27 °

max 27 ° / min 18 °

Četvrtak

10.07.

27° / 18°

Petak

11.07.

30° / 19°

Subota

12.07.

32° / 18°

Nedjelja

13.07.

35° / 20°

Ponedjeljak

14.07.

36° / 23°

Utorak

15.07.

37° / 24°

Srijeda

16.07.

39° / 24°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Sankcije (ne)mogu da zaustave tenkove: Koliko dugo Putin može da finansira rat

Svijet

Comments 1

Sankcije (ne)mogu da zaustave tenkove: Koliko dugo Putin može da finansira rat

Izvor: Nova.rs

Autor: Mia Zeković

  • Viber

Moralni pritisak na Njemačku da prestane da uvozi ruske energente raste. Kakav bi bio finansijski učinak i koliko bi to stvarno uticalo na mogućnost Rusije da finansira rat u Ukrajini?

Sve je žešća rasprava o momentalnoj obustavi uvoza nafte i plina iz Rusije. Time bi se, kako kažu oni koji zagovaraju te mjere, zaustavilo finansiranje Putinovog rata u Ukrajini, prenosi DW.

Njemački ministar privrede Robert Habeck je izjavio da se pri donošenju odluke o tome radi o „sukobu između srca i glave, između emocija i procjene“.

S jedne je strane pitanje može li Njemačka da održi snadbijevanje energijom bez ruskog plina i nafte. A s druge je strane tu i pitanje kakav bi bio stvarni učinak takve zabrane uvoza na Kremlj.

Tekući troškovi za Rusiju relativno niski

"Nabavka najskupljih stvari u ovom ratu - tenkova, raketa ili aviona - obavljena je proteklih godina i decenija, i već je sve plaćeno", objašnjava Janis Kluge, stručnjak za Rusiju iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SEP) u intervjuu za njemački javni servis ARD.

Jedini tekući troškovi su troškovi plaćanja potrošnog materijala kao što su nafta ili dizel.

"To Rusiji trenutno uopšte nije problem da plati", kaže Kluge.

On procjenjuje da su dodatna plaćanja iznad normalnog vojnog proračuna, kao što su dodaci za vojnike ili prevoz, relativno mali iznos od oko 10 do 20 miliona eura dnevno. Velika ulaganja su obavljena u prošlosti, napominje Kluge - uz pomoć Zapada.

"Već smo ranije dali svoj finansijski doprinos ratu. Svojim uvozom energije tokom proteklih godina i decenija i omogućili smo Rusiji da se naoruža", rekao je ekonomist.

Prihod oko 180 milijardi dolara samo od nafte

Samo od nafte i naftnih derivata Rusija je prošle godine ostvarila prihod od oko 180 milijardi dolara. Tome valja dodati oko 64 milijarde dolara od prirodnog gasa. Samo je Njemačka u januaru iz Rusije uvezla naftu i prirodni gas u vrijednosti od 2,6 milijardi eura, kako je ove nedjelje objavila njemačka Savezna kancelarija za statistiku.

Prema podacima istraživačke organizacije Centar za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA), zemlje članice EU-a od početka rata plaćaju 430 miliona eura dnevno za plin i 230 miliona eura za naftu i naftne derivate.

Ukupno je tokom invazije iz EU-a u Rusiju poteklo više od 15 milijardi eura za fosilna goriva. Prema riječima stručnjaka SWP Klugea, zemlja sada zarađuje gotovo milijardu eura dnevno.

"Mi ne finansiramo rusku vojsku, ali finansiramo ruski državni proračun zajedno s drugim uvoznicima", rekao je stručnjak. Dodao je da je između 20 i 25 odsto ruskog bužeta namijenjeno vojsci.

I dalje se plaća

Već prilikom vađenja nafte i plina, ruske kompanije poput Gazproma i Rosnjefta moraju da državi plaćaju porez na proizvodnju. Ako se energenti izvoze, plaća se i izvozna carina. "Ove dvije komponente plaćaju izvoznici ruskoj državi u rubljima i vezane su za cijenu na svjetskom tržištu. Što su nafta i plin skuplji, to je veći udio koji završava u državnom proračunu", objašnjava Kluge.

Uz to, državne korporacije dijele dividende i plaćaju porez na dobit.

“Sve to zajedno čini više od 50 odsto ruske državne blagajne”, kaže Kluge.

Uprkos zapadnim sankcijama, Rusija ima pristup ovim deviznim prihodima i može uz pomoć njih stabilizuje svoju valutu.

Razlog: dvije važne banke, Gazprombank i Sberbank, nisu pogođene isključenjem iz SWIFT-a. "Preko tih se banaka trenutno obavlja plaćanje plina i nafte. Tim novcem se naravno onda može finansirati uvoz industrijske robe iz cijelog svijeta", kaže Kluge.

Finansijski, embargo kratkoročno ne nanosi štetu

Ipak, čak i bez pristupa tom novcu Kremlj bi mogao da nastavi rat, smatraju stručnjaci.

"Ruska industrija oružja uglavnom je samodostatna - kako u pogledu sirovina tako i u pogledu fabrika ili inženjera", kaže Markus Keup, predavač vojne ekonomije na Vojnoj akademiji (MILAK).

Ona bi funkcionisala i bez prihoda od energije. A nafta, dizel i kerozin koji su potrebni ruskoj vojsci potiču u potpunosti iz domaće proizvodnje. Rusija proizvodi oko tri miliona barela nafte dnevno za sopstvene potrebe. Prema Keupu, isporuke Rosnefta stoga ne zavise od izvoznih transakcija ili deviznih prihoda.

"Kada se radi samo o logističkoj mogućnosti vođenja rata u Ukrajini, Rusija bi ga mogla voditi u nedogled."

Stoga, čisto finansijski gledano, obustava uvoza nafte i plina ne bi imala uticaj na rat.

"U svakom slučaju narednih nekoliko mjeseci Rusija ne zavisi o tim prihodima", naglašava Kluge.

Ali ako to postane višegodišnji rat ili ako se proširi, novac bi mogao da postane relevantan.

"Čak i ako mi sada ne finansiramo rat u sljedećih nekoliko mjeseci, nastavkom uvoza energenata ćemo finansirati nabavku oružja u narednim godinama."

Embargo i nada u nezadovoljstvo građana Rusija

Prekid uvoza gasa i nafte bi ipak na kraće staze štetio Putinu "jer sankcije imaju različite mehanizme delovanja”, objašnjava Kluge.

Osim finansijske funkcije, stvara se nešto o čemu se s Rusijom može pregovarati.

"Embargom povećavamo pritisak na ruski budžet na vrlo nespecifičan način i otežavamo život Putinu."

U tom bi slučaju država morala da izvrši preraspodjelu sredstava iz proračuna, vjerovatno bi došlo do skraćenja socijalnih davanja i subvencija firmama. Konačno, to stvara pritisak unutar zemlje i postaje podsticaj za promjenu ponašanja.

"U kombinaciji s ruskim gubicima u Ukrajini i međunarodnom izolacijom, ovako nešto može imati težinu", naglašava ekonomista Kluge.

"Kada bi izostao dotok novca iz izvoza nafte i gasa, Rusija bi imala ozbiljne probleme s proračunom", slaže se Keup.

Ali dok god su cijene nafte i gasa visoke kao sada, Kremlj to može kratkoročno da izdrži. Ako želi da izazove pravi pritisak na Putina unutar Rusije, mnoge bi zemlje morale istovremeno da organizuju bojkot, tako da obim ruskog izvoza naglo padne, ili umjesto toga da padnu cijene, smatra Keup.

Mogu li recesija i inflacija da okončaju rat?

Veći uticaj na tok rata, smatra nemački stručnjak, imaće bankarski i finansijski sistem - s jedne strane inflacija, a s druge strane brzi kolaps tržišta novca. To bi moglo da utiče na civilno društvo i obezvrijedi štednju.

Upitno je, međutim, da bi li takvo nezadovoljstvo bilo dovoljno da se išta politički promeni.

Ali ekonomski mehanizmi deluju, objašnjava vojni ekonomista.

"Veliki problem je blokiranje deviznih rezervi centralne banke", kaže Keup. Ruska centralna banka nema više velike mogućnosti da interveniše u monetarnoj politici, a istovremeno ima dva problema koja se ne mogu da se riješe istovremeno: recesiju i inflaciju od preko deset odsto.

"Što se više bori s recesijom, to je inflacija gora – i obrnuto.”

Istovremeno zbog visokih kamata, preko 20 odsto, mnoge privatne kompanije i domaćinstava uskoro bi mogli da imaju probleme s otplatom kredita. To bi moglo da dovede do gubitka povjerenja među bankama, nelikvidnosti, i na kraju bi morala uskočiti država da ih spasi, kaže Keup. Ruska privreda bi tada mogla da se smanji za 10 do 20 odsto u roku od godinu dana, a to bi predstavljalo ozbiljan problem za državni budžet. Upitno je međutim, da li bi zbog toga Rusija zaista ostala i bez novca za rat.

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR

strucnone

sve neki strucnjaci a niko u tekstu ne spominje kojim masinama i kojim softverom rusi proizvode i cijim tehnologijama? naravno zapadnim svoje nemaju. Kojm masinama i tehnologijom i softverom vade naftu? Zapadnim naravno, itd. itd. Ko im je pravio motore za avione i brodove? Ukrajinci. I idemo dalje.