Prvi put kada je francuska policija obavijestila čečenskog izbjeglicu da mu je zabranjeno napuštanje sjeveroistočnog grada Strasburga i da mora svakodnevno dolaziti na provjere, nije smatrao da je vrijedno osporavati ovu naredbu, prenosi Reuters.
Francuska je bila u sredini velike sigurnosne operacije zbog ljetnjih Olimpijskih igara, objasnio je, i nije mislio da će vlasti slušati nekog označenog kao potencijalnu prijetnju zbog kontakata s osobama koje su označene kao "pro-džihadističke".
Međutim, kada je Ministarstvo unutrašnjih poslova krajem avgusta proširilo ovu naredbu kako bi pomoglo u zaštiti poznatog božićnog marketa, koji je bio meta smrtonosnog napada 2018. godine, izbjeglica, poznat prijateljima kao Kaled, uložio je žalbu na administrativni sud grada.
Panel sudija je zaključio da su mjere bile "disproporcionalne", rekavši u odluci od 3. oktobra koju je vidio Reuters da on nema krivični dosije i da nije pod istragom za bilo koji zločin.
Iako su zadržali zabranu prisustvovanja božićnom marketu u Strasburgu, druge mjere su ukinuli. Međutim, presuda je stigla prekasno za 20-godišnjeg studenta da se upiše na fakultet na kojem je trebalo da započne kurs iz sajber sigurnosti u septembru, prema dokazima koje je dostavio njegov advokat.
"Izgubio sam svoje mjesto. Ova godina je izgubljena”, rekao je Kaled za Reuters, govoreći pod uslovom da bude identificiran nadimkom, jer se boji da bi njegovi akademski i karijerni ciljevi mogli biti ugroženi ako se sazna da ga prate policija.
Smrtonosni napad vozilom na božićni market u njemačkom gradu Magdeburgu prošlog petka izazvao je obnovljeno ispitivanje sigurnosnih mjera na božićnim marketima širom Evrope, koji privlače velike mase.
eđutim, široka upotreba ovih ovlašćenja koje je uveo zakon o antiterorizmu iz 2017. godine, kako bi se strogo ograničili pokreti osoba koje se smatraju ozbiljnom sigurnosnom prijetnjom, već je izazivala kritike nekih advokata i aktivista za ljudska prava prije napada.
Prema izvještaju parlamenta objavljenom 11. decembra, izdano je najmanje 547 ovakvih naredbi protiv ljudi zbog Olimpijskih igara u Parizu, iako neki, poput Kaleda, nikada nisu bili optuženi za zločine.
Sada, neki advokati i aktivisti su zabrinuti da bi šira upotreba ovih naredbi, poznatih kao "individualna mjera administrativne kontrole i nadzora" ili prema francuskoj skraćenici MICAS, mogla postati norma za druge velike javne događaje.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje je odgovorno za policiju, i lokalne vlasti za region Bas-Rhin, koji uključuje Strasbourg, nisu odgovorile na pitanja u vezi s osobama koje su bile na meti zbog božićnog marketa.
Reuters je identifikovao najmanje 12 slučajeva, na osnovu sudskih dokumenata, intervjua s advokatima i jednim od dotičnih ljudi. Najmanje 10 njih nije imalo presude povezane s terorizmom, iako je jedna osoba već bila zabranjena s marketa ranije. Reuters nije odmah mogao utvrditi detalje za preostale dvije osobe.
U prvih pet godina od stupanja na snagu zakona o antiterorizmu 1. novembra 2017. godine, broj izdatih MICAS naredbi u Bas-Rhinu za bilo koji razlog nije prelazio sedam u bilo kojem 12-mjesečnom periodu, prema podacima koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova dostavilo parlamentu.
Sudovi širom zemlje su poništili ili suspendovali najmanje 57 naredbi vezanih za Olimpijske igre i božićni market ove godine, prema decembarskom izvještaju parlamenta i Reutersovoj reviziji žalbi podnesenih strasburškom sudu.
"Olimpijske igre bile su slobodna zona za MICAS, a sada imam utisak da Ministarstvo unutrašnjih poslova više nema ograničenja za bilo koji događaj koji privuče stotine hiljada ljudi”, rekao je David Poinsignon, advokat koji zastupa četiri osobe na koje su izdate MICAS naredbe zbog Olimpijskih igara, od kojih su dvije imale produžene naredbe zbog božićnog marketa.
On je posebno zabrinut za slučajeve ljudi koji nemaju presude vezane za terorizam, rekavši: "Gotovo je postalo instrument prediktivne pravde”.
Ben Saul, specijalni izaslanik UN-a za antiterorizam i ljudska prava, rekao je da Francuska treba da koristi MICAS naredbe umjereno, "kako bi se adresirao vjerodostojan rizik od terorizma, gdje manje intruzivne mjere ne bi bile dovoljne”.
"Pošto se mogu nametnuti bez snažnih garancija pravičnog suđenja kao u krivičnom postupku, postoji veći rizik od zloupotrebe, proizvoljnosti ili diskriminacije”, rekao je Saul za Reuters.
Ministarstvo unutrašnjih poslova nije dalo komentar. Bivši ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin rekao je u julu da se mjere koriste samo za osobe koje je opisao kao "veoma opasne" i koje potencijalno mogu izvršiti napade.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR