Sa Donaldom Trampom ponovo u Bijeloj kući, pripadnici alt-desnice pokušavaju neprijateljsko preuzimanje grupe koja odlučuje o izboru narednog pape.
Grupa rigidnih konzervativnih katolika nastoji da osigura da sljedeći papa bude bliži njihovom pristupu – i ne ustručavaju se da koriste kampanje blaćenja kako bi diskreditovali kandidate koji im ne odgovaraju.
Kako se kardinali spremaju da 7. maja uđu u Sikstinsku kapelu i započnu konklavu za izbor novog poglavara Katoličke crkve, protivnici pokojnog pape Franja, kako među samim kardinalima, tako i izvan tog kruga, počinju da se mobilišu.
Jedna glasna frakcija, koja je Franja nazivala jeretikom, antipapom, pa čak i „antihristom“ zbog njegovih navodno liberalnih stavova, sada vidi svoju priliku.
Konzervativce su posebno razbjesnile Franjove pomirljive izjave o istopolnim zajednicama i razvedenim parovima, njegova odbrana migranata, kao i sporazum sa Kinom koji Pekingu daje riječ u imenovanju katoličkih biskupa.
„Nadamo se pontifikatu koji će se više fokusirati na katolička pitanja poput zaštite života i porodice, umjesto na teme kao što su klimatske promjene i imigracija“, izjavila je za POLITICO princeza Glorija fon Turn und Taksis, njemačka aristokratkinja i istaknuta figura konzervativnih krugova u Rimu.
Pojedini konzervativni uticajni pojedinci zalažu se za ultradesne kandidate poput biskupa Atanazija Šnajdera iz Kazahstana, koji je tvrdio da je dolazak izbjeglica u Evropu „masovna invazija“ koja vodi ka islamizaciji, organizovana od strane političkih elita s ciljem slabljenja hrišćanskog identiteta Evrope.
Među imenima koja kruže na konzervativnim listama pominju se i kardinal Robert Sara iz Gvineje, poznat po podršci latinskoj misi, kao i američki kardinal Rejmond Berk, tvrdi tradicionalista koji je javno podržao Donalda Trampa.
„Svjedočimo paradoksu: crkveno vođstvo postaje liberalnije, dok istovremeno bilježimo ogroman broj obraćenja i jačanje tradicionalizma“, kaže Džon Jep, direktor konzervativne nevladine organizacije Katolici za katolike, koja je organizovala molitveni događaj za Trampa u njegovom rizortu Mara-Lago, sa cijenom ulaznice od hiljadu dolara.
„Kardinali shvataju da, iako su neki lideri liberalno nastrojeni, njihova pastva kod kuće sve više naginje ka konzervativizmu“.
„To će im biti na umu dok budu ulazili u konklavu“.
Pedeset šest odsto katolika glasalo je za Trampa, rekao je Jep. „Taj isti dio vjernika sada gleda ka Rimu i želi da papa bude tradicionalan, snažan saveznik Sjedinjenih Država i našeg pogleda na svijet – na primjer, kada je riječ o zaštiti granica“.
„Kontrakulturalna antisekularizacija“
Još prije nego što je papa Franjo preminuo na Uskrsni ponedjeljak, počela je kampanja usmjerena na diskreditovanje njegovih reformi. Iza nje stoji sve uticajnija mreža konzervativnih katoličkih nevladinih organizacija iz SAD, finansirana izdašnim sredstvima i povezana s političarima krajnje desnice, s ciljem da promovišu spoj katoličke doktrine i nacionalizma.
Među najistaknutijima je Napa Institut, poznat po luksuznim godišnjim konferencijama koje se održavaju u spa rizortu u Kaliforniji, a čiji je cilj da poveže „konzervativnu teologiju i libertarijansku ekonomiju, s posebnim akcentom na apologetiku, seksualnu etiku i kontrakulturalnu borbu protiv sekularizacije“.
Druga organizacija, Sophia Institute Press, finansira tradicionalistički blog One Peter Five, koji je redovno kritikovao papu Franja i sarađuje s katoličkom medijskom kućom EWTN, koja je bila među onima koje su papu optuživale za prikrivanje slučajeva zlostavljanja od strane sveštenika.
Jedan od njihovih projekata, Red Hat Report, pokrenut 2018. godine, angažovao je bivše FBI agente kako bi sastavili dosijee o svakom kardinalu, slično političkom istraživanju protivnika. Analizirali su njihova teološka i pastoralna opredjeljenja i ocjenjivali kako su se odnosili prema skandalima seksualnog zlostavljanja u Crkvi.
Njihova glavna meta bio je kardinal Pjetro Parolin, drugi čovjek Vatikana i favorit za nasljednika pape Franja. U jednoj poruci istraživačima, urednik je napisao da bi Parolin „trebalo da bude poznat širom svijeta kao sramota za Crkvu“.
Uticaj konzervativne desnice mogao bi dodatno ojačati zbog sve teže finansijske situacije u Vatikanu. Prema pisanju Reutersa, budžetski deficit mogao bi dostići i 83 miliona eura.
Kako se spekuliše da Vatikan traži vanjske izvore finansiranja, izbor narednog pape mogao bi biti podložan uticaju bogatih desničarskih donatora iz SAD, rekao je jedan visoki crkveni zvaničnik za Politico, dodajući da je to bila tema razgovora na generalnim kongregacijama koje kardinali održavaju svakodnevno uoči konklave.
Kraljotvorci i lobisti
Naredni dani, do početka konklave koja će odlučiti o novom papi, ključni su trenutak u kojem konzervativni katolici pokušavaju da utiču na kardinale koji imaju pravo glasa.
„Izuzetno je važno da novi papa ponovo uzme uzde u ruke i potvrdi ono u šta katolici vjeruju već 2.000 godina“, rekao je Džon Jep iz organizacije „Katolici za katolike“, koji je papu Franja opisao kao jednog od najkontroverznijih poglavara u savremenoj istoriji Crkve.
Ipak, i sami konzervativni krugovi priznaju da su im šanse slabe. Pošto je papa Franjo imenovao oko 80 odsto kardinala koji imaju pravo glasa, njihova najveća nada je da uspiju da spriječe izbor progresivnog kandidata.
Konzervativci su dodatno oslabljeni jer nemaju jasnog lidera. Kardinal Džordž Pel, koji je preminuo 2020. godine, bio je „kraljotvorac, lobista i ključni igrač“, kako kaže jedan visoko pozicionirani vatikanski diplomata, ali njegovom smrću „nestala je figura koja predvodi konzervativni blok“.
Tvrdolinijaši pokušavaju sve, ali s obzirom na brojke u konklavi, ne polažu mnogo nade da će njihov kandidat biti izabran za papu.
„Ne samo da nemaju dovoljno glasova da proguraju nekog poput kardinala Sare ili [mađarskog kardinala Petera] Erdea, nego nemaju ni snagu da budu blokirajuća manjina naspram liberala“, rekao je Benžamin Harnvel, reporter iz Italije za emisiju „War Room“ Stiva Benona. „To nije konklava katolika“.
Poznata italijanska izreka kaže: „Debeli papa, mršavi papa“ – što znači da konklave često biraju papu koji je ideološki suprotan prethodniku.
Taktike zastrašivanja
Jedna od promjena od posljednje konklave 2013. godine jeste da je lobiranje preselilo u digitalni prostor.
Uz mnoštvo konzervativnih blogova i influensera na društvenim mrežama, kampanja je ovoga puta „nešto što dosad nijesam vidio“, rekao je Stiven Šnek, bivši direktor Instituta za istraživanje politika i katoličke studije na Katoličkom univerzitetu Amerike. Kako je istakao, bujica analiza, komentara i otvorenog lobiranja od strane spoljašnjih grupa i uticajnih pojedinaca može imati uticaja upravo zbog svoje brzine i rasprostranjenosti.
Favoriti za nasljednika pape Franja strahuju šta bi moglo da ispliva u javnost. Tako je video kardinala Luisa Antonija Taglea – jednog od najozbiljnijih kandidata – kako pjeva karaoke verziju pjesme „Imagine“ Džona Lenona, objavljen na desničarskom sajtu LifeSiteNews. Kritičari su istakli stihove poput „Zamisli da nema raja“ kao dokaz „popuštanja ateizmu“.
„Znaju da nemaju većinu, pa je cilj da zastraše reformiste“, kaže iskusni vatikanski novinar Marko Politi. „Poruka je: ‘Ne možete izabrati Franja Drugog’. To je psihološka igra“.
Međutim, jednom kada kardinali uđu u Sikstinsku kapelu, vanjski uticaji prestaju.
„Teško je reći šta će se desiti u toj ‘kotlarnici’“, rekao je vatikanski ambasador. „I najbolje skovani planovi često propadnu kad se suoče s realnošću. Ovi kardinali nikad nijesu imali priliku da se međusobno upoznaju. Tek sada se odmjeravaju, pokušavaju da shvate ko je kakav“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR