Strategija skladištenja prvi je stub šireg plana Evropske unije za jačanje pripremljenosti, ali zasad još nema obezbijeđen budžet.
Prije skoro četiri mjeseca, Evropska komisija je pozvala građane da sastave osnovni set za preživljavanje – dovoljno hrane, lijekova i rezervnog izvora energije – kako bi bili spremni u slučaju iznenadne krize. Sada se isti zahtjev upućuje i državama članicama: da procijene jesu li njihovi sistemi spremni za ono što bi moglo doći.
U okviru Strategije skladištenja, izvršna vlast EU je u srijedu pozvala članice da sagledaju stanje svojih strateških rezervi, identifikuju praznine i razmijene dobra rješenja koja bi mogla ojačati sposobnost Unije da odgovori na prirodne nepogode, krize izazvane ljudskim djelovanjem, ali i na hibridne napade i sukobe.
„Cilj je, ponovo, vrlo jednostavan – da budemo sigurni da su osnovne zalihe, one koje omogućavaju funkcionisanje društva i koje spasavaju živote, uvijek dostupne“, poručila je Hadža Lahbib, evropska komesarka za pripremljenost i upravljanje krizama.
„To ćemo postići pametnijim planiranjem, snažnijom saradnjom i podjelom odgovornosti za našu zajedničku bezbjednost. Da budemo manje rascjepkani, manje reaktivni, a više usklađeni i proaktivni“, dodala je ona.
Kako je kazao jedan visoki zvaničnik EU, ova prva faza vjerovatno će trajati godinu dana, jer trenutno postoji „ograničeno razumijevanje“ kada je riječ o tome „koja su to ključna dobra neophodna za održavanje osnovnih usluga i funkcija tokom krize“, kao i prostor za dodatnu saradnju sa privatnim sektorom i međunarodnim partnerima u ovoj oblasti.
Tek kada se ovaj posao završi, Komisija bi mogla izaći sa konkretnijim prijedlozima o samom skladištenju, dodao je isti izvor.
Za sada još nije opredijeljen poseban novac za sprovođenje strategije, iako je Lahbib najavila da će Komisija „snažno pregovarati za budžet u okviru narednog višegodišnjeg finansijskog okvira“. Prvi set sektorskih prijedloga za novi sedmogodišnji budžet EU biće predstavljen sljedeće sedmice.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR