Putin o Trampu, NATO-u, Ukrajini i Iranu: Spreman sam da se sastanem sa svima, uključujući i Zelenskog, Bog neka mu pomogne

Lider Ruske Federacije obratio se juče novinarima tokom Ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, poznatog kao "ruski Davos", odgovarajući na pitanja o međunarodnim odnosima i stavovima po pitanju aktuelnih sukoba.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin govorio je dao je izjave urednicima velikih novinskih agencija o sukobu između Irana i Izraela, NATO-u i ratu u Ukrajini. Njegove odgovore prenio je Reuters.

UPITAN KAKVA BI BILA NJEGOVA REAKCIJA AKO BI IZRAEL I SJEDINJENE DRŽAVE UBILE VRHOVNOG LIDERA IRANA, AJATOLAHA ALIJA HAMNEIJA:

„Ako smijem, mislim da je ovo najispravniji odgovor na vaše pitanje: ne želim čak ni da razmatram tu mogućnost. Ne želim da govorim o tome.

Čujem šta se priča, ali jednostavno ne želim ni da komentarišem“.

O MOGUĆNOSTI PROMJENE REŽIMA U IRANU:

„Uvijek se treba zapitati – da li je cilj ostvaren ili ne, kada se nešto započne. Vidimo da se u Iranu, uprkos složenim unutrašnjim političkim procesima koji se tamo odvijaju – a svjesni smo toga – ipak dešava konsolidacija društva oko političkog rukovodstva zemlje. To je nešto što se gotovo uvijek i svuda događa, i Iran nije izuzetak. To je prva stvar.

Druga, veoma važna stvar je da svi govore o tome, a ja ću samo ponoviti ono što i sami znamo i što se čuje sa svih strana – te podzemne fabrike postoje, i ništa im se nije dogodilo. U tom smislu, čini mi se da bi bilo razumno da svi traže načine da se neprijateljstva zaustave i da se dođe do dogovora između svih strana u ovom sukobu, kako bi se istovremeno obezbijedili interesi Irana u pogledu njegovih nuklearnih aktivnosti – uključujući, naravno, mirnodopske – kao i interesi Izraela, kad je riječ o njegovoj bezbjednosti kao jevrejske države. Ovo je veoma osjetljivo pitanje i, naravno, treba mu pristupiti pažljivo, ali mislim da se rješenje može pronaći“.

O PODRŠCI IRANU:

„U stalnom smo kontaktu sa našim iranskim partnerima. Danas smo u kontaktu. Bićemo i sjutra, i prekosjutra. Naši odnosi se nastavljaju.

Drugo, kao što sam već rekao, naši stručnjaci rade u Bušeru – njih 250, zajedno s drugim poslovnim ljudima, pa ukupan broj dostiže i do 600. I mi ne odlazimo odatle. Zar to nije podrška? Iran od nas nije tražio nikakvu dodatnu pomoć“.

O POMOĆI IRANU U ORUŽJU:

„Svojevremeno smo našim iranskim prijateljima nudili saradnju u oblasti sistema protivvazdušne odbrane, ali tada njihova strana nije pokazala posebno interesovanje – i to je bilo to. Što se tiče sporazuma o strateškom partnerstvu o kojem govorite, u njemu nema članova koji se odnose na odbrambenu sferu... A, što je takođe važno, naši iranski prijatelji od nas to i ne traže. Dakle, praktično nema o čemu da se razgovara.

Naša ponuda se odnosila na stvaranje sistema, a ne na pojedinačne isporuke. Razgovarali smo o tome jednom, ali interesovanje s iranske strane je izostalo i sve je jednostavno utihnulo. Što se tiče pojedinačnih isporuka, da, naravno, u određenom periodu smo ih realizovali. Ali to nema nikakve veze s današnjom krizom – radilo se o redovnoj saradnji u vojno-tehničkoj oblasti, i to u skladu s međunarodnim normama“.

O ODNOSIMA SA PREDSJEDNIKOM SAD DONALDOM TRAMPOM:

Što se tiče mogućeg sastanka sa gospodinom Trampom, to bi svakako bilo izuzetno korisno. Saglasan sam sa predsjednikom Sjedinjenih Država – takav susret, naravno, mora biti pažljivo pripremljen i završen nekim pozitivnim rezultatima... Imamo veliko poštovanje prema njegovoj namjeri da obnovi odnose sa Rusijom u mnogim oblastima bezbjednosti i ekonomske saradnje.

„Već postoje kontakti između naših velikih kompanija koje žele da se vrate. To, u velikoj mjeri, budi jednu određenu dozu suzdržanog optimizma. Nadam se da će i predsjednik SAD i njegova uža okolina to vidjeti i čuti. I da će zajedno sa predstavnicima biznisa donijeti odluke koje će biti usmjerene na obnovu rusko-američkih odnosa“.

O NATO-U:

„Mi ne smatramo da bilo kakva nova naoružanja NATO-a predstavljaju prijetnju Ruskoj Federaciji, jer smo sami sposobni da obezbijedimo svoju bezbjednost. Stalno unapređujemo naše oružane snage i odbrambene kapacitete. Šta god NATO uradio, naravno da će stvarati određene prijetnje, ali mi ćemo zaustaviti sve prijetnje koje se pojave. O tome nema sumnje. U tom smislu, svako novo naoružavanje i povećanje budžeta do 5% BDP-a zemalja NATO-a nema nikakvog smisla.

„Drugo. Nažalost, tokom vijekova, u Zapadnim zemljama je često, decenijama unazad, postojalo pitanje prijetnje od Rusije. Zapadne elite su to koristile da grade svoju unutrašnju politiku, jer su na osnovu izmišljene prijetnje sa istoka mogle da izvuku novac od poreskih obveznika i stalno pravdaju svoje ekonomske propuste prijetnjom sa istoka.

„Ako zemlje NATO-a žele da povećaju svoj budžet, to je njihov problem. Ali time nikome neće biti bolje. Naravno, stvoriće dodatne rizike. Da, hoće. Ali to nije naša odluka. Mislim da je to potpuno iracionalno i besmisleno. I naravno, od Rusije nema nikakvih prijetnji. To su samo besmislice“.

O ODNOSIMA SA ZAPADOM:

„Jasno je da je aktuelna kriza u odnosima Rusije i Zapadne Evrope počela 2014. godine. Ali problem nije u tome što je Rusija anektirala Krim, već u tome što su zapadne zemlje doprinijele puču u Ukrajini. Stalno smo slušali: morate živjeti po pravilima. Po kojim pravilima? Kakva su to pravila kada tri države – Francuska, Njemačka i Poljska – dođu u Kijev i kao garantori potpišu papir o sporazumu između opozicije i vlasti pod vođstvom predsjednika (Viktora) Janukoviča? Nekoliko dana kasnije opozicija izvede puč. I niko se nije ni oglasio, kao da se ništa nije desilo“.

„I onda slušamo: morate živjeti po pravilima. Koja pravila? O čemu vi govorite? Da li vi pišete pravila za druge, a sami ih nećete poštovati? Pa ko će tako živjeti? Tu je počela kriza. Ali ne zato što je Rusija djelovala iz pozicije snage.

„Naši zapadni partneri su uvijek, barem nakon raspada Sovjetskog Saveza, djelovali iz pozicije snage. Jer svjetski poredak poslije Drugog svjetskog rata zasnivao se na ravnoteži snaga među pobjednicima. A sada je jedan od pobjednika nestao – Sovjetski Savez se raspao. Zapadnjaci su počeli da prepravljaju ta pravila za sebe. Koja su to pravila?“

O TOM DA LI JE PRAVIO GREŠKE DOK JE BIO NA VLASTI:

„Neka prvi baci kamen onaj koji je bez grijeha. Tu ćemo stati“.

O SASTANKU SA UKRAJINSKIM PREDSJEDNIKOM VOLODIMIROM ZELENSKIM:

„Spremni smo za sastanak, kao što sam rekao, inače, spreman sam da se sastanem sa svima, uključujući i Zelenskog. Da, to nije pitanje“.

„Ako ukrajinska država nekome vjeruje da pregovara, nek’ to bude Zelenski, Bog neka mu pomogne. To nije problem. Problem je ko će potpisati dokumente... Kad je riječ o ozbiljnim pitanjima, za nas je važno da nema propagande, već da postoji pravna osnova“.

„Moramo imati jasan stav, potpis mora biti od legitimnih vlasti, inače, znate kako, doći će neko drugi i sve baci u smeće. Ali ni to nije prihvatljivo, jer su to ozbiljna pitanja. Zato ne odustajem od toga, ali je potrebno mnogo rada“.

O RAZGOVORU SA NJEMAČKIM KANCELAROM MERCOM:

„Ako kancelar želi da pozove i razgovara, već sam mnogo puta rekao – ne odbijamo nijedan kontakt. Uvijek smo otvoreni za to... Međutim, u jednom trenutku, kad su naši evropski partneri odlučili da nam zadaju strateški poraz na bojnom polju, upravo su oni prekinuli kontakte. Oni su ih prekinuli, neka ih sada nastave. Mi smo im otvoreni.

„Sumnjam da Njemačka može doprinijeti više od Sjedinjenih Država kao medijator u našim pregovorima sa Ukrajinom. Medijator mora biti neutralan. A kad vidimo njemačke tenkove i 'Leopard' na bojištu, a sada i to da Savezna Republika razmatra isporuku 'Taurus' raketa za napade na rusku teritoriju, koristeći ne samo opremu, nego i oficire Bundesvera... Ovdje naravno nastaju velika pitanja. Dobro je poznato da, ako se to dogodi, to neće promijeniti tok sukoba, to je isključeno. Ali će potpuno narušiti naše odnose.

„Zato danas smatramo Saveznu Republiku, kao i mnoge druge evropske zemlje, ne neutralnim državama, nego stranama koje podržavaju Ukrajinu, a u nekim slučajevima i saučesnicima u ovim sukobima. Ipak, ako je riječ o želji da se razgovara o ovome, da se iznesu neke ideje na tu temu, ponavljam još jednom, uvijek smo spremni za to“.