Papa Franja sahranjen je u subotu popodne u bazilici Svete Marije Velike, saopštio je Vatikan. Vjernici, sveštenici i državnici prethodno su se u Vatikanu i Rimu oprostili od 88-godišnjeg pape „otvorenog srca“ koji je preminuo na Uskršnji ponedjeljak.
Oko 250 hiljada ljudi okupilo se na grandioznom Trgu Svetog Petra, u čijem je središtu tokom pogrebne mise ležao skromni drveni kovčeg Franje, rođenog imenom Horhe Mario Bergoljo, prvog pape iz Južne Amerike.
Stiglo je i oko 130 svjetskih delegacija sa šezdesetak lidera država i organizacija, smještenih sa desne strane Franjinog kovčega.
Među njima su bili američki predsjednik Donald Tramp, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, francuski predsjednik Emanuel Makron, španski kralj Felipe VI, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, argentinski predsjednik Havijer Milej, brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, između ostalih.
Sa lijeve strane kovčega sjedjeli su kardinali koji će na konklavi narednog mjeseca izabrati Franjinog nasljednika, odlukom koja će odrediti da li će Crkva nastaviti putem „otvorenosti“ ili će se vratiti tradicionalnijem papinstvu.
„Papa blizak narodu koji je želio Crkvu za sve“
Oko sat i po dugu pogrebnu misu predvodio je 91-godišnji Đovani Batista Re, italijanski kardinal i dekan kardinalskog zbora.
On je hvalio Franju kao papu bliskog narodu koji je želio Crkvu „kao dom za sve“. Isticao je njegovo zalaganje za najugroženije grupe i njegovo protivljenje ratu.
„Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa Franja je iskreno dijelio brige, patnje i nade našeg doba“, rekao je Re.
Zagovarao je Crkvu koja se brine o problemima koji razdiru savremeni svijet, koja će se „prikloniti svakom čovjeku, bez obzira na vjeru i životne okolnosti“, dodao je Italijan.
Dekan kardinalskog zbora ponovio je Franjin poziv da se grade mostovi, a ne zidovi, i time poslao poruku o važnosti mira.
„Rat uvijek ostavlja svijet gorim nego što je bio. Rat je uvijek bolan i tragičan poraz za sve“, poručio je dekan kardinalskog zbora pred pedesetak svjetskih lidera koji su došli u Vatikan da se oproste od Franje.
Horovi su tokom ceremonije pjevali pjesme na latinskom jeziku, a molitve su izgovarane na različitim jezicima poput italijanskog, kineskog, španskog, portugalskog i arapskog, pokazujući raznolikost pripadnika katoličke vere.
Franjino tijelo je potom posljednji put nakratko uneseno u baziliku Svetog Petra koja ga je zvonjavom ispratila na konačno putovanje u baziliku Svete Marije Velike, njegovu omiljenu rimsku crkvu.
Pogrebna povorka u preuređenom papamobilu putovala je od Vatikana do papinog konačnog odredišta uz pozdrave hiljada vjernika okupljenih na rimskim ulicama. Policija je procijenila da je procesiju pratilo do 150 hiljada ljudi.
Duž rute duge oko 5,5 kilometara od Trga Svetog Petra, povorka je prolazila pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Koloseum.
Ispred bazilike Svete Marije Velike dočekalo ga je četrdesetak pripadnika marginalizovanih grupa koji su odali posljednju počast Franji: migranti, beskućnici, zatvorenici i transrodne osobe.
Šta slijedi?
Franja je sahranjen bez prisustva javnosti u jednostavan grob u podu bazilike, između dvije kapele. Na nadgrobnoj ploči od ligurskog mermera uklesano je samo ime Franciscus.
Sada u Vatikanu slijedi devet dana žalosti, poznatih pod nazivom „novendijali“, a kardinali iz cijelog svijeta će se u tom periodu promišljati o tome koga izabrati za Franjinog nasljednika.
Konklava sa 135 kardinala elektora, među kojima će biti Josip Bozanić i Vinko Puljić, ne može početi prije 6. maja.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR