Nelagoda u Moskvi, panika u Pentagonu: Bajden donio konačnu odluku, radi se o riskantnom presedanu

Administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena počela je, nakon četvoromjesečnog razmatranja, a vjerojatno i tajnih pregovora, da razmjenjuje dokaze s Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) u Hagu o ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini. Ovom objavom okončan je višemjesečni spor u Vašingtonu, u kojem su Savjet za nacionalnu bezbjednost (NSC) i Stejt Department podržali saradnju s ICC-om, ali se protivilo Ministarstvo odbrane odakle su tvrdili da bi takva saradnja mogla dovesti do toga da Međunarodni sud jednog dana mogao da traži kazneni progon i američkih vojnika.

Međutim, Bajden je naredio zvaničnicima svoje administracije da s Međunarodnim kaznenim sudom podijele svoje dokaze o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini, najprije je u utorak izvijestio The New York Times, pozivajući se na izvore u Bijeloj Kući, a sada je to postalo službeno.

Međunarodni kazneni sud u Hagu izdao je 17. marta nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Osumnjičen je za nezakonitu deportaciju djece s okupiranih područja Ukrajine u Rusiju. Sličan nalog izdan je i protiv ruske pravobraniteljke za djecu Marije Lvove-Belove. No, Amerika se dosta dugo dvoumila, ne zbog Putina nego vlastitih interesa. Napokon, Bajden je ovu odluku donio neki dan, a NYT piše kako je nejasno zašto je toliko dugo čekao i što ga je na kraju na to podstaklo. Najprije je 25. juna Bijela kuća o tome obavijestila članove Kongresa, a dva dana kasnije je to potvrdio Savjet za nacionalnu bezbjednost:

"Od početka ruskog napada na Ukrajinu, Predsjednik je bio jasan: mora postojati odgovornost za počinitelje i one koji su omogućili ratne zločine i zvjerstva u Ukrajini. Podržavamo niz međunarodnih istraga za identifikovanje i pozivanje na odgovornost odgovornih, uključujući putem Kancelarije glavnog tužioca Ukrajine, Zajedničkog istražnog tima preko Eurojusta, Posmatračke misije Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Stručnih misija uspostavljenih u okviru OESS-ovog ‘Moskovskog mehanizma‘ ‘, te Međunarodnog kaznenog suda između ostalih", objavio je Savjet za nacionalnu bezbjednost.

Među informacijama američkih obavještajnih službi koje bi mogle biti zanimljive Hagu, The New York Times navodi podatke o tome da su ruski zvaničnici donijeli odluke o napadu na civilnu infrastrukturu Ukrajine i odvođenju hiljada ukrajinske djece s tamošnjih okupiranih područja. zemlja. Sjedinjene Države već su podijelile neke od ovih informacija s ukrajinskim tužilaštvom, ali su se dosad suzdržavale od saradnje s Haagom.

Nadležnost ICC-a proteže se na zločine počinjene na teritorijima zemalja koje su ratifikovale Rimski statut (sporazum temeljem kojeg je sud osnovan) ili zločine koje počine državljani tih zemalja bilo gdje u svijetu. Trenutno je statut ratifikovalo više od 120 zemalja svijeta. Ali SAD i Rusija, nisu.

NYT je početkom marta objavio da se američki ministar odbrane Lojd Ostin i Pentagon protive ideji da SAD dostavi Hagu američke obavještajne informacije koje potvrđuju činjenice o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini. U ministarstvu odbrane SAD-a se strahuje da bi to mogao postati presedan, zbog kojeg će ICC ubuduće moći da procesuira Amerikance. Ostatak američke vlade, uključujući obavještajne agencije, Stejt Department i Ministarstvo pravosuđa, zalagao se za objavljivanje informacija.

Stav Pentagona nije potpuno neutemeljen jer 2017. je ICC otvorio istragu o mučenju osumnjičenih za terorizam od strane američke vojske u Afganistanu, nakon čega je tadašnji predsjednik Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu kojom se sankcioniše osoblje Suda, a državni sekretar Majk Pompeo nazvao ju je "korumpiranom". Godine 2021. Bajdenova administracija ukinula je sankcije; u isto vrijeme, novi glavni tužitelj ICC-a, Karim Kan, zatvorio je afganistansku istragu.