Putin i internet: Rusija pokušava da cenzuriše zapadne društvene mreže

Kompanijama u čijem su vlasništvu zapadne društvene mreže prete ogromne novčane kazne u sklopu pritiska Rusije na njih da uklone sadržaje koji joj se ne dopadaju.

Gugl i Meta se suočavaju sa kaznama u visini od više miliona dolara zato što odbijaju da izbrišu sadržaje koje ruska vlada smatra ilegalnim.

Ali pažljivije proučavanje sudskih spisa pokazalo je da su to često objave o protestima podrške zatvorenom lideru opozicije Alekseju Navaljnom.

U ljeto 2018. godine, ruski pjesnik koji piše pod pseudonimom Sibirski viking objavio je karikaturu na svom nalogu na Fejsbuku.

Na njoj se vidi dvoglavi orao sa ruskog grba, čije su ptičije glave zamijenjene licima predsjednika Vladimira Putina i tadašnjeg premijera Dmitrija Medvedeva.

Uz crtež stoji i kratka pjesma, u kojoj se navodi da je ovaj orao dvostruki pohlepniji od drugih, laže dvaput više i nadzire ljude sa četiri oka.

Završava se emotivnim pokličem:

"Kad će se Rusi probuditi da se već jednom riješe ove pošasti?"

Ruska vlada je Fejsbuku naložila da ukloni ovu objavu, zbog njenog "otvorenog nepoštovanja države, ustava i predsjednika Ruske federacije".

Fejsbuk to nije uradio i objava je postala predmet jedne od više od 60 tužbi pokrenutih ove godine protiv zapadnih društvenih mreža u Rusiji.

Završila je presudom sa novčanim kaznama u zbirnom iznosu koji premašuje dva miliona dolara.

Ne zna se koliko je tih kazni plaćeno.

Ali ovi slučajevi ukazuju na poteškoće u radu u zemlji u kojoj se sloboda govora i političkih aktivnosti ograničava.

Najupadljivija sudska odluka iz juna ove godine je da je Anti-korupcijska fondacija, na čijem je čelu zatvoreni opozicioni lider Aleksej Navalni, "ekstremistička" organizacija, u istom rangu sa talibanima ili Islamskom državom.

Prema šefu regulatora medija Roskomnadzor Andreju Lipovom, kompanije u čijem vlasništvu su društvene mreže u obavezi su da pronađu i uklone "najopasnije sadržaje", u koje je u intervjuu za list Komersant uvrstio "dečju pornografiju, samoubistvo, droge, ekstremizam i lažne vijesti."

Ali pošto je detaljno proučeno više od 600 objava zbog kojih su pokrenuti sudski postupci protiv Gugla, Fejsbuka, Instagrama i Tvitera, pokazalo se da samo devet njih ima veze sa zlostavljanjem djece ili informacijama o drogama, a samo 12 govori o samoubistvu.

Ogromna većina su pozivi da se prisustvuje demonstracijama za podršku Navaljnom.

"Ni Roskomnadzor ni Kremlj ne žele da kažu da Rusija ima političku cenzuru", kaže Sarkis Darbinian, pravni stručnjak pri grupi za zaštitu slobode govora Roskomsvoboda.

"Da bi objasnili širokim masama zašto je ova borba neophodna, oni iskorišćavaju dječje suze."

Roskomnadzor nije odgovorio na BBC-jev zahtjev za komentar, ali portparol za štampu predsjednika Putina prethodno je izjavio da postupci pokrenuti protiv društvenih mreža nisu cenzura, već pokušaj sprovođenja ruskog zakona.

Pritisak na društvene mreže korene vuče iz 2015, kad je na snagu stupio zakon koji ih obavezuje da čuvaju lične podatke korisnika na ruskoj teritoriji i koji vladi daje moć da ih kazni ili ugasi ako to ne učine.

Nijedna zapadna kompanija nije se povinovala ovome, što je dovelo do gašenja Linkdina 2016. godine.

Gugl, Meta i Tviter kolektivno su novčano kažnjeni sa više od 600.000 dolara od početka 2020. godine.

Baš te 2016. godine počeli su rapidno da rastu zahtjevi ruske vlade da Gugl ukloni video snimke sa Jutjuba i blokira određene rezultate pretraga.

Izvještaji ove kompanije o transparentnosti pokazuju da je u proteklih 10 godina Gugl dobio više takvih zahtjeva od Rusije nego iz ostatka svijeta zajedno.

Iz Gugla tvrde da se trećina njih odnosila na "nacionalnu bezbjednost".

Kao i druge zapadne kompanije, Gugl neke ruske zahtjeve ispunjava, ali neke druge ne.

Napori da se kontroliše širenje neželjenih informacija na društvenim mrežama dodatno su se pojačali početkom 2021, poslije povratka Alekseja Navaljnog u Rusiju iz bolnice u Njemačkoj, gdje je liječen od trovanja hemijskim oružjem novičokom.

Navaljni je na licu mjesta uhapšen, što je dovelo do neodobrenih protesta u Moskvi, Sankt Petersburgu i drugim gradovima, koje su sljedbenici naširoko oglašavali na društvenim mrežama.

To je dovelo do ljutitih pritužbi Roskomnadzora, a objave su brzo uklanjane sa treće najpopularnije društvene mreže u Rusiji VKontakte (ili VK.com), u tom trenutku u vlasništvu oligarha Ališera Usmanova, bivšeg dioničara fudbalskog kluba Arsenal.

Ali zapadne društvene mreže bile su manje spremne da sarađuju, tako da je Roskomnadzor počeo da podnosi tužbe protiv njih i da ih kažnjava.

Njegov sljedeći korak, u martu, bio je da uspori saobraćaj Tvitera, zbog njegovog odbijanja da obriše te i druge objave.

Slike i snimci su se posebno sporo učitavali.

A kasnije tokom godine, ubijedio je Gugl i Epl da uklone iz prodavnica aplikaciju za "pametno glasanje".

Aplikacija je pravljenu da pomogne pristalicama Navaljnog da se ujedine oko kandidata na lokalnim izborima, stoga maksimizujući šansu da pobijedi kandidata vladajuće stranke Ujedinjena Rusija.

Šef tima Navaljnog Ivan Ždanov osudio je ove kompanije zbog onoga što je nazvao "sramotnim činom političke cenzure".

On je kasnije tvitovao dio pisma Epla, u kom je istaknuto da su im tužioci saopštili da je aplikacija omogućila ilegalno "miješanje u izbore" i da je medijski regulator Roskomnadzor upozorio kompaniju da promoviše "ekstremističku organizaciju".

BBC je zatražio intervju sa predstavnicima Gugla, Epla, Mete i Tvitera, ali su oni odbili da komentarišu ili uopšte nisu odgovorili na zahtjev.

Roskomnadzor se hvali djelimičnim uspehom u postizanju brisanja spornih objava, baš kao i aplikacije Navaljnog.

U maju je on djelimično povukao odluku da se uspori Tviter, tvrdeći da je kompanija obrisala 91 odsto sa spiska od 5.900 uvredljivih tvitova.

Sada se slike i snimci sporo učitavaju na Tviteru samo preko mobilnog interneta.

Međutim, tvitovi koje Tviter obriše nakon što bude kažnjen zato što to nije uradio obično se povlače samo za ruske korisnike - u inostranstvu oni skoro uvijek ostaju vidljivi.

Jedan od tvitova pomenut u sudskim spisima bio je citirani tvit kog je u januaru poslao mladi aktivista, retvitujući informaciju o protestu podrške Navaljnom planiranom za narednu subotu u Nižnjem Novgorodu - gradu na Volgi, istočno od Moskve.

Budući da gradske vlasti nisu dale dozvolu za demonstracije, on je pažljivo birao riječi, opisavši lokaciju kao "mjesto na koje ne smijete da idete".

Dodao je: "Putin zaista ne želi da idete tamo i zato nemojte!"

Ali to nije bilo dovoljno da spriječi Roskomnadzor da odvede Tviter na sud i Tviter je na kraju obrisao tvit.

Sada je, za ruske korisnike, taj tvit zamijenjen porukom na engleskom:

"Ovaj tvit od @... povučen je u Rusiji kao reakcija na sudski zahtjev."

Svuda drugde u svijetu, tvit i dalje može normalno da se vidi.

Aleksej kaže da nije bio obaviješten da je taj tvit povučen i da je za to saznao tek kad mu se obratio BBC.

On je izrazio čuđenje da je originalni tvit o protestu - onaj koji je on retvitovao - još vidljiv.

Za razliku od njega, Aleksandar, politički aktivista iz grada Kostroma, sjeverozapadno od Moskve, jeste dobio poruku u kojoj se kaže da je njegov tvit o protestu podrške Navaljnom uklonjen.

Njegova objava na VK na istu temu takođe je nestao, ali iako ga je Fejsbuk kontaktirao da mu kaže da su se vlasti žalile na njegovu objavu, oni je nisu uklonili.

Meta, Fejsbukova roditeljska kompanija, zato briše neke druge sadržaje.

U prvoj polovini 2021, ona je na zahtjev ruskih vlasti uklonila 1.800 djelova sadržaja na Fejsbuku i Instagramu.

U svom izvještaju o transparentnosti, kompanija je polovinu ovih okarakterisala kao "sadržaj povezan sa ekstremizmom".

Ne kaže se koliko puta je odbila vladine zahtjeve.

Guglov izvještaj o transparentnosti takođe navodi da je on brisao sadržaje - ili rezultate pretraga ili video snimke na Jutjubu - poslije prigovora ruskih vlasti.

Međutim, on sada uvažava više tih zahtjeva nego ranije.

Samo je 8 odsto njih odbijeno u prvoj polovini godine, za razliku od 50 odsto u istom periodu 2019. godine.