Italijani će u nedjelju početi da glasaju na dvodnevnom referendumu o tome da li da se olakšaju zakoni o državljanstvu i da li da se poništi liberalizacija tržišta rada koja je uvedena prije deset godina. Ipak, postoji mogućnost da glasanje ne privuče dovoljan broj birača da bi bilo proglašeno važećim.
Opozicione lijeve i centrističke partije, organizacije civilnog društva i jedan od najvećih sindikata u zemlji iskoristili su teme radničkih prava i demografskih problema Italije kao sredstvo za političko suprotstavljanje desničarskoj vladi premijerke Đorđe Meloni.
Prema podacima sindikata CGIL, prikupljeno je više od 4,5 miliona potpisa, što je znatno više od potrebnog minimuma za raspisivanje referenduma. Građani će odgovarati na pet pitanja – četiri se tiču tržišta rada, a jedno državljanstva.
Međutim, ankete pokazuju da će organizatori imati poteškoća da ubijede više od polovine biračkog tijela da izađe na glasanje, što je neophodno da bi rezultat bio obavezujući. Meloni i najviši članovi njenog kabineta najavili su da neće izaći na referendum.
„Meloni se plaši izlaznosti jer zna da će mnogi Italijani, čak i oni koji su glasali za nju, ipak izaći na glasanje“, izjavila je Eli Šlajn, liderka glavne opozicione Demokratske partije (PD), koja vodi kampanju zajedno sa Mauricijom Landinijem, predsjednikom sindikata CGIL.
Prema istraživanju Demopolis instituta sprovedenom prošlog mjeseca, očekivana izlaznost kreće se između 31 i 39 odsto, što je daleko ispod potrebnog praga u zemlji sa oko 50 miliona birača.
„Biće veoma teško dostići kvorum. Cilj opozicije je bar da pokaže političku snagu i da na glasanje izvede više ljudi nego što je na izborima 2022. podržalo desni centar – njih 12,3 miliona“, smatra Lorenco Pregljasko iz agencije YouTrend.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR