Tramp diplomatiju pretvara u biznis

Predsjednik SAD je na Bliskom istoku predstavio novu, direktnu verziju američkog merkantilizma.

Prva višednevna inostrana posjeta Donalda Trampa u njegovom drugom predsjedničkom mandatu prekršila je ustaljena pravila predsjedničkih putovanja, jasno pokazujući koliko brzo i radikalno njegov transakcioni pristup spoljnoj politici mijenja način na koji druge zemlje komuniciraju sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Trampova brza turneja kroz tri bogate arapske zalivske države više je ličila na misiju jednog guvernera za privlačenje investicija, sa prisustvom poslovnih lidera i najavama ulaganja, nego na tipično predsjedničko putovanje. Uobičajeno, takve pažljivo isplanirane posjete služe za potvrđivanje savezništava, vođenje ozbiljnih diplomatskih pregovora i promovisanje spoljnopolitičkih ciljeva SAD. Tramp je sve to, doduše, uradio, ali su njegovi prioriteti i saveznici bili izuzetno neuobičajeni.

„Ovo nije bilo putovanje zasnovano na savezništvima, već na poslovnim dogovorima i transakcijama“, rekao je Denis Ros, karijerni diplomata i savjetnik za Bliski istok u administracijama Džordža V. Buša, Bila Klintona i Baraka Obame. „U savremenoj američkoj spoljnoj politici, nismo vidjeli predsjednika kojem je to ovako jasno bio glavni prioritet“.

Kraljevske porodice Rijada, Dohe i Abu Dabija dočekale su predsjednika uz punu pompu: pratili su Air Force One borbeni avioni, a njega i američku delegaciju moćnih industrijalaca ugostili su u luksuznim, mramornim palatama.

Bijela kuća je saopštila da je Tramp osigurao više od 2 triliona dolara vrijednih investicionih sporazuma u regionu, uključujući gotovo 150 milijardi dolara između Saudijske Arabije i američkih odbrambenih kompanija, narudžbu katarske vlade za 160 aviona Boinga i partnerstvo vrijedno 60 milijardi dolara između američkih energetskih firmi i državne naftne kompanije iz Abu Dabija.

„Ekonomija i nacionalna bezbjednost su neraskidivo povezane, a poruka onoga što predsjednik sada radi je kristalno jasna“, rekao je Sebastijan Gorka, visoki zvaničnik Bijele kuće za borbu protiv terorizma, u četvrtak na bezbjednosnom samitu koji je organizovao Politico.

Predstavljajući drsku novu verziju američkog merkantilizma, Tramp je otvoreno govorio o saradnji zasnovanoj na „trgovini, a ne haosu“, jasno se odmičući od višedecenijskog spoljnopolitičkog pristupa koji je formalno počivao na zajedničkim vrijednostima sa tradicionalnim saveznicima. Podsmijevao se svojim prethodnicima, ne imenujući ih direktno, nazivajući ih moralistima, i obećao da neće držati govore o demokratiji niti „gledati u duše stranih lidera i koristiti američku politiku da im presuđuje zbog njihovih grijehova“.

Umjesto toga, izlio je komplimente svojim sagovornicima, opisujući katarsku vladajuću porodicu kao „visoke, zgodne momke“, a novog sirijskog lidera, kojeg su SAD ranije označavale kao teroristu, kao „zgodnog“ i „čvrstog“. Posebno je istakao divljenje saudijskom prijestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu.

„Mnogo mi se dopada, možda i previše“, rekao je Tramp tokom govora u Rijadu, dok se princ zadovoljno smješkao iz prvog reda. Odluku da ukine sankcije Siriji predstavio je gotovo kao uslugu domaćinu, rekavši nakon objave: „Eh, šta sve ne učinim za prijestolonasljednika“.

S obzirom na to da je prošlo samo sedam godina od ubistva novinara Washington Posta Džamala Kašogija, za koje su američke obavještajne službe zaključile da je naređeno upravo od strane Bin Salmana, ovakvi komplimenti su bili utoliko zapaženiji.

Kada je bivši predsjednik Džo Bajden vodio kampanju 2020. godine, obećao je da će Saudijsku Arabiju tretirati kao „izopštenu državu“ zbog kršenja ljudskih prava, iako se kasnije sastao sa prijestolonasljednikom i razmijenio s njim čuvenu „pesnicu“ kao pozdrav.

„Tramp je govorio: ‘Kako tretirate svoj narod, to je vaša stvar. Nas to ne zanima. Naša stvar je posao’,“ rekao je Ros.

Već sjutradan, Tramp je otputovao u Dohu u zvaničnu posjetu katarskoj kraljevskoj porodici, od koje je pristao da primi avion vrijedan 400 miliona dolara – poklon koji bi bio uručen američkom Ministarstvu odbrane za upotrebu kao Air Force One, a nakon isteka njegovog mandata bio bi doniran Trampovoj predsjedničkoj biblioteci.

Jedan saveznik Bijele kuće koji je učestvovao u putovanju, a kojem je odobrena anonimnost jer nije imao ovlašćenje da javno govori, ukazao je na veliku grupu američkih poslovnih magnata koji su putovali s delegacijom. Neki su prisustvovali investicionoj konferenciji koju je organizovala Saudijska Arabija, a zatim nastavili put i učestvovali u ceremonijalnim događajima u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

„Znaju oni gdje je nova ekonomska sila“, rekao je taj izvor, ukazujući na sve snažniju saradnju između američke vlade i arapskih zemalja sa suverenim investicionim fondovima koji raspolažu stotinama milijardi dolara širom svijeta. „Radi se o tektonskom pomjeranju – Zaliv postaje ključno mjesto za Trampa kada su u pitanju ekonomija i bezbjednost“.

Bijela kuća priznaje da je Trampov fokus tokom putovanja „ulaganje u Ameriku“, kako je rekao jedan visoki zvaničnik kojem je takođe omogućena anonimnost radi otvorenijeg govora. Ipak, ljudi iz njegovog okruženja tvrde da su za autora knjige „Umijeće dogovaranja“ trgovina i politika neraskidivo povezani.

Na samitu koji je organizovao Politico, Gorka je izjavio da bi dogovor o eksploataciji minerala u Ukrajini mogao pomoći da se okonča rat sa Rusijom, te da je Trampova politika na Bliskom istoku u prvom mandatu postavila temelje za „prosperitet“ dogovora koje sada najavljuje u drugom.

Dok je hvalio ekonomski potencijal tog regiona i isticao nova investiciona obećanja, Tramp je istovremeno povlačio odvažne poteze u spoljnoj politici, samostalno mijenjajući američku poziciju u regionu. Ne samo da je najavio ukidanje sankcija Siriji na zahtjev saudijskih i turskih lidera, već se lično sastao i sa novim predsjednikom te zemlje, Ahmadom al-Šaroom — bivšim džihadistom koji je do nedavno imao ucjenu od 10 miliona dolara za svoju glavu.

Takođe je ponudio, kako je rekao, „maslinovu grančicu“ Iranu, pozivajući lidere te zemlje da se odreknu dijela svog nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija, nagovijestivši da bi takav sporazum mogao brzo biti postignut.

Republikanci su te poteze u velikoj mjeri pozdravili — a čak su i neki demokratski zvaničnici priznali da Trampov nekonvencionalni pristup spoljnoj politici, iako često šokantan, počinje da daje rezultate.

„Nijesam navikao da hvalim Donalda Trampa, ali moram priznati da je u proteklih nedjelju dana, što se tiče Bliskog istoka, Ukrajine i Rusije, to sasvim druga priča,“ rekao je kongresmen Džim Haims, vodeći demokrata u Odboru za obavještajna pitanja Predstavničkog doma, tokom bezbjednosnog samita Politika.

„Moram reći, predsjednik je, u posljednjih nekoliko dana, vrlo vješto odigrao situaciju na Bliskom istoku“, dodao je Haims.

Bilo je, međutim, i onih koji su skeptični.

„On sklapa dogovore. On nema filozofiju, nema veliku strategiju nacionalne bezbjednosti, ne vodi se politikom,“ rekao je Džon Bolton, Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost koji je danas jedan od njegovih najžešćih kritičara. „Kada ljudi kažu da je transakcioni lider — to je upravo ono što jeste”.

Bret Bruen, koji je bio direktor globalnog angažmana u Bijeloj kući tokom administracije Baraka Obame, a sada vodi konsultantsku firmu, priznao je da je Tramp „pokazao impresivne prodajne i investicione rezultate”. Ipak, podsjetivši se obrazaca iz Trampovog prvog mandata, izrazio je sumnju u dugoročnost svega toga.

„Bojim se da od ovog putovanja možda nećemo vidjeti ništa više od toga,“ rekao je Bruen. „Poslao je prilično jasnu poruku drugim državama — da mu se, uz dovoljno luksuza i pažnje, može ući pod kožu”.