Medvedev objavio mapu i zaprijetio: Ovako će izgledati tampon zona u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo poziva na uspostavljanje „bezbjednosne tampon zone“ duž granice sa Ukrajinom, što vlasti u Kijevu tumače kao jasan znak da Kremlj nema namjeru da traži mirno rješenje sukoba.

Na sastanku sa najvišim ruskim zvaničnicima održanom putem video-linka 22. maja, Putin je rekao da je Moskva „donijela odluku da stvori neophodnu bezbjednosnu tampon zonu“ duž ukrajinske granice. Prema njegovim riječima, ruske snage već „neutrališu ključne neprijateljske položaje“ kako bi zona postala stvarnost.

Iako nije otkrio mnogo detalja, ruski državni mediji su kasnije izvijestili da se Putinova izjava odnosila na Brjansku, Kursku i Belgorodsku oblast koje se graniče sa Černigovskom, Sumskom i Harkovskom oblastom Ukrajine na sjeveroistoku zemlje.

Medvedev prijeti „tampon zonom“ širom Ukrajine

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev, poznat po svojim radikalnim i prijetećim izjavama, otišao je korak dalje. Objavio je video koji prikazuje skoro cijelu teritoriju Ukrajine kao potencijalnu „tampon zonu“, uz poruku: „Ako se vojna pomoć Banderovom režimu nastavi, tampon zona bi mogla izgledati ovako“.

If military aid to the Banderite regime continues, the buffer zone could look like this: pic.twitter.com/0ueLOTeJaH

— Dmitry Medvedev (@MedvedevRussiaE) May 25, 2025

Medvedev, bivši predsjednik Ruske Federacije, u prošlosti je već prijetio okupacijom Kijeva i Odese, govorio je o nuklearnim udarima na Zapad, pa čak i najavio da bi ruski tenkovi mogli da stignu do Berlina. Nedavno je tvrdio da Kijev možda nikada neće dočekati 10. maj, nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio trodnevno primirje koje je predložio Putin, a koje Kijev smatra lažnim i propagandnim manevrom.

Ukrajinske vlasti upozoravaju da ovakve poruke iz Moskve, posebno u vrijeme kada ruske snage pokušavaju da probiju do Harkova, predstavljaju jasan signal moguće nove faze eskalacije rata.

Šta se krije iza Putinove priče o „tampon zoni“?

Ruski predstavnici tvrde da takva zona treba da obuhvati ne tri, već čak šest ukrajinskih regiona – uključujući Dnjepropetrovsku, Nikolajevsku i Odesku oblast u centralnoj i južnoj Ukrajini – a ne samo pogranična područja.

Jedan od ruskih generala, Viktor Soboljev, izjavio je da je cilj da se van dometa stavi ukrajinsko oružje dugog dometa, poput sistema HIMARS. „Mislim da bi bezbjednosna tampon zona trebalo da obuhvati pogranična područja gdje se nalaze, između ostalog, naši novi regioni [nezakonito anektirani Zaporožje i Herson]. To su djelovi Černigovske, Sumske, Harkovske, Dnjepropetrovske, Nikolajevske i Odeske oblasti“, rekao je Soboljev.

Zašto Putin sada zaoštrava svoju retoriku?

Putinova izjava dolazi nakon porasta broja ruskih prekograničnih napada, posebno u Sumskoj oblasti, koja se graniči sa ruskom Kurskom oblašću. Ukrajinske snage su se povukle iz djelova Kurske oblasti u aprilu, a od tada ruske diverzantske grupe, uz podršku dronovima, raketama i avio-bombama, pokušavaju da pređu granicu.

Ukrajinska služba bezbjednosti navodi da je pogranično područje kod Sumija postalo žarište. U posljednjem mjesecu evakuisano je više od 52.000 ljudi, a ruske snage su čak ciljale i vozila za evakuaciju, uključujući i civilni autobus u blizini Bilopilja.

Nekoliko dana prije svoje izjave, Putin je posjetio Kursku oblast, gdje su ga lokalni zvaničnici pozvali da „barem zauzme Sumi“, a jedan je čak izjavio da „Rusija treba da bude veća“.

Koliko često Putin pominje tampon zonu?

Veoma često. Od juna 2023. godine, Putin je pokrenuo tu ideju najmanje osam puta – obično nakon ukrajinskih napada na pogranične regione Rusije. U svakom slučaju, tampon zona je poslužila kao izgovor za novu vojnu ofanzivu, poput one prošle godine kod Harkova.

Kakva je situacija na terenu?

Zapadni analitičari ocjenjuju da nije bilo značajnih pomaka. Od januara, uprkos tvrdnjama o jačoj ofanzivi, ruske snage su zauzele samo oko 0,15 odsto ukrajinske teritorije. Podaci pokazuju da je tempo napretka usporen – sa približno 125 kvadratnih kilometara nedjeljno krajem 2024. godine na samo 41 kvadratni kilometar nedjeljno.

Uprkos tome, ukrajinski vojni izvori upozoravaju da bi Rusija mogla da pokuša da stvori tampon zonu dubine 15 do 20 kilometara unutar Sumske i Harkovske oblasti tokom ljetnje ofanzive. Grad Sumi je udaljen samo 25 kilometara od ruske granice, a uključivanje područja u tampon zonu ograničilo bi mogućnost Kijeva da izvodi artiljerijske udare i taktičke napade dronovima na ruskoj teritoriji.

Kako Ukrajina reaguje?

Ukrajinski zvaničnici kažu da Putinov govor pokazuje da on nije ozbiljan u vezi sa mirovnim pregovorima. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihiji izjavio je da ako već postoji tampon zona, onda bi ona trebalo da bude unutar ruske teritorije.

Andrij Kovalenko iz Centra za suzbijanje dezinformacija nazvao je Putinovu izjavu još jednim dokazom ruske agresije.

Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha podsjetio je da su Putinove riječi izrečene baš u trenutku kada su međunarodni napori usmjereni na postizanje trajnog primirja. "Putin ostaje glavni razlog zbog kojeg rat traje", rekao je Sibiha. "Odbacuje mir i dodatno se oslanja na nasilje. Svijet mora pojačati pritisak", zaključuje.