Više od 70 poslanika Evropskog parlamenta i komesara EU doputovalo je u Budimpeštu kako bi prisustvovalo subotnjoj Povorki ponosa, koju je vlada Viktora Orbana pokušala zakonski da zabrani. Ovdje se ne radi samo o pravima homoseksualaca, već i o opstanku demokratije.
Kako tvrdi gradonačelnik Gergely Karácsony, Mađarska je u posljednjih 15 godina postala poligon za rastakanje demokratije, a pokušaj zabrane Prajda vrhunac je tog procesa. Organizatori su odbili da odustanu od skupa, a Karácsony je na konferenciji za novinare sa evropskim političarima istakao da je u pitanju lokalni događaj, na koji se ne odnosi zabrana, prenosi Euronews. Po tumačenju liberalnih gradskih vlasti Budimpešte, za lokalne događaje nije potrebna posebna dozvola.
Umjesto zabranjene Parade ponosa, gradska uprava organizovala je proslavu obnove pune slobode Mađarske nakon povlačenja sovjetskih trupa 1991. godine. Mađari su se udružili sa aktivistima i političarima iz cijele Evrope u maršu koji je postao snažan simbol otpora politici mađarske vlade koja sve više ograničava ljudska prava, piše britanski Guardian.
U martu je mađarski parlament usvojio zakon koji zabranjuje javnu „promociju LGBTQ“ grupa, uz kazne do 500 eura i korišćenje sistema prepoznavanja lica za identifikaciju učesnika zabranjenih skupova. Vlada je najavila da će takav softver upotrijebiti na ovakvim događajima. To je samo još jedna mjera iz seta zakona kojima se prava LGBTQ manjina sužavaju — već 2021. godine zabranjeno je „promovisanje homoseksualnosti“ maloljetnicima.
„Ljubav se ne može zabraniti i niko neće biti građanin drugog reda u Mađarskoj“, rekao je Karácsony. „Pali su u sopstvenu zamku pokušavajući da zabrane ono što se zabraniti ne može“, izjavio je za New York Times.
Grad Budimpešta je zbog toga preuzeo glavnu ulogu u organizaciji Budapest Pride-a, koji se održava bez većih problema od 1995. godine. Upravo je Orbanova zabrana dala veliki publicitet jubilarnom 30. Prajdu. Prema riječima gradonačelnika, političari i poslanici iz skoro 30 zemalja došli su na manifestaciju. Grad je angažovao stotine svojih redara, kao i privatne obezbjeđivače.
„Ovo nije samo parada — ovo je proslava činjenice da smo različiti, i da to možemo slobodno da pokažemo i živimo“, poručila je evropska komesarka za jednakost Hadja Lahbib, naglašavajući da raznolikost predstavlja temelj Evropske unije i da mora biti zaštićena.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen takođe je pozvala mađarske vlasti da omoguće održavanje Prajda bez prijetnji i represije. Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola naglasila je da se ljudska prava moraju poštovati. EU je u Budimpeštu poslala oko 200 svojih predstavnika.
Orban je uzvratio optuživši von der Leyen da se ponaša „kao Moskva“ i da želi Mađarskoj diktirati kako da živi i šta da dozvoljava ili zabranjuje.
Ovogodišnji Prajd, 30. po redu, nosio je slogan „Mi smo kod kuće“ — poruku da LGBTQ zajednica nije nikakva „uvozena ideologija“, kako ih često optužuje Orban. Podršku organizatorima izrazilo je 71 mađarsko nevladino udruženje, ističući da je sloboda mirnog okupljanja zagarantovana.
Dok Povorka ponosa nije dobila dozvolu, policija je dozvolila kontramitinge desničarskih pokreta, poput „Naša otadžbina“ i „Pokret mladih 64 županije“.
Zabrana Prajda dio je šire ultrakonzervativne politike Viktora Orbana, koji želi da se nametne kao lider evropskog konzervativizma i borbe protiv, kako kaže, „rodnog ludila“ i „globalista“. Orban je već 15 godina na vlasti i često je u sukobu sa Briselom, od pitanja ljudskih prava do podrške Ukrajini u ratu protiv Rusije.
Prošle godine popularnost njegove stranke Fidesz pala je nakon što je otkriveno da je Orbanov ministar pravde pomilovao osobu osuđenu zbog prikrivanja seksualnog zlostavljanja u dječjem domu.
Iako je Povorka zabranjena, rijeka od više desetina hiljada ljudi ipak je marširala kroz centar Budimpešte. Organizatori su putem društvenih mreža objavili da je skup okupio ogroman broj ljudi, a reporter AFP-a sa lica mjesta potvrdio je da su ulice bile prepune. Povorka je krenula oko 15 časova iz blizine gradske skupštine.
Mnogi su rekli da im je ovo prvi Prajd, poput 66-godišnjeg Zoltana, koji je rekao da je „ponosan što je gej“, ali da ga plaši što vlasti žele da ih ponize. Nosili su transparente sa porukama „Sloboda i ljubav se ne mogu zabraniti!“
Orban je, kako navode analitičari, odlučio da izbjegne slike represije i nasilja, pa je policiji naredio da ne interveniše, ali je zaprijetio pravnim posljedicama učesnicima i organizatorima.
Kamere postavljene duž rute koristile su sistem prepoznavanja lica, a kazne bi mogle doseći 500 eura, dok je organizovanje ili pozivanje na učešće kažnjivo do godinu dana zatvora.
Politički analitičar Daniel Mikecz ocjenjuje da je sve to osmišljeno kako bi se ljudi zastrašili, i da zabrana direktno krši evropske ugovore koje je Mađarska potpisala kad je ušla u EU 2004. godine.
Prije Orbanovog povratka na vlast 2010, Mađarska je bila jedna od najnaprednijih zemalja regiona: homoseksualnost je dekriminalizovana još šezdesetih, a istopolne zajednice priznate su 1996. godine.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR