika, ali ta posvećenost dolazi sa očekivanjem da će svi saveznici pokušati da učine više”, rekla je Šekerinska.
To je, kako je istakla, u velikoj mjeri cilj Samita, ali će to i oblikovati savez u decenijama koje dolaze.
Na pitanje da li se može desiti da NATO postavi novi cilj kada je u pitanju izdvajanje članica za odbranu, Šekerinska je podsjetila da je prag od dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) postavljen 2014. godine, odnosno kada je mir uziman gotovo kao “zdravo za gotovo”.
“U međuvremenu su mnogi saveznici povećali svoju potrošnju na odbranu, a sada moramo učiniti još više”, rekla je Šekerinska.
Prema njenim riječima, da bi svi saveznici finansirali nove ciljeve sposobnosti, ta obaveza će morati da se poveća i to će biti jedna od ključnih odluka u Alijansi u naredna dva mjeseca.
Komentarišući stanje na Zapadnom Balkanu, ali i u Crnoj Gori, Šekerinska je naglasila da Zapadni Balkan ostaje regija od posebnog interesa i značaja za Alijansu.
“Postoji određena zabrinutost među saveznicima, zbog obnovljenog talasa secesionističke retorike, oštrog jezika, linija podjela”, navela je Šekerinska, dodajući da NATO ostaje posvećen miru u regionu.
Ona je podsjetila da su iz NATO-a poslate jasne poruke da neće dozvoliti bilo kakav bezbjednosni vakum u regionu.
“Ali postoji i snažan poziv lokalnim nacionalnim liderima da izbjegavaju retoriku podjela, da riješe preostala otvorena pitanja i da ne igraju na karte koje dijele, jer one mogu biti zaista štetne za bezbjednost”, istakla je Šekerinska.
Kako je naglasila, NATO očekuje da lideri iz regiona Zapadnog Balkana preuzmu više akcije, ali i računa na sve saveznike u regionu da tome doprinesu.
Na pitanje gdje je Crna Gora u tom kontekstu i da li NATO prepoznaje prijetnje u Crnoj Gori, Šekerinska je istakla da se saveznici generalno slažu da je Rusija jasna i prisutna prijetnja Alijansi i njenoj sigurnosti.
“NATO registruje sajber i hibridne prijetnje svim saveznicima, uključujući i onu koju je Crna Gora doživjela još 2022. godine”, rekla je Šekerinska, podsjećajući da su tada poslati timovi NATO-a da podrže državne vlasti.
Ona je naglasila da NATO podržava sve države saveznice u borbi protiv svih destabilizirajućih aktivnosti.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR