Čak i prije početka rata Izraela u Gazi, ta teritorija je bila jedno od najgušće naseljenih mjesta na planeti, koje su zvaničnici Ujedinjenih nacija opisivali kao „zatvor na otvorenom“.
Sada izraelske snage šire svoje operacije, potiskujući stanovništvo na sve manji dio teritorije, piše CNN.
Najnovija izraelska vojna ofanziva, nazvana „Gideonova kočija“, ima za cilj da konačno „osvoji“ tu teritoriju, kako je rekao jedan vladin ministar.
Skoro 80 odsto Pojasa Gaze od 18. marta, kada je Izrael prekinuo primirje sa Hamasom, bilo je pod naređenjem za evakuaciju ili proglašeno militarizovanom zonom, prema podacima UN.
Od tada, Izrael sprovodi deklarisanu politiku – uz podršku SAD – da podstakne preseljenje stanovnika Gaze.
Kao dio „intenzivirane operacije“, izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da će cjelokupno stanovništvo Gaze – oko 2 miliona ljudi – biti raseljeno na jug teritorije, koja ima ukupno 360 kvadratnih kilometara.
Izraelska vojska tvrdi da je cilj operacije uništenje Hamasa i oslobađanje talaca. U međuvremenu, izraelski krajnje desničarski ministar finansija Bezalel Smotrič rekao je da bi operacija mogla dovesti do potpunog preuzimanja kontrole nad teritorijom.
„Konačno ćemo osvojiti pojas Gaze“, izjavio je nakon što je izraelski bezbjednosni kabinet odobrio proširenu kampanju.
Neki stanovnici sjevernog dijela Gaze kažu da su pobjegli ka obližnjoj obali u posljednjem pokušaju da izbjegnu obnovljeno bombardovanje, iscrpljeni nakon 19 mjeseci izraelske ofanzive.
Drugi spavaju u šatorima okruženi ruševinama svojih bivših domova, bojeći se da odu, jer strahuju da će biti trajno istjerani iz Gaze.
Od kada je Izrael prekinuo primirje sredinom marta, zona duž 2–3 kilometra kopnene granice sa Gazom postala je zabranjena za pristup, uključujući tampon zonu široku 1 kilometar uz izraelsku teritoriju, gdje su kuće, fabrike i poljoprivredno zemljište sistematski sravnjeni sa zemljom.
Pristup Sredozemnom moru za ribolov gotovo da je potpuno zabranjen.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO), većina ribarskih čamaca je uništena, a Palestinci koji pecaju nekoliko metara od obale su meta napada.
Početkom aprila uspostavljen je još jedan militarizovani koridor — tzv. „Koridor Morag“ u Rafi, koji je Izrael označio s ciljem da „podijeli pojas“.
To je jedan od najmanje četiri koridora koje je uspostavila izraelska vojska, pri čemu se svi objekti i poljoprivredna zemljišta ruše i čiste kako bi se otvorio prostor za njih.
Od 18. marta ove godine izraelske snage izdale su najmanje 31 naređenje za evakuaciju, pokrivajući velika područja pojasa Gaze — ponekad i dva dnevno.
Kao rezultat, prema podacima Službe za upravljanje lokacijama kojom rukovode UN, procjenjuje se da je oko 600.000 ljudi u Gazi raseljeno u tom periodu (uključujući i one koji su više puta morali da bježe).
Naređenja za evakuaciju nijesu nužno trajna, ali Izrael nije precizirao koliko dugo važe.
CNN je postavio pitanje izraelskoj vojsci da li ta naređenja imaju rok trajanja i kako se te informacije prenose stanovnicima Gaze, ali nije dobio odgovor.
U sjevernoj Gazi, ova naređenja su nedavno bila praćena uputstvima da se stanovništvo preseli na jug, uprkos činjenici da se i tamo odvijaju napadi.
Ove nedjelje, izraelska vojska izdala je naređenja za evakuaciju većine južne Gaze, sa direktivom da se ljudi upute ka oblasti Al-Mavasi, uoči onoga što je portparol izraelske vojske najavio kao „neviđen napad“.
Humanitarne organizacije kritikovali su upotrebu ovakvih direktiva, ocjenjujući ih kao zbunjujuće, često netačne i previše zavisne od pristupa internetu, koji je za većinu ljudi u Gazi dostupan samo povremeno.
Način dostavljanja ovih poruka je raznolik — neki dobijaju SMS poruke ili telefonske pozive prije napada, dok je za druge prvi znak upravo nadolazeća izraelska vatra.
Na terenu, Gaza više ne liči na ono što su stanovnici poznavali — većina orijentira je uništena ili oštećena, uključujući prodavnice, drveće i puteve, što kretanje čini mnogo težim.
Da bi se premještali, ljudi moraju da prolaze kroz snažno militarizovane kontrolne punktove, uglavnom pješke.
„Nema mjesta gdje bi moja djeca i ja mogli da spavamo, i ne znam šta da radim,“ rekla je za CNN prošle nedjelje Iman Al Agha, majka šestoro djece, koja je navela da je bila primorana da napusti sjeverni grad Bejt Lahija kada su izraelski kvadkopteri počeli da pucaju na nju i njenu porodicu.
„Tri dana sam na ulici sa svojom djecom i ne mogu da nađem mjesto gdje bismo se smjestili,“ rekla je.
„Želim smrt u bilo kom trenutku. Ne znam šta da radim sa svojom djecom niti gdje će nas ovaj život odvesti. Nema rješenja.“
Od kako je Izrael pokrenuo rat u Gazi nakon smrtonosnih napada Hamasa u oktobru 2023. godine, stanovnici Gaze su u prosjeku bili prinuđeni da se raseljavaju šest puta – neki i do 19 puta – prema podacima Danskog savjeta za izbjeglice.
Za mnoge, višestruka raseljavanja znače ponovo proživljavanje traume generacija koje su bile upropašćene onim što Palestinci nazivaju al-Nakba, odnosno „katastrofa“, kada je oko 700.000 Palestinaca pobjeglo ili bilo protjerano iz svojih domova u istorijskoj Palestini, tokom osnivanja države Izrael 1948. godine.
Većina preostalih područja koja nijesu pod naređenjem za evakuaciju ili militarizacijom, teško su oštećena.
Procjena Centra za postdiplomske studije Univerziteta u Njujorku (CUNY Graduate Center) pokazuje da je 60 odsto objekata uništeno, dok je Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć i rad sa palestinskim izbjeglicama (UNRWA) saopštila da je 92 odsto domova ili oštećeno ili uništeno.
Prema Satelitskom centru UN, 68 odsto puteva je takođe oštećeno, što dodatno komplikuje transport pomoći širom pojasa.
Što se tiče poljoprivrednog zemljišta, izvještaj objavljen u časopisu Journal of Science of Remote Sensing navodi da je oko 80% voćnih zasada — poput maslina i voćaka — vjerovatno oštećeno, kao i 65% plastenika u kojima se gaje proizvodi poput paradajza, krastavaca, paprika i jagoda.
FAO je takođe izvijestio da je sva obradiva zemlja u Rafahu, kao i gotovo sva u sjevernim upravnim oblastima, nedostupna.
Al-Mavasi, gdje je izraelska vojska uputila veliki broj ljudi, je uzak obalni pojas u južnoj Gazi.
Nekada ruralno poljoprivredno zemljište, do februara je postao najnaseljenije područje u Gazi sa procijenjenih 116.000 ljudi, gotovo 6 odsto stanovništva enklave, koji su tamo raseljeni, prema podacima Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova.
Dovoljno sklonište sada je izuzetno rijetko u Gazi. Omar Alsaka, stanovnik Gaze koji radi za humanitarnu organizaciju Ljekari bez granica u Han Junisu, izjavio je za CNN da nema više šatora ni prostora gdje bi ljudi mogli da se smjeste.
„Ne znam šta da kažem kada me kolege pitaju gdje mogu da odu sa svojom djecom usred noći. Iscrpljujemo sve opcije da ostanemo živi,“ rekao je.
Nada Sijam, raseljena žena koja se prošle nedjelje porodila u svom šatoru u Gazi, ispričala je za CNN da njen novorođeni sin, Eid, nema čak ni krevetac za spavanje.
„Moje dijete ima dva dana i pati od vrućine. Svuda oko nas ima mnogo komaraca i pacova. Živimo na ulici, usred ove prljavštine,“ rekla je.
Dalje na jugu, radnici u humanitarnim organizacijama kažu da su preopterećeni, iscrpljeni i u strahu da neće moći da pruže adekvatnu pomoć u slučaju mogućeg priliva još raseljenih ljudi.
Hrana oskudna
Počevši od 2. marta, 11-nedjeljna blokada zaustavila je sav humanitarni pomoć da uđe u pojas.
U posljednjih nedjelju dana, nešto pomoći je ušlo kroz južni prelaz Kerem Šalom, ali humanitarne agencije kažu da hrana još nije stigla do više od pola miliona ljudi koji trenutno gladuju širom Gaze.
„To je i dalje daleko od dovoljnog da zadovolji rastuće humanitarne potrebe,“ rekao je portparol UN, Stefane Džariko.
Medicinske usluge preopterećene
Medicinske ustanove već iskuse kritične nestašice „gotovo svih osnovnih materijala, od osnovnih potrošnih sredstava do sredstava za prevenciju i kontrolu infekcija, do lijekova za spasavanje života,“ rekla je CNN-u prošle nedjelje Samer Al Džamal, koja radi u bolnici Naser na periferiji Han Junisa za britansku humanitarnu organizaciju Medical Aid for Palestinians.
„Ako se vojna operacija nastavi, postojeće zdravstvene ustanove jednostavno neće moći da se izbore sa brojem raseljenih ljudi,“ dodala je Al Džamal.
Takođe se suočavaju sa „prevelikim brojem slučajeva kojima je potrebna hitna, specijalizovana medicinska njega. Njega koju više ne možemo da pružimo,“ dodala je.
Snabdijevanje vodom u opasnosti od prestanka
Pored medicinske pomoći, stručnjaci kažu da će izraelski planovi raseljavanja zahtijevati značajnu reorganizaciju sistema vodosnabdijevanja u Gazi, od kojeg je veliki dio već uništen ili oštećen od početka rata.
„Prisiljavanje stanovništva da se seli dodatno će otežati pristup vodi jer će morati da se uspostave nove vodne tačke, novi pravci, novi prevoz vode kamionima,“ rekao je Vim Zvajnjenburg iz holandske mirovne organizacije PAX.
U južnoj Gazi, 140.000 litara goriva koje je nedjeljno potrebno za održavanje vodosnabdijevanja nije isporučeno prošle nedjelje, što je dovelo do upozorenja lokalnih vlasti o neposrednom potpunom prekidu rada, navodi UN.
„Situacija je posebno teška u Al-Mawasiju, koji nije priključen na vodovodnu mrežu,“ navodi se iz UN.
Stotine kamiona sa zalihama za vodu, sanitarije i higijenu su zaglavljeni van pojasa, spremni da pređu granicu „u svakom trenutku čim im bude dozvoljeno,“ rekao je UNICEF za CNN.
Međunarodna osuda
Izraelski planovi raseljavanja izazvali su međunarodnu osudu u posljednjim nedjeljama, a lideri Velike Britanije, Francuske i Kanade zaprijetili su „konkretnim akcijama,“ uključujući sankcije, ukoliko Izrael ne prekine svoje vojne operacije i nastavi da blokira ulazak pomoći u Gazu.
Netanjahu je obećao da će nastaviti novu ofanzivu: „Na kraju operacije, sve oblasti pojasa biće pod izraelskom bezbjednosnom kontrolom,“ rekao je prošle srijede.
Ipak, uprkos svemu, neki stanovnici Gaze planiraju da se suprotstave posljednjim naredbama Izraela.
„Ovo je naša zemlja i nećemo je napustiti. Oduprećemo se, i živimo na našoj zemlji,“ rekao je Abdul Naser Sijam, koji dijeli improvizovani šator sa još 22 osobe u sjevernoj Gazi za CNN.
„Samo zamislite kako bi bilo da odemo na tuđu zemlju.“
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR