Hoće li se prvi američki papa suprotstaviti Trampu?

„Za Trampa je to ozbiljan problem jer Lav predstavlja Ameriku koju on prezire – onu koja govori španski“, rekao je istoričar crkve Alberto Meloni.

U danima pred tajanstveni obred koji je doveo do izbora prvog Amerikanca na čelo Katoličke crkve, predsjednik SAD Donald Tramp izazvao je osudu – i ne baš malo frustracije – među crkvenim liderima kada je objavio neobičnu montažu generisnau uz pomoć vještačke inteligencije u kojoj je prikazao sebe kao pape.

To je bio samo jedan u nizu Trampovih upada u konklavu u koju nije mogao a da se ne umiješa – nakon što je već bacio sjenku na sahranu pape Franja svojim mirovnim pregovorima i javnim favorizovanjem pojedinih kandidata za papu.

Jedan kardinal rekao je za POLITICO da su sveštenici bili „nevoljni“ da izaberu papu iz globalne sile poput SAD. Ipak, kad su se 133 kardinala zatvorila u Sikstinsku kapelu u srijedu kako bi izabrali novog poglavara za 1,4 milijarde katolika širom svijeta, izbor je pao ne samo na Amerikanca, već i na nekoga ko bi mogao da predstavlja svojevrsnu ravnotežu naspram impulsivnog američkog predsjednika.

Taj izbor nije bio slučajan. Kada su se kardinali napokon usaglasili, među progresivnijima je postojala svijest da Robert Frensis Prevost – 69-godišnjak rođen u Čikagu, bivši misionar mješovitog porijekla – može biti upravo taj glas razuma naspram Trampa, navode isti izvor i još jedan kardinal. Prevost je u četvrtak ustoličen kao papa Lav XIV.

Iako to nije bio ključni motiv izbora, koji je prije svega vođen složenim unutrašnjim razmatranjima, činjenica da je izabran Amerikanac koji može ponuditi drugačiji narativ od Trampovog viđena je kao „dodatni dar“, rekao je jedan sveštenik za POLITICO, tražeći anonimnost zbog osjetljivosti razgovora.

Na papiru, papa Lav izgleda kao potpuna suprotnost onome što Tramp predstavlja.

Progresivni posmatrači očekuju da će Lav XIV nastaviti humaniji pristup pontifikatu koji je često izazivao bijes kod pristalica pokreta MAGA, ali koji je papa Franjo svesrdno podržavao – naročito kroz napore da Crkvu učini tolerantnijom prema zajednicama koje je istorijski marginalizovala.

Za razliku od Trampovog izolacionizma, od Lava XIV se očekuje da će nastaviti politiku svog prethodnika koja daje veći značaj lokalnim crkvama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Upravo je podrška kardinala iz tih regiona, koji postaju sve uticajniji u Katoličkom svijetu, bila ključna za njegov izbor.

„Veoma važno pitanje“

Možda najveće razmimoilaženje između Trampa i novog pape odnosi se na pitanje migracija.

Dok predsjednik nastavlja sa masovnim deportacijama migranata bez dokumenata iz SAD, Lav je, prema riječima jednog izvora, „na strani migranata, izbjeglica i ljudskih prava; on stoji uz siromašne“. Taj izvor je dodao da papa čak ima i peruanski pasoš.

„Za Trampa je to ozbiljan problem jer Lav predstavlja Ameriku koju on prezire – onu koja govori španski“, rekao je istoričar crkve Alberto Meloni. „Korišćenje španskog i italijanskog, a ne engleskog, u njegovom prvom obraćanju u četvrtak veče bila je svjesna poruka.“

Kardinal Valter Kasper, 92-godišnji Nijemac koji zbog starosti nije mogao učestvovati u konklavi, rekao je za POLITICO da je pitanje migracija bilo „veoma važno“ tokom pripremnih razgovora pred izbor pape, koji često igraju ključnu ulogu u konačnom ishodu. Trampov odnos prema migrantima nazvao je „užasnim“.

„S obzirom na to da dolazi i iz SAD i iz Perua, Lav jako dobro razumije taj problem“, rekao je Kasper, dodajući da će pitanje migracija biti centralno tokom njegovog pontifikata i da novi papa ima „mnogo iskustva“ u toj oblasti.

Stav Lava XIV prema Trampovoj administraciji već je jasan.

Nalog na mreži X, za koji se vjeruje da je povezan sa novim papom, u aprilu je oštro kritikovao Trampovu politiku prema migrantima. A nakon što je u četvrtak obukao bijelu odoru, nije gubio vrijeme da se postavi kao glas onih bez glasa – osuđujući „zanemarivanje milosrđa i strašna kršenja ljudskog dostojanstva“ – što se može protumačiti kao jasna aluzija na sve oštriju antiimigrantsku retoriku u njegovoj domovini.

Iscjeljenje američke „šizme“

Međutim, inicijativa da se na čelo postavi Prevost nije bila isključivo motivisana čovjekom u Bijeloj kući.

Više od same priče o Trampu, možda je bila riječ o dubljem, razarajućem uticaju američke politike na Katoličku crkvu u SAD, koja se posljednjih godina podijelila na zaraćene, često buntovne frakcije – s jedne strane tvrdi progresivci, a s druge tradicionalisti bliski MAGA pokretu – što je izazvalo zabrinutost među sveštenstvom u Vatikanu. Tradicionalisti su, naročito, tvrdili da ih papa Franjo sistematski progoni i otvoreno su dovodili u pitanje njegov autoritet, zbog čega su se neki zapitali hoće li američka Crkva u nekom trenutku potpuno raskinuti veze sa Svetom Stolicom.

To je situacija koju Crkva ne može sebi dozvoliti da izmakne kontroli. Kardinali su, prema riječima jednog izvora iz Vatikana za POLITICO, svjesni da „bez američke crkve nema crkve“, otišavši čak toliko daleko da je crkvu u Sjevernoj Americi nazvao „šizmatičkom“. (Podsjetimo, bivši vatikanski ambasador u SAD, Karlo Marija Vigano, prošle godine je dramatično izopšten iz Crkve upravo zbog grijeha šizme.)

Kada su se kardinali opredijelili za Prevosta, kako tvrde isti izvor i jedan od učesnika konklave, mnogima je bilo jasno da je on neko ko bi mogao da doprinese prevazilaženju tih podjela.

„Sigurno će imati uticaj na američku crkvu, jer je Amerikanac i dolazi iz Čikaga, grada koji je otvoreniji i progresivniji“, rekao je jedan od učesnika konklave. On je dodao da je Lav XIV već pokazao spremnost da pruži ruku pomirenja tradicionalistima planovima da se preseli u Apostolsku palatu – raskošnu rezidenciju u Vatikanu, koju su koristili prethodni pape, dok je Franjo izabrao skromniji smještaj u Domu Santa Marta.

Preseljenje u palatu, rekao je izvor, „je kao da poručuje desnici: ‘Nijesmo protiv vas’“. On je naglasio da novi papa nema namjeru da izaziva konzervativce, jer je među kardinalima uoči njegovog izbora dominirala želja za „jedinstvom“.

Novi papa bi, takođe, mogao da „preinterpretira“, ali ne i da poništi, neka od Franjovih progresivnijih i spornijih poteza – kao što je dozvola da se daju blagoslovi pojedincima u istopolnim vezama – rekao je kardinal Žan-Klod Olerih, progresivni nadbiskup Luksemburga, u razgovoru sa novinarima, uključujući i POLITICO, u jednoj bočnoj prostoriji crkve Nuova Chiesa u Rimu, u petak.

Neki tradicionalisti već izražavaju nadu da će Prevost imati pomirljiviji ton. Edvard Feser, profesor filozofije na Katoličkom koledžu u Pasadeni, napisao je na platformi X da, iako novi papa ima teološki progresivne stavove, djeluje kao „razuman čovjek kojeg je možda bilo moguće odgovoriti od nekih Franjovih problematičnih odluka“.

Simbolično, Prevost se već sastao licem u lice sa uticajnim američkim kardinalom Rejmondom Berkom, oštrim kritičarem pape Franja, koji se godinama protivio njegovim nastojanjima da ograniči Tridentsku misu – staru verziju latinske mise koju tradicionalisti posebno cijene.

Taj gest, pak, izazvao je nelagodu među nekim umjerenjacima – jedan od njih je za POLITICO izrazio zabrinutost da bi tradicionalisti, koje je Franjo tokom pontifikata potisnuo, sada mogli ponovo postati značajna snaga unutar crkve.

Otpor MAGA pokreta

Ipak, sve to ne znači da će Prevost uspjeti da umiri one najglasnije i najtvrdokornije snage unutar MAGA svijeta, koji su ga već unaprijed osudili kao subverzivnog ljevičara zbog njegovih stavova o migracijama.

Nakon njegovog izbora, Laura Lumer – američka ekstremno desna politička aktivistkinja i savjetnica Donalda Trampa – osula je paljbu po „ostrašćenom marksističkom papi“, tvrdeći da je on „protiv Trampa, protiv MAGA pokreta, za otvorene granice i totalni marksista poput pape Franja“, te dodala da je „odvratno“ što je sada on na čelu Vatikana. Zanimljivo je da Lumer nije katolkinja, već Jevrejka, što ukazuje koliko u Vašingtonu simbolika papinstva ima težinu i među nevjernicima.

Stiv Benon, nekadašnji Trampov glavni strateg i ultrakonzervativni katolik, izjavio je da je izbor Prevosta – prvog pape rođenog u SAD – zapravo glas protiv njegovog nekadašnjeg šefa. „Najgori mogući izbor za MAGA katolike“, rekao je Benon, dodajući da je izbor Lava XIV bio „glas globalista iz Kurije protiv Trampa“.

Ipak, kardinal Žan-Klod Olerih, blizak papi Franju, nije saglasan s tim tumačenjem. „Nijesmo birali anti-Trampa, birali smo Isusovog učenika“, kazao je. Ipak, dodao je, „činjenica je da je on američki državljanin – i ta činjenica takođe ima svoje posljedice“.