Dosadašnji predsjednik Francuske, centrista Emanuel Makron koji se kandidovao za drugi petogodišnji predsjednički mandat ponovo je danas izabran za šefa države poslije drugog kruga u kojem je kao i prije pet godina pobijedio kandidatkinju ekstremne desnice Marin Le Pen.
Prema prvim rezultatima izlaznih anketa, koji su pouzdani pokazatelji zvaničnih rezultata, Makron je osvojio između 57,6 i 58,2 odsto, prenijeli su tamošnji mediji.
Makron je prije pet godina postao najmlađi predsjednik francuske Pete republike sa 39 godina i prvi predsjednik koji ne pripada nijednoj tradicionalnoj stranci u zemlji, ljevici ili desnici.
Bankar po profesiji, Makron je u politiku ušao 2012. kao savjetnik tadašnjeg socijalističkog predsjednika Fransoa Olanda. Dvije godine kasnije, Makron postaje ministar ekonomije.
Kao ministar, Makron se zalagao za reforme u interesu biznisa i podvukao posvećenost tom obliku reformi čak i u slučaju protivljenja poslanika u nacionalnom parlamentu.
Makron je u avgustu 2016. dao ostavku na mjesto ministra ekonomije i najavio osnivanje centrističkog Pokreta (En Marche) koji nosi njegove inicijale EM. Njenov pokret zastupa stavove kao što su socijalni liberalizam, proevropski pristup i progresivizam. Kasnije je stranka preimenovana u Republika u pokretu.
Centrista, rođen 21. decembra 1977. u Amjenu, gradu na sjeveru Francuske, završio je elitne škole u zemlji, studije javne administracije na Institutu političkih nauka u Parizu (Sciences Po) i diplomirao na prestižnoj Školi administracije (Ecole nationale d'administration - ENA).
Prije ulaska u politiku, Makron je radio kao investicioni bankar u banci Rotšild, a od 2006. do 2009. bio je član Socijalističke partije. On je 2015. rekao da napušta stranku i da će se ubuduće izjašnjavati kao nezavisni političar.
Makron i njegova supruga Brižit za mnoge predstavljaju atipičan par, pošto je u pitanju dugogodišnja ljubavna priča učenika i njegove profesorke drame, koja je 24 godine starija od njega. U braku su od 2007.
Njegov prvi petogodišnji mandat obilježen je usponima i padovima, a među padovima je građanski pokret Žuti prsluci, nastao zbog nezadovoljstva socijalnom i fiskalnom politikom 2018. i 2019.
Ipak, Makron je završio mandat popularniji od svojih prethodnika socijaliste Olanda i desničara Nikole Sarkozija.
Makron se na međunarodnom planu zalaže za jačanje Evropske unije.
On je tokom prvog mandata preduzeo niz akcija sa ciljem da se "zacijele rane" u francuskom društvu od završetka rata za nezavisnost Alžira. Jedan od tih gestova je izvinjenje harkijima, alžirskim borcima koji su bili u sastavu francuskih oružanih snaga za vreme Alžirskog rata (1954-162), a kasnije su zaboravljeni u Francuskoj.
Predsjednik je od početka rata u Ukrajini krajem februara najviše komunicirao sa predsjednicima Rusije i Ukrajine Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim. Izbori su održani u svijetlu tog rata, ali i francuskog predsjedavanja Savetom EU.
Makron bi ponovo trebalo zvanično da preuzme dužnost do 13. maja kada mu ističe prvi mandat.
Od uvođenja Pete republike 1958. godine na čelu Francuske su bili sljedeći predsjednici:
2017 - 2022. Emanuel Makron (centrista)
2012-2017. Fransoa Oland (socijalista)
2007 - 2012 . Nikola Sarkozi (desnica)
1995 - 2007. Žak Širak (desnica) koji je imao dva mandata, jedan sedmogodišnji i drugi petogodišnji
1981 - 1995. Fransoa Miteran (socijalista) koji je imao dva sedmogodišnja mandata
1974 - 1981. Valeri Žiskar Desten (desni centar) koji je imao jedan sedmogodišnji mandat
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR