Evropski ultimatum, uz Trampovu podršku, doveo je Putina u opasnu situaciju

 
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistira na trenutnom 30-dnevnom prekidu vatre, koji je trebalo da stupi na snagu danas. Njegov prijedlog podržali su i čelnici četiri najmoćnije evropske zemlje, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske, koji su od ruskog predsjednika Vladimira Putina zatražili pristanak na bezuslovan prekid vatre u trajanju od 30 dana, počevši od 12. maja, za što su dobili i potporu američkog predsjednika Donalda Trampa. Europski čelnici, koji su zbog toga proteklog vikenda stigli u Kijev, zaprijetili su Putinu novim "masovnim" sankcijama ako se ne bude pridržavao dogovora.

Evropski ultimatum, uz Trampovu podršku, doveo je Putina u nezgodnu situaciju. O tome svjedoči činjenica da je Putinov portparol Dmitrij Peskov najprije pokušao razvodniti zahtjev za primirjem poručivši da Rusija podržava 30-dnevno primirje, ali uz uvažavanje određenih "nijansi", poput obustave naoružavanja Ukrajine, budući da bi u suprotnom primirje predstavljalo, kako je rekao, prednost za Ukrajinu. Kako to očito nije bilo uvjerljivo, Putin je ubrzo odbio ultimatum evropskih čelnika i predložio nastavak neposrednih i izravnih mirovnih pregovora Moskve i Kijeva u Istanbulu, koji su bili vođeni i potom prekinuti na proljeće 2022., nekoliko sedmica nakon što je Putin pokrenuo invaziju.

Uopšte ne spominjući zahtjev za primirjem, Putin je ponudio Kijevu direktne pregovore tvrdeći da najprije treba ukloniti "temeljne uzroke sukoba" i postići obnovu "dugoročnog i trajnog mira", podsjetivši da je upravo Kijev prekinuo pregovore u proljeće 2022., sugerišući time da je Moskva cijelo vrijeme bila za mir, a Ukrajina za rat, što je, naravno, laž i tipična Putinova manipulacija. Putin je kazao da svi oni koji istinski žele mir njegov prijedlog mogu samo podržati i da je odluka sada na strani "ukrajinske vlasti i njihove podrške", čime Putin dovodi u pitanje autonomnost Kijeva u donošenju odluka, što je kremaljska taktika od samog početka rata, koji jedino Putin u svakom trenutku može okončati, ali to ne želi učiniti.

Ukrajinski predsjednik Zelenski ubrzo je odgovorio na Putinov prijedlog pristajući na razgovore, ali tek ako Rusija prihvati prekid vatre. Na prekidu vatre snažno je insistirao i Trampov posebni izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg, koji je na društvenim mrežama napisao da najprije mora doći do 30-dnevnog prekida vatre i zaustavljanja ubijanja, kako bi se tokom primirja moglo preći na sveobuhvatne mirovne pregovore, a ne obrnuto.

Međutim, ubrzo se ponovo oglasio i Tramp, koji je uprkos stanovištu svog savjetnika prema kojem je najprije potrebno postići dogovor o primirju, a tek onda započeti pregovore, prihvatio Putinov prijedlog i zatražio od Zelenskog da se složi s Putinovim zahtjevom, premda bi bilo logično da je od Putina zatražio da se suglasi s ukrajinskim zahtjevom, s obzirom na to da zaustavljanje rata uobičajeni preduslov za mirovne pregovore. Iako je samo nekoliko sati ranije u telefonskom razgovoru s evropskim čelnicima podržao njihov ultimatum, što su oni svečano i obznanili, Trump je sada ponovo promijenio mišljenje.

Britanski, njemački, francuski i poljski čelnici Keir Starmer, Friedrich Merz, Emmanuel Macron i Donald Tusk, kao i predsjednik Zelenski, ponovo su mogli uvjeriti u prevrtljivost američkog predsjednika. U jednom se trenutku činilo da su Evropa i Amerika ponovo na istoj strani, ali ta iluzija nije dugo potrajala. Iako stalno govori o važnosti prekida rata i zaustavljanja krvoprolića, Tramp je podržao prijedlog koji predviđa nastavak borbi, a ne više prijedlog EU i Kijeva koji je podržao samo nekoliko sati ranije!?

Tramp je potom u svom stilu najavio "veliku nedjelju" za Rusiju i Ukrajinu, dok je Evropska unija ponovno ispala iz igre, s obzirom na to da za zelenim stolom u Istanbulu, ako se u četvrtak doista održe izravni ukrajinsko-ruski pregovori, neće biti mjesta za evropske predstavnike. Zelenski je prihvatio Trampov zahtjev i pristao na izravne pregovore, poručivši Putinu da ga osobno čeka u Istanbulu u četvrtak, iako Moskva, kao što je poznato, cijelo vrijeme dovodi u pitanje legitimitet ukrajinskog predsjednika.

Značenje Dana pobjede sve je izopačenije paradama potrošne žive sile u vojnom razmetanju na Crvenom trgu

Nova njemačka vlada kancelara Merza ustrajava na evropskom ultimatumu, prijeteći novim sankcijama Rusiji ako Putin ne pristane na primirje. "Sat otkucava", poručio je danas u podne portparol njemačke vlade na konferenciji za novinare u Berlinu, podsjećajući Putina da ima još 12 sati za prihvaćanje primirja. Evropski ultimatum u međuvremenu je pomalo neočekivano podržala i Kina, najvažnija ruska saveznica, i to odmah nakon povratka kineskog predsjednika Xi Jinpinga iz Moskve, kao i papa Lav XIV, koji je danas telefonom razgovarao sa Zelenskim i pritom jasno podržao Ukrajinu, čime je najavio promjenu u odnosu Vatikana prema ratu u Ukrajini, koji papa Franjo nikad nije nazvao agresijom pozivajući Ukrajince na predaju.

Putin ne želi mir

Putin je, međutim, koji ne želi primirje i koji smatra da ratom može dobiti više nego za zelenim stolom, odlučio prkositi zahtjevu za primirjem pokrenuvši tokom noći novi talas napada na Ukrajinu. Jedan od stotinjak dronova koji su iz Rusije poletjeli prema Ukrajini pogodio je civilni teretni voz, ozlijedivši mašinovođu. U Moskvi insistiraju na tome da temelj za nove pregovore bude dogovor koji je bio na stolu u Istanbulu i prije tri godine, koji je naposljetku Ukrajina odbila, a koji je u evropskim medijima često bio predmet pogrešnih interpretacija. Iako se često može čuti da su se Ukrajinci u Istanbulu samo trebali odreći ambicije da postanu članica NATO-a i da bi Rusija tada prekinula invaziju, detalji istanbulskog sporazuma svjedoče da to nije točno.

Na primjer, u nacrtu sporazuma bila je i odredba kojom bi Rusija imala pravo veta na međunarodnu vojnu pomoć Ukrajini u slučaju nove invazije, koja bi Ukrajinu ostavila bez ikakve zaštite u slučaju novog napada Rusije, na što Ukrajina nije mogla pristati, baš kao što na takvu odredbu ne bi pristala nijedna suverena zemlja, a to je na kraju bio i jedan od glavnih razloga zbog kojih su propali prvi i jedini direktni pregovori Ukrajine i Rusije od početka opšte ruske invazije na Ukrajinu.