Zaboravite na NATO. Prva velika Trampova inostrana turneja vodi ga u Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate.
Svijet se u proteklih osam godina promijenio – Donald Tramp, u velikoj mjeri, nije.
Kao i tokom svog prvog predsjedničkog mandata, Tramp ponovo ruši decenijama građena diplomatska pravila i odlučuje da prvu veliku inostranu posjetu započne u Saudijskoj Arabiji. U nastavku sedmice putuje i u Katar i Ujedinjene Arapske Emirate – još dvije zalivske države koje dijele njegov pragmatični, gotovo trgovinski pristup spoljnoj politici i imaju resurse da ispune njegovu potrebu za spektakularnim dogovorima.
„Želi veliku, uspješnu posjetu, i to su zemlje gdje će biti dočekan uz veliko poštovanje i sjaj. Sve će biti pažljivo isplanirano, bez javnih protesta“, rekao je jedan bivši američki zvaničnik, koji je govorio anonimno kako bi slobodno iznio stav o predsjednikovim namjerama.
Ova tri odredišta ocijenjena su kao „siguran izbor“, u trenutku kada Tramp nije uspio da zaustavi rat u Ukrajini, a odnosi SAD s ostatkom svijeta su zategnuti zbog ekonomskih potresa izazvanih njegovim carinama i preispitivanjem tradicionalnih savezništava.
„I dalje mislim da postoje stvari koje može najaviti kao dio pozitivne agende, posebno u oblasti trgovine i investicija“, dodao je ovaj zvaničnik.
Administracija zasad ne otkriva mnogo o konkretnim ciljevima ili rezultatima koje očekuje s puta. Prošle sedmice, Tramp je najavio da će „imati jedno zaista, zaista veliko saopštenje – najveće do sada“, iako nije bilo jasno da li se to odnosi na samu posjetu Bliskom istoku.
Osim ekonomskih interesa, Tramp vidi ove tri arapske države i kao ključne diplomatske partnere – bilo da je riječ o rješavanju krize u Crvenom moru, sukoba između Izraela i Hamasa, pregovorima o novom nuklearnom sporazumu s Iranom, ili čak pitanjima van regiona. Saudijska Arabija je, na primjer, posredovala u preliminarnim razgovorima između američkih, ukrajinskih i ruskih zvaničnika. Emirati su pomogli u oslobađanju Amerikanaca zatvorenih u Rusiji, dok je Katar odigrao važnu ulogu u pokušajima da se uspostavi trajnije primirje u Gazi.
„Ova administracija gleda na partnere u Zalivu kao na pouzdane posrednike – za razliku od tradicionalnih saveznika u Evropi“, rekao je Stiven Kuk, viši saradnik za Bliski istok u Savjetu za spoljne odnose. „To je drugačiji pravac američke spoljne politike”.
Do Trampove prve administracije, američki predsjednici su od Drugog svjetskog rata tradicionalno svoje prve posjete upućivali Kanadi, Meksiku ili evropskim članicama NATO-a. Ova šestodnevna turneja po Bliskom istoku, s početnom stanicom u Saudijskoj Arabiji, dodatno potvrđuje Trampovo interesovanje za region i promjenu prioriteta američke spoljne politike, gdje demokratske vrijednosti ustupaju mjesto biznisu i strateškim interesima.
„Sve tri zemlje imaju brdo para“, rekao je jedan saveznik Bijele kuće uključen u organizaciju puta, tražeći anonimnost. „I u tome je cijela stvar”.
Samo prije sedam godina, saudijski agenti lojalni prijestolonasljedniku brutalno su ubili i raskomadali disidentskog novinara i američkog rezidenta Džamala Kašogija. Tadašnji predsjednik Džo Bajden u početku je ignorisao Saudijsku Arabiju zbog tog zločina, ali je i on, kao i njegov prethodnik Tramp, popustio 2022. godine, kad su cijene nafte skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu. Zaključio je da je savez sa najvećim svjetskim proizvođačem nafte važniji od simbolične poruke o ljudskim pravima.
Ogromni državni investicioni fondovi iz Zaliva sve su važniji izvor stranih ulaganja u SAD i bili su Trampu inspiracija da pokrene američku verziju. On je podržao LIV Golf turneju, konkurenta PGA, koju finansira saudijski fond, i izgradio bliske odnose sa ključnim akterima iz regiona.
Kataranski emir Tamim Al Tani posjetio je Trampa u njegovom odmaralištu Mar-a-Lago prošle jeseni, pred izbore. Tramp je, prema riječima jednog sagovornika upoznatog s njegovim stavovima, često znao da izrazi divljenje maloj zemlji sa svega tri miliona stanovnika, ali najvećim dohotkom po glavi stanovnika na svijetu: „To su najbogatiji ljudi“, govorio je.
Neposredno po povratku u Bijelu kuću, Tramp je najavio da bi Saudijska Arabija mogla biti njegova prva inostrana destinacija, podsjećajući novinara u Ovalnom kabinetu da je i tokom svog prvog mandata prekršio tradiciju i prvo otputovao upravo tamo „jer su pristali da kupe američku robu u vrijednosti od 450 milijardi dolara“. Poručio je da bi mogao to da ponovi „ako Saudijska Arabija želi da kupi još 450 ili 500 milijardi“. Samo tri dana kasnije, pohvalio se dogovorom sa princom Mohamedom bin Salmanom da Rijad poveća svoja ulaganja za dodatnih 600 milijardi dolara.
Emiri, predsjednici i kraljevi regiona žele da ostanu u dobrim odnosima sa američkim predsjednikom koji sve posmatra kroz prizmu poslovnih dogovora. Zato će sva trojica prirediti Trampu zvanične državne posjete i svečane večere i najaviti milijarde dolara vrijedna ulaganja u SAD, kao i nove narudžbe američkog oružja.
Zvaničnici iz Zaliva poručuju da će fokus predstojećih posjeta biti ekonomija.
„Akcenat će biti na biznisu i investicijama“, rekao je jedan predstavnik Emirata.
Iz Saudijske Arabije poručuju da se još finalizuju važni dogovori sa SAD pred dolazak delegacije. Rijad je prethodnih sedmica poslao tim od 50 ljudi u Ameriku da pregovaraju o detaljima. Saudijska Arabija 13. maja organizuje investicioni forum, na kojem će se među poslovnim liderima naći i direktori kompanija poput RTX-a, BlackRocka i Palantira, koji će razgovarati sa saudijskim zvaničnicima i privrednicima.
Saudijska Arabija će 14. maja u Rijadu biti domaćin samita šest zemalja članica Savjeta za zalivsku saradnju (GCC).
Sjedinjene Američke Države i Saudijska Arabija vode pregovore o velikim odbrambenim ugovorima u vrijednosti do 100 milijardi dolara, nakon što je Bijela kuća dala nalog Stejt departmentu i Pentagonu da teži postizanju značajnih dogovora, rekla su dva izvora upoznata s temom, koja su tražila anonimnost jer nijesu ovlašćena da javno govore.
Očekuje se da će i u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima biti objavljeni važni poslovni aranžmani. Kako tvrde isti izvori, Tramp bi takođe mogao da posjeti vazduhoplovnu bazu Al Udeid u Kataru, koja je najveća američka vojna baza na Bliskom istoku.
Iako će ekonomska saradnja biti važna tema, zalivski zvaničnici poručuju da žele da vide pomak kada je riječ o primirju između Izraela i Hamasa u Gazi. Uoči posjete, specijalni izaslanik Stiv Vitkof obavijestio je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija o novom izraelskom planu za nastavak isporuke humanitarne pomoći Gazi – plan koji je početkom sedmice odobrila izraelska vlada i koji podržava i Vašington.
Razgovori u svim trima zemljama dotiču se i američkog nastojanja da postigne dogovor s oslabljenom vladom Irana o ograničenju nuklearnog programa te zemlje. Prema riječima izvora, Vitkof će u nedjelju otputovati u Oman na četvrtu rundu pregovora s iranskim zvaničnicima, neposredno prije same turneje.
Za razliku od posjete Bliskom istoku prije osam godina, Tramp ovaj put neće svratiti u Izrael. Odluka dolazi u trenutku sve većih napetosti između njegove administracije i izraelskog premijera Benjamina Netanijahua. Iako je Netanijahu bio prvi svjetski lider kojeg je Tramp primio u Bijeloj kući nakon preuzimanja dužnosti ove godine, čini se da se odnosi između njih hlade. Na pitanje zašto Tramp preskače Izrael, jedan američki zvaničnik je kratko rekao: „Nema svrhe — ništa se ne bi postiglo“.
Tramp i njegov tim i dalje smatraju uspostavljanje formalnih odnosa između Izraela i Saudijske Arabije najvećom diplomatskom nagradom, ali saudijski zvaničnici poručuju da Izrael prvo mora napraviti ozbiljan korak ka stvaranju nezavisne palestinske države. Kako Netanijahu to i dalje odbija, čini se da je takav dogovor sada daleko.
Tramp je u međuvremenu uglavnom odustao od prijedloga da se Palestinci isele iz Gaze, ideju koju je Netanijahu gorljivo podržavao, dok je Izrael obnovio vazdušne napade. Fokus američkog predsjednika se, prema svemu sudeći, sada okreće ka pregovorima s Iranom. Prošlonedjeljna Trampova odluka da obustavi dvomjesečnu kampanju bombardovanja Huta, koje podržava Iran, iznenadila je Izrael, a Netanijahu strahuje da bi to mogao biti pokazatelj kako će izgledati dalji američki pristup nuklearnim pregovorima s Teheranom.
Ipak, dok odnosi s Izraelom postaju zategnutiji, arapske zemlje sada pokazuju više razumijevanja za Trampovu inicijativu za nuklearni sporazum s Iranom nego što su to činile u vrijeme Baracka Obame i njegovog sporazuma poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije. Njihova tadašnja glavna zamjerka bila je da ih Obama nije ni konsultovao. Od tada, međutim, zalivske zemlje su same počele graditi sopstvene kanale za ublažavanje tenzija s Teheranom.
„Sanckije ne daju rezultate jer Iran prodaje gas na crnom tržištu preko drugih zemalja“, rekao je jedan saveznik Bijele kuće. „Ljudi u regionu uglavnom smatraju pozitivnim to što Tramp barem pokušava da razgovara s Irancima”.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR